DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 88     <-- 88 -->        PDF

PRVI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA CRNOGORICU
Brdo kod Kranja, Slovenija, 5. - 7. ožujka 2000.


Međunarodni institut za biljne genetske izvore
(IPGRI) vodi i koordinira Europski program za očuvanje
šumskih genetskih izvora (EUFORGEN). U ožujku
1995. godine u Slovačkoj je održan prvi sastanak EUFORGEN
mrežnog plana za običnu smreku. Taj je mrežni
plan djelovao do kraja 1999. godine, a Hrvatska je
bila član-promatrač. Nadzorno vijeće EUFORGEN-a
je zbog prijedloga o proširenju aktivnosti programa i na
druge rodove, odnosno vrste crnogorice odlučilo osnovati
EUFORGEN mrežni plan za crnogoricu koji će
uključivati sve autoktone vrste crnogorice u Europi. Od
1. siječnja 2000. Program je u fazi 11. U toj fazi djeluje
pet mrežnih planova: crnogorice, crna i bijela topola,
plemenite bjelogorice, socijalne bjelogorice i mediteranski
hrastovi, a koordinator za Hrvatsku je dr. se. Joso
G r a č a n .


Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za crnogoricu
održanje od 5. do 7. ožujka 2000. godine u Brdu
kod Kranja u Sloveniji. Na sastanku su sudjelovali
predstavnici iz 25 europskih zemalja i koordinatori iz
IPGRl-a. Hrvatska je u o ovome mrežnom planu punopravni
član, a predstavnik je mr. sc. Marilena Idžoj-
tić, koja je na sastanku sudjelovala s radom "Present
status of conifers in Croatia".


Kao pregled dosadašnjih aktivnosti predstavnici Italije
(G. Vcndramin), Norveške (T. Skroppa), Mađarske
(C. Mât y as) i Njemačke (A. König) izvjesti-
li su o napretku u očuvanju genofonda obične smreke u
tim zemljama.


S. Borel 1 i iz IPGRl-a predstavio je novu strukturu
i sadržaj Web stranice i sadašnju verziju podstranice za
crnogoricu:


(www.cgiar.org/ipgrideploy/networks/euforgen/euf_
home.htm)


(www.cgiar.org/ipgrideploy/networks/euforgen/
Networks/Conifers/conifers.htm).


J. Turok iz IPGRI-a demonstrirao je bazu bibliografskih
podataka koji se odnose na genetiku, oplemenjivanje
i genetske izvore obične smreke. Ova baza podataka
sada sadrži 320 referenci iz 11 zemalja, a uključene
su samo reference koje nisu obuhvaćene drugim
dostupnim međunarodnim bazama bibliografskih podataka
i specifične su za pojedine zemlje (tzv. "siva literatura").
Dogovoreno je da predstavnici svih zemalja
prikupe reference za bazu koja će biti proširena na ostale
europske vrste crnogorice.


Predstavljeno je tiskano izdanje "Tehničke smjernice
za očuvanje genofonda obične smreke", a kako bi
ono bilo pristupačno za šumarske stručnjake pojedinih
zemalja preporučeno je da bude prevedeno s engleskog


jezika na jezike dotičnih zemalja. Također su predstavljeni
rezultati upitnika koji je bio poslan zemljama članicama.
Upitnike su ispunili koordinatori, a trebalo je
za svoju zemlju rangirati vrste crnogorice prema prioritetu
za očuvanje njihovog genofonda, navesti ograničenja
za učinkovito očuvanje i održivo korištenje genetskih
izvora crnogorice i navesti važnost pojedinih područja
djelovanja EUFORGEN mrežnog plana u budućnosti.
Uvodno izlaganje "Genetska raznolikost europske
crnogorice" održao je Veikko K o s k i, dotadašnji
predsjednik Mrežnog plana za običnu smreku.


Strategija očuvanja genofonda razlikuje se za tri
grupe crnogorice: vrste s velikim arealom, rijetke i
ugrožene vrste, te egzote. Definirano je koja su obilježja
tih triju grupa, kakvo je sadašnje poznavanje rasprostranjenosti,
ekoloških zahtjeva i genetske raznolikosti
vrsta, koji su prioriteti djelovanja, koja su glavna ograničenja
u djelovanju, te koje strategije očuvanja genofonda
treba primijeniti za pojedine grupe. U Hrvatskoj
je očuvanje genofonda prioritetno za sljedeće vrste crnogorice:
Abies alba Mill, (obična jela), Pinus nigra
Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Schwz. (dalmatinski crni
bor), Picea abies (L.) Karst, (obična smreka) i Pinus
sylvestris L. (obični bor).


Izrađen je i usvojen plan rada za razdoblje do sljedećeg
sastanka. Plan je podijeljen na četiri dijela: 1. Informacije,
2. Politika i zakonodavstvo, 3. Tehničke smjernice
za očuvanje genofonda crnogorice u Europi i 4.
Svjesnost javnosti.


1. Informacije


Uz proširenje baze bibliografskih podataka i doprinos
svake zemlje članice, što je već navedeno, Tajništvo
EUFORGEN-a se obvezalo osnovati informacijsku
platformu europskih šumskih genetskih izvora,
kako bi o svakoj zemlji članici bili dostupni osnovni
podaci o nacionalnom programu očuvanja genofonda,
ime koordinatora, podaci o institucijama uključenima u
aktivnosti očuvanja genofonda i "linkovi" na koje se
može u pojedinim zemljama dalje vezati ("database of
links"). Zemlje članice su pozvane da naprave vlastitu
Web stranicu šumskih genetskih izvora koja će biti dio
europske informacijske platforme. Na nacionalnoj razini
bi trebali biti dostupni podaci i informacije o kategorijama
zaštite, jedinicama za očuvanje genofonda, njihovoj
lokaciji i dostupnosti, sjemenskim sastojinama,
sjemenskom zoniranju (rajonizaciji), testovima provenijencija
i potomstava, ex situ načinima očuvanja genofonda
i si. Karte jedinica za očuvanje genofonda za pojedine
vrste bit će kompilirane na europskoj razini i dostupne
iz informacijske platforme i na CD-ROM-u.


347