DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Otvaranje kongresa bilo je u ponedjeljak, 22. svibnja
2000. godine, u kongresnoj dvorani hotela International.
Skup je otvorio predsjednik organizacijskog odbora
prof. dr. Slavko Matić. Prigodnim riječima sudionicima
kongresa obratili su se pomoćnik ministra u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva Željko Rendu-
1 i ć, dipl. ing., pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite
okoliša i prostornog planiranja doc. dr. Ivan Martini
ć i direktor Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p. o.
Zagreb Željko L c d i n s k i, dipl. ing. Uvodna izlaganja
održali su prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Heinrich
S p i e c k e r i prof. dr. Kim S t e i n e r.


Prva cjelodnevna ekskurzija organizirana je u nedjelju,
21. svibnja 2000. godine. Tema je bila "Ekosustavi
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj". Organizirana je na prostoru
Parka prirode Lonjsko polje i u šumama gospodarske
jedinice Josip Kozarac. Domaćin ekskurzije u području
Lonjskoga polja bio je ravnatelj Parka prirode Goran
Gugić, dipl. ing. Tijekom posjeta selima Čigoč i Mu-
žilovčica goste je upoznao s osnovnim značajkama savske
doline, vodnim režimom Save i njezinih pritoka, načinom
života, arhitekturom i faunom Posavine. U lipov-
ljanskim nizinskim šumama sudionici kongresa upoznati
su s temeljnim uzgojnim, ekološkim i fitoceno-
loškim značajkama ekosustava hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
Voditelji toga dijela ekskurzije bili su prof. dr. sc.
Zvonko Seletković, prof dr. sc. Slavko Matić,
prof. dr. sc. Joso V u k e 1 i ć i mr. sc. Igor A n i ć.


Šumarski institut u .lastrebarskom organizirao je poludnevnu
ekskurziju u utorak, 23. svibnja 2000. godine.
Domaćin ekskurzije bio je ravnatelj instituta dr.
Joso Gračan sa suradnicima. U prvom dijelu ekskurzije
gosti su posjetili pokus uspijevanja provenijencija
hrasta lužnjaka na lokalitetu Gajno, u gospodarskoj
jedinici Jastrebarski lugovi, gdje ih je mr. se. Sanja
P e r i ć upoznala s dosadašnjim rezultatima. U drugom


Slika 2. Ovako su sudionici ekskurzije u g. j. Česma šumarije Vrbovec
doživjeli sastojim; hrasta lužnjaka nakon naplodnoga
sijeka


(Foto: I. Anić)


Slika 3. Domaćini ekskurzije, prof. dr. Slavko Matić i Đuro Kauzla-
rić. dipl. ing., tumače načela njege pomlatka pod zastorom


(Foto: I. Anić)


Slika 5. Prof. dr. Kim Steiner (SAD), prof. dr. Antoine Kremer
(Francuska) i hrast lužnjak ti g. j. Josip Kozarac


(Foto: I. Anić)


342




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 84     <-- 84 -->        PDF

dijelu ekskurzije ravnatelj Instituta i voditelji odjela upoznali
su goste s ustrojem ustanove i znanstvenim aktivnostima.


Druga cjelodnevna ekskurzija organizirana je u četvrtak,
25. svibnja 2000. godine. Domaćin ekskurzije
bila je šumarija Vrbovec, a tema "Gospodarenje šumama
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj". S načinom pomlađivanja
hrvatskih hrastika, njege pod zastorom, njege pomlatka
i mladika, sudionike su upoznali prof. dr. sc.
Slavko Matić i upravitelj šumarije Đuro Kauzla-
r i ć, dipl. ing. Osim toga gosti su posjetili i izložbu fotografija
Željka Gubijana, dipl. ing., u Gradskoj čitaonici
u Vrbovcu, a spretni organizatori u šumi su postavili
i izložbu znakovitog naslova "Od žira do furnira"
čime je dan poseban dojam cjelokupnoj ekskurziji.


