DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Prema početnom istraživanju znastvenika Darka M i -
helja i Mirka Plazi bat a zajedno s nastavnicom
Maricom Matijević, njezinim suprugom Zeljkom i
Markom R a n d i ć e m taj novi lokalitet je pravokutnog
oblika površine oko 1 km2 (100 ha).


Prof. I.Trinajstić posjetio je nalazište 17. lipnja
1999. god. i tom prilikom sugerirao daljnja istraživanja
širega prostora Tomišine drage. Naime izgled okolnog
terena (sipine) naslućuje da bi nalazište velebitske de-
genije moglo biti znatno veće nego stoje dosada pronađeno.
Unatoč blizine mora ovdje vladaju nepovoljne
klimatske prilike (jaka insolacija, znatna kolebanja
temperature zraka, vrlo jaki vjetrovi i dosta oborina).
Do sada je otkriveno oko 150 bujnih i vitalnih primjeraka,
od čega je fruktificirala jedna trećina. Prema fito-
cenološkoj snimci gornjih autora popisano je 26 vrsta


Slika 2. Prof. dr. I. Trinajstić posjetio je novo nalazište velebitske
degenijc zajedao s nastavnicom Maricom Matijević, dr. J.
Franjićcm i dr. V. Ivančevićcm.


prizemnog rašća, četiri vrste grmlja, dvije vrste penjačica
i četiri vrste drveća. U dosadašnjim početnim istraživanjima
uočena je sličnost morfoloških osobina između
primjeraka velebitske degenije s Velebita i Velike Kapele,
iako rastu u različitim ekološkim prilikama. Međutim,
za stvaranje konačnog zaključka bit će potrebno
obaviti detaljnija kompleksna istraživanja.


Autori znanstvenog rada o velebitskoj degeniji na
Velikoj Kapeli na kraju apeliraju na brzo poduzimanje
mjera djelotvorne zaštite, kako bi se sačuvao ovaj vrijedni
lokalitet od moguće devastacije. Osim autora navedenog
rada i profesori sa Šumarskog fakulteta (prof. I.
Trinaj st ić i dr. Jozo Franj ić ) prilikom terenskog
obilaska bili su ugodno iznenađeni velikom brojnošću i
bujnošću velebitske degenije.


Na tom tragu je i inicijativa J.P "Hrvatske šume",
Uprave šuma Senj o pokretanju postupka za proglašenje
botaničkog rezervata velebitske degenije "Tomišina
draga" u Velikoj Kapeli. Ovaj budući zaštićeni objekt


nalazi se u sklopu šumskogospodarskog područja u g.j.
Drinak, 27a i dijelom 28 i 29 odjela, čija bi ukupna površina
izaosila 172 ha. Šumarska struka itekako shvaća
važnost zaštite velebitske degenije na novom nalazištu,
pa je zbog toga Uprava šuma Senj, Odjel za ekologiju,
uputila dopis Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša
u kojem traži suglasnost oko proglašenja novog botaničkog
rezervata. Nakon što spomenuta Državna uprava
dade pozitivno mišljenje, skupština Primorsko-go-
ranske županije, bi u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode,
mogla proglasiti botanički rezervat velebitske degenije
na Velikoj Kapeli. Vjerujemo da će se cjelokupna
procedura ubrzati uključivanjem svih subjekata, koji su
to bili dužni učiniti po službenoj funkciji. Usput naglašavamo
da šumarstvo zapravo nema nikakve obveze
u ovom slučaju. Međutim, upravo je šumarstvo povelo
početne radnje oko proglašenja botaničkog rezervata i
pri tomu se nije puno opterećivalo da zapravo radi
posao drugih, za to plaćenih subjekata. Ipak, od svega
nam je najvažnije da se čim prije završi postupak na zakonskoj
zaštiti ovog novog botaničkog rezervata.


Najveće zasluge za otkriće velebitske degenije zapravo
pripadaju gospođi Marici Matijević, nastavnici
biologije i prirode, O.S. "S. St. Kranjčević" u Senju, istinskom
zaljubljeniku svekolike prirode. Rođena je 12.
7. 1948. g. u Peskovcu općina Vrbovec. Osnovnu školu
pohađa u Lonjici, gimnaziju u Zagrebu, a Pedagošku
akademiju - grupa domaćinstvo i biologija u Zagrebu .
Nakon toga nakratko se zapošljava u O.S. u Čazmi, jer
skorom udajom za Senjanina Željka M at i j e v i ć a odlazi
u Senj, gdje neprekidno živi i djeluje u starodrevnom
uskočkom gradu. U Senju nema mjesta na O.S., pa
se Marica zapošljava kao odgajateljica u Đačkom domu
u susjednom Novom Vinodolskom. Od početka školske
godine 1972773. dobiva mjesto nastavnika iz domaćinstva
i biologije u O.S. S. St. Kranjčević u Senju.


U međuvremenu polaže stručni ispit, a od 1981-86.
god. uz redovita predavanja obavlja i poslove upravitelja
Osnovne škole u Senju. Prestankom nastave iz domaćinstva
i izmjenama nastavnog programa, uz predavanja
u Senju obavlja i nastavu na područnim školama.
Danas izvodi nastavu iz biologije i prirode u Senju u
svim višim razredima, a također je voditelj stručnog aktiva
nastavnika biologije i kemije. Osim toga nastavnica
Marica razrednik je i voditelj ekološke grupe. Ističe
se u slobodnoj nastavi iz predmeta prirode i biologije,
gdje svojim afirmativnim pristupom okuplja respekta-
bilni broj đaka. Zapažene uspjehe postižu njezine ekipe
na raznim natjecanjima svih razina iz predmeta prirode,
biologije i ekologije. Uz to, vrlo je aktivna u senjskom
planinarskom društvu i ekološkoj udruzi. Njezina tjes-
na veza sa šumarstvom potječe iz 1998. god., kada je
pod pokroviteljstvom J.P. Hrvatske šume održana kviz
emisija na televiziji pod naslovom "Glavne šumske zajednice
naše zemlje" u okviru šireg projekta "Baština


331