DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ne su napadu raznih štetočinja, posebice Rhyzciona buoliana i Phoracantha semipunctata. Cilj istraživanja je bio pronaći vrste koje daju visoku ekonomsku u ekološku vrijednost. U tu svrhu programirane su sljedeće radnje: odabrati vrste drveća koje daju dvostruku korist - plod i drvo; odrediti sve značajne karakteristike svake vrste odrediti potrebne uzgojno-tehničke mjere razgraničiti površine, koje odgovaraju pojedinim vrstama drveća analizirati tržišta i mogućnost plasmana napraviti ekonomske analize za pojedine kulture dobivene rezuktate nadopunjene dodatnim specifičnim argumentima prezentirati svim zainteresiranima Tijekom projekta odabrane su sljedeće vrste: orah (Juglans regia), crni orah (Juglan nigra), pitomi kesten (Castanea sativa), trešnja (Prunus avium), američka trešnja ili black cherry (Prunus serotina), likvidambar (Liquidambar styraciflua), grevileja (Grevillea robusta), jasen (Fraxinus excelsior), pinija (Pinus Pinea), američka crvena joha (Alnus rubra), crna joha (Alnus glutinosa), srcolika joha (Alnus corda- ta), čileanski lješnjak (Gevuina avellana), gorski javor (Acer pseudoplatanus), tulipanovac (Liriodendron tulipifera), američki crveni hrast (Quercusfakata). Sve ove vrste ispituju se po predviđenim kriterijima. Uspostavljeno je 28 pokusnih ploha veličine 0,5-1,0 ha na privatnim posjedima. Potrebne radove obavljaju vlasnici zemljišta, a Institut za šumarstvo (INFOR) daje potrebni repromaterijal i stručnotchničku pomoć tijekom trajanja istraživanja. Rezultati istraživanja bit će sistematizirani, tako da će za pojedine zone sa određenim karakteristikama biti predviđene potencijalne odgovarajuće vrste drveta. S p i n e 11 i R. - S p i n e 11 i R.: Pokusne prorjede u kulturi pinije - iveranje kompletnih stabala s korijenom U središnjoj Italiji kulture pinije (Pinus pined), ili domaćeg bora, kako se tamo obično zove, česte su. Ove kulture daju okolišu specifičan izgled i imaju skroman ekonomski značaj, vezan uglavnom za proizvodnju traženih sjemenka - pinjola. Za što veću proizvodnju pinjola potrebno je da se krošnja što bolje razvije, a to je moguće ako se vrše pravovremeno prorjede, vodeći računa o utjecaju vjetra i opasnosti od požara. Upravo radi toga preporučljivo je da se prorjedni materijal odvozi. Ovaj materijal obiluje zelenom masom i nema praktičnu vrijednost, a njegov odvoz predstavlja znatan tro šak. Zbog toga se došlo na ideju da se vrši iveranje kompletnih prorjednih stabala zajedno s korijenom, što daje veći omjer drvne mase u iveranom materijalu, koji se može upotrijebiti u proizvodnji ploča vlaknatiea. Napravljen je pokus u kojem je za vađenje stabala upotrebljen stroj Benati 160 CSB, težine 20 t i snage 100 Kw, kojim upravlja jedan radnik. Za iverane izvađenih stabala upotrijebljen je stroj Pezzolato od 380 Kw a hidrauličkim kranom, kojega poslužuje jedan radnik. Za odvoz iverja upotrijebljena su dva traktora Save Mercury 85 (62 Kw), sa dvije prikolice ZAM s hidrauličkim istovarom, kojima su pričvršćene visoke stranice. Na njima su radila dva radnika, od kojih je jedan slijedio "iverač", vozeći unatrag da prikolica kupi iverje, a drugi odvozio napunjenu prikolicu na sabiralište udaljeno oko jedan kilometar. Rezultati pokusa su uhrabrujući. Vadeći u prosjeku 50 % stabala dobivalo se 74 tone biomase po hektaru (prorjeda intenziteta 75% daje 125 t/ha). Ukupni troškovi iznose oko 300.000 ITL po danu ili 400-600.000 ITL/ha. Vrijednost dobivenog materijala od oko 45.000 ITL/t pokriva troškove rada. Ideja da se iveraju cijela stabla iz prorjede, zajedno s korijenom, čini se vrlo dobra, jer kvaliteta rada i izgled kulture nakon zahvata je više nego dobar, a boljim odabirom strojeva, boljom organizacijom posla, te postizanjem veće cijene za dobiveni materijal, postići će se i pozitivni ekonomski rezultati. Frane Grospić, dipl. ing. 339 |