Ovakvom koncepcijom i organizacijom kongresa
sudionici su bili oduševljeni. Zato i ne čude riječi prof,
dr. Roberta R o g e r s a (SAD) nakon ekskurzije u Lonj-
sko polje i lipovljanske nizinske šume: "... pokazatelj
kako će ovo biti uspješan kongres je i činjenica kako


sam bio privilegiran da sudjelujem u ekskurziji u kojoj
sam vidio fantastične šume slavonskoga hrasta lužnjaka.
Stabla takvih dimenzija i oblika nisam vidio nigdje
u svijetu, i zato je to bila prava poslastica za sve nas ...".


Na zatvaranju kongresa odlučeno je kako će se sljedeći
održati 2002. godine u Nancy-u (Francuska).
Obavljena je i primopredaja dužnosti predsjednika
1UFRO grupe za silvikulturu hrasta. Umjesto prof. dr.
Heinricha Spieckera,tuće dužnost u idućem razdo-
blju obavljati prof dr. Robert Rogers.


Treba istaći kako je u potpunosti ispunjen ijedan od
glavnih ciljeva našega organizacijskoga tima: otvoriti i
prezentirati Hrvatsku, njezino šumarstvo i hrastove šume
svjetskoj šumarskoj zajednici.


Na kongresu je prezentirano 46 referata i 27 postera.
Referati su tiskani u novom broju Glasnika za šumske
pokuse (Vol. 37 za 2000. godinu), a sažeci postera u posebnom
Zborniku. Donosimo naslove referata i postera
redoslijedom kako su izlagani:


Referati


S. Matić : Oak forests (Quercus sp.) in Croatia. (Hrastove
šume {Quercus sp.) u Hrvatskoj)


H. Spiecker: Silviculture and genetic of oaks-Introduction
by the leader of the IUFRO-group
1.06.00. (Silvikultura i genetika hrastova-Uvod
voditelja IUFRO grupe 1.06.00)


K. Steiner: Genetic and silviculture of oaks-Introduction
by the leader of the IUFRO-group
2.08.05. (Silvikultura i genetika hrastova-Uvod
voditelja IUFRO grupe 2.08.05)


A. Kremer: Range wide distribution of the chloro-


plast DNA and pollen deposits in European
white oaks: inferences about colonisation routes,
impact of chloroplastic divergence on phenoty-
pic differentiation. (Široka distribucija kloropla-
sta DNA i peludne depozicije europskih hrastova:
zaključci o putevima kolonizacije, učincima
kloroplastne divergencije na fenotipsku diferencijaciju)
VV. D. Maurer, U. Tabel, A. O. Koenig, B. R.
Stephan, G. Mueller -S tarck: Provenance
trials on Quercus robur L. and Quercus petraea
(Matt.) Liebl. in Rheinland-Palatinate (Germany):
preliminary results of phenotypic and genetic
surveys. (Testovi provenijencija Quercus robur
L. i Quercus petraea (Matt.) Liebl. u regiji
Rheinland-Palatinate (Njemačka): preliminarni
rezultati fenotipskih i genetskih istraživanja)


B. Heinze, C. Lexer: Oak seedlots and forest seed


trade regulations: an investigation using molecular
markers. (Sjemenske sastojine hrasta i odred


be o trgovini šumskim sjemenjem: istraživanje
pomoću molekularnih markera)


A. Beky, Z. Somogyi: Growth and yield of hornbeam-
sessile oak (Carpinus betulus L.-Quercus
petraea (Matt.) Lieb.) stands under optimal management
in Hungary. (Rast i prirast sastojina
graba i kitnjaka (Carpinus betulus L.-Quercus
petraea (Matt.) Lieb.) u uvjetima optimalnoga
gospodarenja u Mađarskoj)


K. VV. G Ott s chalk, R. M. Muzika, M. J. Tw cry:
Managing forests for gypsy moth (Lymantria
dispar L.) using silviculture: testing the effectiveness
of silvicultural treatments in reducing defoliation
and mortality.


