DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Slojevi organske materije stvaraju specifičnu mi- kroklimu i sastav mokroorganizama koji daju šumskom tlu bitne karakteristike, različite od onih koje imaju druga tla. U površinskom sloju rastvara se listinac, te ostali ostaci vegetacije i životinjskog svijeta. Istina je da su mnoga ostala tla, osim tla tundra, stepa, močvara i pustinja, razvijana pod utjecajem šuma ali su stoljećima bez šumskog pokrivača izgubila osobine šumskog tla. Pritehet i F i s c e r su 1987. g. dali definiciju: "Šumsko tlo je ono koje je aktualno pod utjecajem šumske vegetacije". Rasprostranjenost šumskog tla na Siciliji također se podudara sa sadašnjom rasprostranjenošću šumske vegetacije, ali se nalazi pod utjecajem klimatskih i antropoloških čimbenika. Šume su na Siciliji pokrivale velik dio ukupne površine, da bi se krajem Drugog svjetskog rata ta površina svela na svega 85.643 ha. Nakon većih poslijeratnih zahvata na pošumljavanju, površina pod šumama danas iznosi 283.000 ha ili 10,4 % površine otoka. Od te površine na crnogoricu odpada 16 %, bjelogoricu 39,3 %, mješane šume 21,3 % i degradirane šume 23,4 %. Po uzgojnom obliku 77,7 % su visoke šume i 22,3 % panjače. Prva intenzivnija pedološka istraživanja na Siciliji vršena su 1969. g. (Bal latore i Fierotti) u području planine Madonie. Oni su dali shematski prikaz razvoja tla koji ima sljedeći tok: - matična stijena protorendzina rendzina smeđa rendzina crvenica (terra rosa) smeđe tlo (terra bruna) Ovaj tok može biti i obratan, u smislu degradacije, od smeđe i crvene zemlje do protorendzine. Autor je obradio specifičnosti tla vezane za vrste vegetacije sa svim biotskim i abiotskim karakteristikama. Posebno je interesantan osvrt na tlo gdje uspijeva "Fra- ssino da manna" -jasen (F. angustifolia), vrsta koja se od pamtivijeka uzgaja radi proizvodnje smolaste tvari (manna), koja se upotrebljava za pripravu raznih ljekovitih preparata. Tla na kojima se uzgaja taj jasen trebaju biti duboka, glinasta, neutralne reakcije, bogata dušikom, fosforom i organskim tvarima. Istraživanje kvalitete i specifičnosti tla ima i značajnu praktičnu važnost, radi odabira vrsta za pošumljava- nje i mogućnost ocjene potencijalne produktivnosti tla, što omogućuje sigurnije investiranje. Lucio di Cosmo: Bilješka o rasprostranjenosti plut ujaka (Quercus suber L.) u području Viterba. Zadatak ovog istraživanja je ustanoviti mogućnost opstanka plutnjaka u području Vitcrbe s ustanovljenjem limitirajućih čimbenika. Plutnjak je rasprostranjen u Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Alžiru, Tunisu, Maroku i Italiji, na ukupno oko dva milijuna hektara površine. Italija sa 98.862 ha (ISTAT: šumska statistika 1994.) zauzima posljednje mjesto. Plutnjak je u Italiji rasprostranjen u više provincija, najviše ga ima na Sardiniji (98.672 ha). U regiji Lazio ga ima 1.149 ha i to Latina 991 ha i Viterbo 158 ha. Istraživanja su išla u dva smjera: kvalitetno-kvan- titetna proizvodnja pluta i teritorijalna rasprostranjenost plutnjaka, stoje predmet ovog članka. Prisutnost plutnjaka u području Viterba očituje se u tri oblika: - čiste sastojine plutnjaka; raspršena stabla ili manje grupe u sklopu drugih vrsta panjača; - pojedinačna stabla. Ovi su podaci uneseni u "Kartu rasprostranjen]a plutnjaka područja Viterbo". Na rasprostranjenost plutnjaka utječu bioklimatski, hidrografski i pedološki čimbenici, koji limitiraju njegovu rasprostranenost i to na sjeveru i jugu neodgovarajući tereni, a na istoku prevelika količina oborina, koje na pojedinim supstratima djeluju nepovoljno. Iz tih razloga plutnjak je uglavnom raširen u koridorima i manjim izoliranim skupinama. Pored ovih limitirajućih čimbenika sigurno je daje hrast plutnjak tijekom stoljeća najviše reduciran nepovoljnim antropološkim utjecajem. Loevve V, Gonzales M., Subiri M., Urqui- eta E., Lopez C, Cabrera J.: Nove pogodnosti u proizvodnji drveta u južno-središnjem dijelu Čilea. Posljednjih dvadesetak godina razvoj šumskog sektora u Čileu postigao je značajan napredak. Razlog tomu su dobrim dijelom poticaji Vlade određeni zakonom iz 1974. g., kojim država sa 75 % učešća sudjeluje u investicijama u šumarskoj proizvodnji. Iako ovaj poticaj teoretski mogu koristiti svi poduzetnici, u praksi su tu mogućnost koristile samo velike kompanije, jer je država odobravala financijska sredstva tek nakon uspješno izvršenih zahvata. U projektu je da se za 15 godina donese novi Vladin program za proširenje ovih zahvata na manjim posjedima, a osobito na degradiranim površinama. Ove investicije unesle su i bitnu promjenu u sastavu šumske vegetacije. Od ukupne šumske površine (1.835.985 ha) 92 % se odnosilo na kulture brzog rasta: Pinus radiata i Eucalyptus sp. Ove monokulture izlože- 338 |