DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Slojevi organske materije stvaraju specifičnu mi- kroklimu i sastav mokroorganizama koji daju šumskom tlu bitne karakteristike, različite od onih koje imaju druga tla. U površinskom sloju rastvara se listinac, te ostali ostaci vegetacije i životinjskog svijeta. Istina je da su mnoga ostala tla, osim tla tundra, stepa, močvara i pustinja, razvijana pod utjecajem šuma ali su stoljećima bez šumskog pokrivača izgubila osobine šumskog tla. Pritehet i F i s c e r su 1987. g. dali definiciju: "Šumsko tlo je ono koje je aktualno pod utjecajem šumske vegetacije". Rasprostranjenost šumskog tla na Siciliji također se podudara sa sadašnjom rasprostranjenošću šumske vegetacije, ali se nalazi pod utjecajem klimatskih i antropoloških čimbenika. Šume su na Siciliji pokrivale velik dio ukupne površine, da bi se krajem Drugog svjetskog rata ta površina svela na svega 85.643 ha. Nakon većih poslijeratnih zahvata na pošumljavanju, površina pod šumama danas iznosi 283.000 ha ili 10,4 % površine otoka. Od te površine na crnogoricu odpada 16 %, bjelogoricu 39,3 %, mješane šume 21,3 % i degradirane šume 23,4 %. Po uzgojnom obliku 77,7 % su visoke šume i 22,3 % panjače. Prva intenzivnija pedološka istraživanja na Siciliji vršena su 1969. g. (Bal latore i Fierotti) u području planine Madonie. Oni su dali shematski prikaz razvoja tla koji ima sljedeći tok: - matična stijena protorendzina rendzina smeđa rendzina crvenica (terra rosa) smeđe tlo (terra bruna) Ovaj tok može biti i obratan, u smislu degradacije, od smeđe i crvene zemlje do protorendzine. Autor je obradio specifičnosti tla vezane za vrste vegetacije sa svim biotskim i abiotskim karakteristikama. Posebno je interesantan osvrt na tlo gdje uspijeva "Fra- ssino da manna" -jasen (F. angustifolia), vrsta koja se od pamtivijeka uzgaja radi proizvodnje smolaste tvari (manna), koja se upotrebljava za pripravu raznih ljekovitih preparata. Tla na kojima se uzgaja taj jasen trebaju biti duboka, glinasta, neutralne reakcije, bogata dušikom, fosforom i organskim tvarima. Istraživanje kvalitete i specifičnosti tla ima i značajnu praktičnu važnost, radi odabira vrsta za pošumljava- nje i mogućnost ocjene potencijalne produktivnosti tla, što omogućuje sigurnije investiranje. Lucio di Cosmo: Bilješka o rasprostranjenosti plut ujaka (Quercus suber L.) u području Viterba. Zadatak ovog istraživanja je ustanoviti mogućnost opstanka plutnjaka u području Vitcrbe s ustanovljenjem limitirajućih čimbenika. Plutnjak je rasprostranjen u Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Alžiru, Tunisu, Maroku i Italiji, na ukupno oko dva milijuna hektara površine. Italija sa 98.862 ha (ISTAT: šumska statistika 1994.) zauzima posljednje mjesto. Plutnjak je u Italiji rasprostranjen u više provincija, najviše ga ima na Sardiniji (98.672 ha). U regiji Lazio ga ima 1.149 ha i to Latina 991 ha i Viterbo 158 ha. Istraživanja su išla u dva smjera: kvalitetno-kvan- titetna proizvodnja pluta i teritorijalna rasprostranjenost plutnjaka, stoje predmet ovog članka. Prisutnost plutnjaka u području Viterba očituje se u tri oblika: - čiste sastojine plutnjaka; raspršena stabla ili manje grupe u sklopu drugih vrsta panjača; - pojedinačna stabla. Ovi su podaci uneseni u "Kartu rasprostranjen]a plutnjaka područja Viterbo". Na rasprostranjenost plutnjaka utječu bioklimatski, hidrografski i pedološki čimbenici, koji limitiraju njegovu rasprostranenost i to na sjeveru i jugu neodgovarajući tereni, a na istoku prevelika količina oborina, koje na pojedinim supstratima djeluju nepovoljno. Iz tih razloga plutnjak je uglavnom raširen u koridorima i manjim izoliranim skupinama. Pored ovih limitirajućih čimbenika sigurno je daje hrast plutnjak tijekom stoljeća najviše reduciran nepovoljnim antropološkim utjecajem. Loevve V, Gonzales M., Subiri M., Urqui- eta E., Lopez C, Cabrera J.: Nove pogodnosti u proizvodnji drveta u južno-središnjem dijelu Čilea. Posljednjih dvadesetak godina razvoj šumskog sektora u Čileu postigao je značajan napredak. Razlog tomu su dobrim dijelom poticaji Vlade određeni zakonom iz 1974. g., kojim država sa 75 % učešća sudjeluje u investicijama u šumarskoj proizvodnji. Iako ovaj poticaj teoretski mogu koristiti svi poduzetnici, u praksi su tu mogućnost koristile samo velike kompanije, jer je država odobravala financijska sredstva tek nakon uspješno izvršenih zahvata. U projektu je da se za 15 godina donese novi Vladin program za proširenje ovih zahvata na manjim posjedima, a osobito na degradiranim površinama. Ove investicije unesle su i bitnu promjenu u sastavu šumske vegetacije. Od ukupne šumske površine (1.835.985 ha) 92 % se odnosilo na kulture brzog rasta: Pinus radiata i Eucalyptus sp. Ove monokulture izlože- 338 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ne su napadu raznih