S. Yang, H. Xingyuan, W. Qingfeng, H. Schabe
1, R. Rogers: Management to sustainable
utilization on tussah-feeding oak forests in NE
China. (Gospodarenje s ciljem potrajnoga iskorištavanja
hrastovih šuma za uzgoj hrastova japanskoga
prelca u sjeveroistočnoj Kini)


L. Nutto, H. Spiecker: Production of valuable
wood: a software aided decision tool for managing
oak stands (Quercus petraea Liebl. and
Quercus robur L.) in Europe. (Proizvodnja vrijednoga
drva: softverska podrška pri odlučivanju
u gospodarenju hrastovim sastojinama (Quercus
petraea Liebl. i Quercus robur L.) u Europi)


F. Colin: Conclusions from the OAK-KEY project
(European Union). (Zaključci projekta OAK-
KEY (Europska unija)


343




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 85     <-- 85 -->        PDF

E. Bakkcr: The description of clones in a mixed
Quercus robur L. and Q. petraea (Matt.) Liebl.
coppice stand with AFLP analysis. (Opis klono-
va u mješovitim panjačama Quercus robur L. i
Quercus petraea Liebl.) pomoću AFLP analize)


E. Hochbichler, W. Ruhm: Management of oak
forests in Austria. (Gospodarenje hrastovima šumama
u Austriji)


II. Guttcnberger: Anatomy of Quercus x viridis
Trim, an oak of unknown origin in Croatia. (Anatomija
Quercus x viridis Trim, hrasta nepoznatoga
porijekla u Hrvatskoj)


A. Breznikar,B. Kump,U. Csaikl, F. Batič,H.
K r a i g h e r : Taxonomy and genetics of chosen
oak populations in Slovenia. (Taksonomija i genetika
izabranih hrastovih populacija u Sloveniji)


S. Matić, M. Oršanić, I. Anić: The number of
plants and sites as an important factor in the
growth of young stands of Pedunculate oak.
(Broj biljaka i stanište kao značajni čimbenici
uspijevanja mladih sastojina hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.)


E. Badel,P Perre: Homogenisation: a mathematical
technique used to predict the shrinkage of oak as
a result of the annual ring morphology and the
microscopic properties of tissues. (Homogenizacija:
matematička tehnika za predviđanje uteza-
nja hrasta kao rezultat morfologije godova i mikroskopskih
svojstava tkiva)


M. Vidaković, D. Kajba, S. Bogdan, V. Pod-
nar,J. Bećarević: Estimation of genetic gain
in progeny trial of pedunculate oak (Quercus robur
L.). (Procjena genetskoga poboljšanja u testu
polusrodnika hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)


J. Ča vio vic, M. Božić, N.Lukić: Trends in forest
and timberland values in the dynamic system of
an even-aged forest of pedunculate oak in the
management unit Josip Kozarac. (Kretanja vrijednosti
šuma i šumskoga tla u dinamičnom sustavu
jednodobne šume hrasta lužnjaka u gospodarskoj
jedinici Josip Kozarac)


J. Hansen: Dendroecological analysis of vessels on
cross sections of European oak. (Dendroekološka
analiza žila na presjecima europskoga hrasta)


S. Bordacs : Assessing of ep DNA diversity in Hungarian
oak populations and its sylvicultural aspects.
(Procjena raznolikosti kloroplastne DNA
u populacijama mađarskoga hrasta i njegovi uzgojni
aspekti)


N. V. Nicole scu, M. L. Daia, I. I. Fl ore scu: Research
on establishment and maintenance of access
racks network opened in sessile oak young
stands subject to weedings and cleanings. (Istraživanje
načina postavljanja i održavanja mreže šlju-


karica u mladim sastojinama hrasta kitnjaka u kojima
se provodi čišćenje korova i njega mladika)


S. Govorčin, T Sinković: Influence of double
sapwood on the quality of Slavonian oak. (Utjecaj
dvostruke bjeljike na kakvoću slavonskoga
hrasta)


S. Perić,J.Gračan,B.D. Bašić: Flushing variability
of pedunculate oak (Quercus robur L.) in
provenance experiment in Croatia. (Varijabilnost
listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusu
provenijencija u Pokuplju)


V. Kušan, R. Pernar, Ž. Galić: The dependence of
diameter increment upon spatial distribution and
sizes of surrounding trees. (Ovisnost debljinskog
prirasta o prostornom rasporedu i veličini stabala)


M. Čater, F. Batič: Ecophysiological parameters as
a possible tool for the assessment of natural and
artificial regeneration in pedunculate oak in lowland
parts of Slovenia. (Ekofiziološki parametri
kao moguće sredstvo u procjeni prirodne i umjetne
obnove hrasta lužnjaka u nizinskim dijelovima
Slovenije)


M. Liesebach, B. R. Stephan: Development of
provenances of Quercus petraea and Quercus
robur from acorns to six-year old plants in relation
to species specific traits. (Razvoj provenijencija
Quercus petraea i Quercus robur iz žira
do šestgodišnjih biljaka u odnosu na specifična
svojstva vrste)


J. CeitefJ. Szmyt: Initial spacing and morphology
of oak trees (Quercus robur L. and Quercus petraea
(Matt.) Liebl.) in untending oak saplings at
the age of 17-years. (Početni razmak pri sadnji i
morfologija hrastovih stabala (Quercus robur L.
i Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u nenjegova-
nim koljicima u dobi od 17 godina)


M. Urbane i č, P. Simončič, I. S mol ej: The
pedunculate oak stands in lowland regions of
Slovenia - soil water conditions. (Sastojine hrasta
lužnjaka u nizinskim područjima Slovenije -
stanje vode u tlu)


Z. Borzan : Hermaphroditic, unseasonal flowering in
´Green oak1 growing in Nothern Dalamtia, Croatia.
(Hermafroditsko, izvansezonsko cvjetanje
"zelenoga hrasta" koji raste u sjevernoj Dalmaciji
u Hrvatskoj)


V. Topić, O.Anton ić,Ž. Španjol ,Ž. Vrdoljak:
Regression models for estimating biomass of
resprouted pubescent oak (Quercus pubescens
Willd.), italian oak (Quercus frainetto Ten.) and
Holm oak (Quercus ilex L.). (Regresijski modeli
procjene biomase hrasta medunca (Quercus pubescens
Willd.), hrasta sladuna (Quercusfrainetto
Ten.) i hrasta crnike (Quercus ilex L.) u panjačama)


344




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 86     <-- 86 -->        PDF

B. Prpić, I.Anić: The influence of climate and hydro-
technical developments in the stability of the
peduncled oak (Quercus robur L.) in Croatia.
(Utjecaj klime i hidrotehničkih zahvata na stabilnost
hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Hrvatskoj)


D. Barčić, Ž. Spanjol, O. Antonie: Vegetation
succession on the permanent plots in the holm
oak {Quercus ilex L.) forest in Croatia. (Sukcesija
vegetacije na trajnim plohama u šumi hrasta
crnike {Quercus Hex L.) u Hrvatskoj)


R. Pernar,V. Kušan, Ž. Galić: Relation ship between
diameter increment and damage status of
pedunculate oak {Quercus robur L.). (Odnos između
debljinskoga prirasta i stupnja oštećenosti
hrasta lužnjaka {Quercus robur L.)