štetočinja, posebice Rhyzciona buoliana i Phoracantha semipunctata. Cilj istraživanja je bio pronaći vrste koje daju visoku ekonomsku u ekološku vrijednost. U tu svrhu programirane su sljedeće radnje: odabrati vrste drveća koje daju dvostruku korist - plod i drvo; odrediti sve značajne karakteristike svake vrste odrediti potrebne uzgojno-tehničke mjere razgraničiti površine, koje odgovaraju pojedinim vrstama drveća analizirati tržišta i mogućnost plasmana napraviti ekonomske analize za pojedine kulture dobivene rezuktate nadopunjene dodatnim specifičnim argumentima prezentirati svim zainteresiranima Tijekom projekta odabrane su sljedeće vrste: orah (Juglans regia), crni orah (Juglan nigra), pitomi kesten (Castanea sativa), trešnja (Prunus avium), američka trešnja ili black cherry (Prunus serotina), likvidambar (Liquidambar styraciflua), grevileja (Grevillea robusta), jasen (Fraxinus excelsior), pinija (Pinus Pinea), američka crvena joha (Alnus rubra), crna joha (Alnus glutinosa), srcolika joha (Alnus corda- ta), čileanski lješnjak (Gevuina avellana), gorski javor (Acer pseudoplatanus), tulipanovac (Liriodendron tulipifera), američki crveni hrast (Quercusfakata). Sve ove vrste ispituju se po predviđenim kriterijima. Uspostavljeno je 28 pokusnih ploha veličine 0,5-1,0 ha na privatnim posjedima. Potrebne radove obavljaju vlasnici zemljišta, a Institut za šumarstvo (INFOR) daje potrebni repromaterijal i stručnotchničku pomoć tijekom trajanja istraživanja. Rezultati istraživanja bit će sistematizirani, tako da će za pojedine zone sa određenim karakteristikama biti predviđene potencijalne odgovarajuće vrste drveta. S p i n e 11 i R. - S p i n e 11 i R.: Pokusne prorjede u kulturi pinije - iveranje kompletnih stabala s korijenom U središnjoj Italiji kulture pinije (Pinus pined), ili domaćeg bora, kako se tamo obično zove, česte su. Ove kulture daju okolišu specifičan izgled i imaju skroman ekonomski značaj, vezan uglavnom za proizvodnju traženih sjemenka - pinjola. Za što veću proizvodnju pinjola potrebno je da se krošnja što bolje razvije, a to je moguće ako se vrše pravovremeno prorjede, vodeći računa o utjecaju vjetra i opasnosti od požara. Upravo radi toga preporučljivo je da se prorjedni materijal odvozi. Ovaj materijal obiluje zelenom masom i nema praktičnu vrijednost, a njegov odvoz predstavlja znatan tro šak. Zbog toga se došlo na ideju da se vrši iveranje kompletnih prorjednih stabala zajedno s korijenom, što daje veći omjer drvne mase u iveranom materijalu, koji se može upotrijebiti u proizvodnji ploča vlaknatiea. Napravljen je pokus u kojem je za vađenje stabala upotrebljen stroj Benati 160 CSB, težine 20 t i snage 100 Kw, kojim upravlja jedan radnik. Za iverane izvađenih stabala upotrijebljen je stroj Pezzolato od 380 Kw a hidrauličkim kranom, kojega poslužuje jedan radnik. Za odvoz iverja upotrijebljena su dva traktora Save Mercury 85 (62 Kw), sa dvije prikolice ZAM s hidrauličkim istovarom, kojima su pričvršćene visoke stranice. Na njima su radila dva radnika, od kojih je jedan slijedio "iverač", vozeći unatrag da prikolica kupi iverje, a drugi odvozio napunjenu prikolicu na sabiralište udaljeno oko jedan kilometar. Rezultati pokusa su uhrabrujući. Vadeći u prosjeku 50 % stabala dobivalo se 74 tone biomase po hektaru (prorjeda intenziteta 75% daje 125 t/ha). Ukupni troškovi iznose oko 300.000 ITL po danu ili 400-600.000 ITL/ha. Vrijednost dobivenog materijala od oko 45.000 ITL/t pokriva troškove rada. Ideja da se iveraju cijela stabla iz prorjede, zajedno s korijenom, čini se vrlo dobra, jer kvaliteta rada i izgled kulture nakon zahvata je više nego dobar, a boljim odabirom strojeva, boljom organizacijom posla, te postizanjem veće cijene za dobiveni materijal, postići će se i pozitivni ekonomski rezultati. Frane Grospić, dipl. ing. 339 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ZLATNA PLAKETA dr. sc. Juraju Medvedoviću na izložbi izuma INOVA 2000 Izložba izuma i inovacija održana je od 26. do 30. travnja 2000. na Zagrebačkom velesajmu, u organizaciji Hrvatskog saveza inovatora. Na izložbi je bilo izloženo 72 izuma, na čijemu je ostvarenju radilo više od 100 autora. Izumitelji su izlagali kao članovi Saveza izumitelja Hrvatske, Županijskih udruga, Kluba izumitelja "Ruđer Bošković", "INA", Veterinarskog fakulteta i drugi. Bilo bi dobro kada bi se naši šumari izumitelji uključili u Klub izumitelja Hrvatskoga šumarskog društva, i zajedno nastupali na budućim izložbama. Naš kolega Juraj Mcdvedović izložio je na izložbi INOVA 2000 svoj izum pod nazivom UREĐAJ ZA AEROFOTOSNIMANJE. Ocjenjivački sud (5 članova) pažljivo je razmotrio vrijednost, tehničko-tehno- loška razina, ekološko značenje i dodatne odrednice Ocjenjivačkog suda. Izum UREĐAJ ZA AEROFOTOSNIMANJE, izumitelja J. Medvedovića, nagrađen je zlatnim odličjem. Uredništvo čestita inovatoru 340 |