N. Pernar,Z. Seletković, D. Bakšić: Pedologi-
cal and microclimatic properties of some experimental
plots of pedunculate oak {Quercus robur
L.) plantations in Croatia. (Pedološka i mikrokli-
matska obilježja hrasta lužnjaka {Quercus robur
L.) na nekim pokusnim plohama u Hrvatskoj)


J. Kleinschmi t, J. G. R. K1 e i n s c h m i t : Quercus
robur - Quercus petraea: a critical review of the
species concept. {Quercus robur - Quercus petraea:
kritički osvrt na koncept vrsta)


1. Yakovlev: Genetic diversity of pedunculate oak
{Quercus robur L.) in the Middle Near Volga region
of Russia. (Genetska raznolikost hrasta lužnjaka
{Quercus robur L.) u središnjem dijelu Rusije
uz rijeku Volgu)


J. Franjić, J. Gračan, D. Kajba, Ž. Skvorc, B.
D. Bašić : Multivariate analysis of leaf shape of
the common oak {Quercus robur L.) in the Gajno
provenance test (Croatia). (Multivarijatna analiza
oblika lista hrasta lužnjaka {Quercus robur L.)
u testu provenijencija Gajno (Hrvatska)


O. Antonie, D. Hatić,J. Križan, D. Bukovec:
Pedunculate oak (Quercus robur L.) growth model
in a function of ecological variables. (Model
prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u
funkciji ekoloških varijabli)


M. Benko,V Novotny,T. Dubravac: The structure
of the pedunculate oak population, ecological
management forest type II-G-20. (Struktura
populacije lužnjakovih šuma tipa II-G-20)


M. Benko, V Novotny, D. Vuletić: An analysis
of the pedunculate oak tree, type II-G-10. (Analiza
stabla hrasta lužnjaka tipa II-G-10)


K. Bezak: The uncertainty principle of diameter


I. G 1 az : Genetic cartography of oaks in Poland using
PCR-RFLP markers of the chloroplast DNA.
(Genetska kartografija hrastova u Poljskoj pomoću
markera PCR-RFLP DNA kloroplasta)


F. Fontaine, C. Clement, M. Burrus,J. L. Dru-


elle: Qualitative and quantitative approaches of
the epicormic buds in Quercus petraea. (Kvalitativni
i kvantitativni pristupi vodenim pupovima
u hrasta kitnjaka (Quercus Petraea)


S. Žitnik, C. Müller, A. Clement, M. B. Masi
m be rt, D. E. Hanke, H. Kraigher: Physiology
of acorns during longterm storage. (Fiziologija
žira tijekom dugotrajnoga čuvanja)


L. Farque,H. Sinoquet,F. Colin: Light interception
and partitioning in young sessile oaks in response
to light conditions and plant density. (Primanje
i razdioba svjetla u mladih hrastova kitnjaka
u odnosu na svjetlosne prilike i broj biljaka)


G. Struck, A. Dohrenbusch: Effects of initial


density, fertilisation and logging slash removal
in young sessile oak stands. (Učinci početne gustoće,
gnojidbe i odstranjivanja otpadaka sječe u
mladim sastojinama hrasta kitnjaka)


J.Vukelić,D. Baričević: Development of vegetation
in localities of pedunculate oak dieback in
Croatia. (Razvoj vegetacije na lokalitetima sušenja
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj)


M. Bobinac: Stand structure and natural regeneration
of common oak in nature preserves Vratična
and Smogva near Morović. (Struktura sastojine i
prirodna obnova hrasta lužnjaka u prirodnim rezervatima
Vratična i Smogva kraj Morovića)


D. Hatić, O. Antonie, Ž. Španjol, J. Križan:
Growth of the old oak trees in Croatia: the preliminary
results of the TGECC programme. (Rast
starih hrastovih stabala u Hrvatskoj: preliminarni
rezultati programa TGECC)


growth and increment in pedunculate oak (Quercus
robur L.) (Načelo neodređenosti debljinskoga
rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)


V Blujdea, M. Pauca-Comanescu: Water use
efficiency in the case of two deciduous oak:
Quercuss cerris L. and Quercus frainetto Ten.
(Djelotvornost iskorištavanja vode na primjeru
dvaju listopadnih hrastova: Quercus cerris L. i
Quercus frainetto Ten.)


M. Gradečki, K. Poštenjak: Morphological characteristics
of evergreen oak acorn from seed
stands in Croatia. (Morfološka svojstva žira crnike
iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj)


Posten


345




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 87     <-- 87 -->        PDF

V. Krej č i, T. Dubravac: 30 years of research of crown
development of common oak in Croatia. (30 godina
istraživanja razvoja krošanja hrasta lužnjaka
u Hrvatskoj)


N. Lukić,J. Čavlović,Ž. Galić: Elements development
of pedunculate oak (Quercus robur L.)
forest monitored with cluste analysis. (Praćenje
razvoja strukture lužnjakove šume (Quercus robur
L.) pomoću klasterske analize)


J. M edvedo vić, I. Seletković, N. Potočić:
Health status of sessile oak (Quercus petraea L.)
in Croatia. (Zdravstveno stanje hrasta kitnjaka
(Quercuspetraea Liebl.) u Hrvatskoj)


N. V. Nicolcscu: Silviculture of pin oak (Quercus
palustris Muenchh.) plantations in the northwest
of Romania. (Uzgojni zahvati u kulturama Quercus
palustris Muenchh. u sjeverozapadnoj Rumunjskoj)


V. Novotny, M. Benko,T. Dubravac: Structural
elements of the evergreen oak. (Strukturni elementi
hrasta crnike)


I. Pilaš,B.Vrbek,Đ. Kauzlarić: The groundwater
regime - a decisive factor of pedunculate oak
stability. (Režim podzemnih voda - odlučujući
čimbenik stabilnosti lužnjakovih šuma)


J.Stoyanova: Use of climate characteristics for describing
oak stands environmental diversity. (Klimatska
obilježja u opisivanju okolišne raznolikosti
hrastovih sastojina)


Ž. Španjol, O. Antonie, D. Barčić: Annual
growth dynamics of the coppiced holm oak
(Quercus ilex L.) on the island of Rab, Croatia.
(Godišnja dinamika rasta hrasta crnike (Quercus
ilex L.) u panjači na otoku Rabu u Hrvatskoj)


D. Vu 1 e t i ć : Regression models for assessment of assortiments
volume development of the pedunculate
oak (Quercus robur L.). (Regresijski modeli
za procjenu razvoja obujma sortimenata hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.)


C. Bodenes,T. Barreneche, Ch. Lexer, J. Pelé
m an, C. Saintagne, C. Plomion, H.
Verbakel,A.Kremer: Genetic mapping and
QTL detection in Quercus robur. (Gensko karti-
ranje i QTL detekcija hrasta lužnjaka)


A. Borovics,C. Matyas: Numeric-taxonomical studies
and crossing experiments in hungarian oak
taxa. (Numeričko-taksonomska studija i eksperimenti
križanja u taksonima mađarskoga hrasta)


U. C saikl, A. Koenig: The distribution of genetic
types in white oak populations in the Danube region
of Germany and Austria. (Rasprostranjenost
genetskih tipova u populacijama bijleoga
hrasta u dunavskoj regiji Njemačke i Austrije)


S. Gerber, R. Streiff, L. Schibler, A. Ducous-


so,A. Krem er: Pollen and seed flow inferred
from parentage analysis in a mixed oak stand
comprising Q. petraea and Q. robur.


K. W. Gottschalk: Provenance and family effects on
defoliated Quercus rubra L. seedling growth and
mortality. (Učinci provenijencije i familije na
rast i smrtnost pomlatka Quercus rubra L. napadnutoga
golobrstom)


A. Kanazashi,M. Nishikohri,H.Yoshimaru,
H. Shim izu: Application of microsatellite
markers, developed in Quercus petraea to Japanese
decidous oaks and a few problems. (Primjena
mikrosatelitskih markera, razvijenih u Quercus
petraea, na japanske listopadne hrastove i
neki problemi)


C. Lexer, B. Heinze, S. Gerber, S. Macalka-
Kampfer, H. Steinkellner, B. Ziegen-
hagen,A. Kremer, J. Gloessl: Towards genetic
monitoring of small, anonymous seedlot
samples from oak (Quercus robur). (Prema genetskom
motrenju uzoraka hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) iz malih, anonimnih sjemenskih
sastojina)


S. Orlović,J. Erdeši,S. Radivojević,Z. Obu-
ćina, G. Janjatović: Strategy and previous
results of pedunculate oak (Quercus robur L.)
breeding in Yugoslavia. (Strategija i dosadašnji
rezultati u oplemenjivanju hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Jugoslaviji)


K. Shimada,K. Kitamura,K. Nakashima: Genetic
and morphological diversities in a mixed
stand of two oak species in Japan. (Genetska i
morfološka raznolikost u mješovitoj sastojini
dviju hrastovih vrsta u Japanu)


K. C. Steiner, J. K. Bailey, J. J. Zaczek, T. R
Phelps: Variance components for population
and family effects in a progeny test of Quercus
rubra L. (Varijantne komponente za populacijske
i familijske učinke u testu potomstva (Quercus
rubra L.)


E. Trainer, E., G. Mueller-Starck: Study on genetic
variation and inbreeding in adult and juvenile
populations of sessile oak (Quercus petraea
(Matt.) Liebl.) (Proučavanje genetske varijacije i
križanja u srodstvu u odraslim i juvenilnim
populacijama hrasta kitnjaka (Quercus petraea
(Matt.) Liebl.)


V. Zoldoš, S. S ilj ak-Yako vlev, D. Papeš, V.
Besendorfer,A. Sarr, O. Panaud: Chromosomal
and molecular genome organization
and evolution in some Quercus species. (Kromo-
somska i molekularna organizacija i evolucija
genoma u nekih vrsta hrasta)


IgorAnić
Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb


346




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 88     <-- 88 -->        PDF

PRVI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA CRNOGORICU
Brdo kod Kranja, Slovenija, 5. - 7. ožujka 2000.


Međunarodni institut za biljne genetske izvore
(IPGRI) vodi i koordinira Europski program za očuvanje
šumskih genetskih izvora (EUFORGEN). U ožujku
1995. godine u Slovačkoj je održan prvi sastanak EUFORGEN
mrežnog plana za običnu smreku. Taj je mrežni
plan djelovao do kraja 1999. godine, a Hrvatska je
bila član-promatrač. Nadzorno vijeće EUFORGEN-a
je zbog prijedloga o proširenju aktivnosti programa i na
druge rodove, odnosno vrste crnogorice odlučilo osnovati
EUFORGEN mrežni plan za crnogoricu koji će
uključivati sve autoktone vrste crnogorice u Europi. Od
1. siječnja 2000. Program je u fazi 11. U toj fazi djeluje
pet mrežnih planova: crnogorice, crna i bijela topola,
plemenite bjelogorice, socijalne bjelogorice i mediteranski
hrastovi, a koordinator za Hrvatsku je dr. se. Joso
G r a č a n .


Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za crnogoricu
održanje od 5. do 7. ožujka 2000. godine u Brdu
kod Kranja u Sloveniji. Na sastanku su sudjelovali
predstavnici iz 25 europskih zemalja i koordinatori iz
IPGRl-a. Hrvatska je u o ovome mrežnom planu punopravni
član, a predstavnik je mr. sc. Marilena Idžoj-
tić, koja je na sastanku sudjelovala s radom "Present
status of conifers in Croatia".


Kao pregled dosadašnjih aktivnosti predstavnici Italije
(G. Vcndramin), Norveške (T. Skroppa), Mađarske
(C. Mât y as) i Njemačke (A. König) izvjesti-
li su o napretku u očuvanju genofonda obične smreke u
tim zemljama.


S. Borel 1 i iz IPGRl-a predstavio je novu strukturu
i sadržaj Web stranice i sadašnju verziju podstranice za
crnogoricu:


(www.cgiar.org/ipgrideploy/networks/euforgen/euf_
home.htm)


(www.cgiar.org/ipgrideploy/networks/euforgen/
Networks/Conifers/conifers.htm).


J. Turok iz IPGRI-a demonstrirao je bazu bibliografskih
podataka koji se odnose na genetiku, oplemenjivanje
i genetske izvore obične smreke. Ova baza podataka
sada sadrži 320 referenci iz 11 zemalja, a uključene
su samo reference koje nisu obuhvaćene drugim
dostupnim međunarodnim bazama bibliografskih podataka
i specifične su za pojedine zemlje (tzv. "siva literatura").
Dogovoreno je da predstavnici svih zemalja
prikupe reference za bazu koja će biti proširena na ostale
europske vrste crnogorice.


Predstavljeno je tiskano izdanje "Tehničke smjernice
za očuvanje genofonda obične smreke", a kako bi
ono bilo pristupačno za šumarske stručnjake pojedinih
zemalja preporučeno je da bude prevedeno s engleskog


jezika na jezike dotičnih zemalja. Također su predstavljeni
rezultati upitnika koji je bio poslan zemljama članicama.
Upitnike su ispunili koordinatori, a trebalo je
za svoju zemlju rangirati vrste crnogorice prema prioritetu
za očuvanje njihovog genofonda, navesti ograničenja
za učinkovito očuvanje i održivo korištenje genetskih
izvora crnogorice i navesti važnost pojedinih područja
djelovanja EUFORGEN mrežnog plana u budućnosti.
Uvodno izlaganje "Genetska raznolikost europske
crnogorice" održao je Veikko K o s k i, dotadašnji
predsjednik Mrežnog plana za običnu smreku.


Strategija očuvanja genofonda razlikuje se za tri
grupe crnogorice: vrste s velikim arealom, rijetke i
ugrožene vrste, te egzote. Definirano je koja su obilježja
tih triju grupa, kakvo je sadašnje poznavanje rasprostranjenosti,
ekoloških zahtjeva i genetske raznolikosti
vrsta, koji su prioriteti djelovanja, koja su glavna ograničenja
u djelovanju, te koje strategije očuvanja genofonda
treba primijeniti za pojedine grupe. U Hrvatskoj
je očuvanje genofonda prioritetno za sljedeće vrste crnogorice:
Abies alba Mill, (obična jela), Pinus nigra
Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Schwz. (dalmatinski crni
bor), Picea abies (L.) Karst, (obična smreka) i Pinus
sylvestris L. (obični bor).


Izrađen je i usvojen plan rada za razdoblje do sljedećeg
sastanka. Plan je podijeljen na četiri dijela: 1. Informacije,
2. Politika i zakonodavstvo, 3. Tehničke smjernice
za očuvanje genofonda crnogorice u Europi i 4.
Svjesnost javnosti.


1. Informacije


Uz proširenje baze bibliografskih podataka i doprinos
svake zemlje članice, što je već navedeno, Tajništvo
EUFORGEN-a se obvezalo osnovati informacijsku
platformu europskih šumskih genetskih izvora,
kako bi o svakoj zemlji članici bili dostupni osnovni
podaci o nacionalnom programu očuvanja genofonda,
ime koordinatora, podaci o institucijama uključenima u
aktivnosti očuvanja genofonda i "linkovi" na koje se
može u pojedinim zemljama dalje vezati ("database of
links"). Zemlje članice su pozvane da naprave vlastitu
Web stranicu šumskih genetskih izvora koja će biti dio
europske informacijske platforme. Na nacionalnoj razini
bi trebali biti dostupni podaci i informacije o kategorijama
zaštite, jedinicama za očuvanje genofonda, njihovoj
lokaciji i dostupnosti, sjemenskim sastojinama,
sjemenskom zoniranju (rajonizaciji), testovima provenijencija
i potomstava, ex situ načinima očuvanja genofonda
i si. Karte jedinica za očuvanje genofonda za pojedine
vrste bit će kompilirane na europskoj razini i dostupne
iz informacijske platforme i na CD-ROM-u.


347