DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 93 <-- 93 --> PDF |
podržavanjem i provođenjem mjera koje su strateški važne za zaštitu okoliša i prirode: certifikacija šuma, uporaba ekološki prihvatljivih tehnologija pri šumskim radovima, poboljšanje stanja u privatnim šumama i dr. predlaganjem zajedničkih projektnih zadataka i istraživačkih tema te razmjenom podataka i redovitim izvješćivanjem obostrano će se obaviti predradnje za usklađivanje zakona koji reguliraju odnose u ukupnom prostoru prirode i okoliša, posebno pri utvrđivanju i razgraničavanju zakonskih nadležnosti. b) u tijeku je izrada Strategija razvoja RH. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je glede šumarske struke zaduženo nadležnom Povjerenstvu Vlade RH dostaviti prijedloge za izradu Strategije, te imenovati moguće ustanove i pojedince koji bi sudjelovali na izradi Strategije. HŠD je na zamolbu pomoćnika ministra dalo svoj prijedlog, koji će poslužiti kao pomoć u izradi prijedloga Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. c) 13. ožujka 2000. god. održana je Godišnja skupština Hrvatskoga inženjerskog saveza na kojem je izabran i novi Upravni odbor: predsjednik Jure Radić i članovi Ivo Cala, Nenad Fabijanić, Zdravko Kapović, Vladimir Kramberger, Ivica Librić, Pavao Marović, Slavko Matić, Ivo Milj- ković, Dinko Pezelj i Đurđa Vasić-Rački. Za nas interesantna točka dnevnog reda bila je rasprava o Inženjerskim komorama. Zaključeno je da se putem Ministarstva gospodarstva i dalje radi na Zakonu o inženjerskoj komori, čija bi članica bili i šumari. Cilj je imati mogućnost utjecaja struke na sve gradnje koje zadiru u površinu šuma i šumskog zemljišta. d) 19. travnja 2000. održanje sastanak ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja s predstavnicima nevladinih udruga. Nakon prijepodnevnog satanka krenulo se u obilazak terena (odlagalište otpada Jakuševac, Toplana Žitnjak, ispušni kanal Petruševac i Medvednica). Na Medvdnici, domaćini su bili U.S. Zagreb i HŠD - ogranak Zagreb. Izvješće o radu i financijskom Sastavni dio ovoga izvješća čine: Izvješće Povjerenstva za popis imovine, novca i potraživanja sa stanjem 31. prosinca 1999. godine; Izvršenje financijskog plana HŠD-a (sa i bez ogranaka) i Obračun prihoda i troškova po mjestima troškova za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 1999. godine. Ako pogledamo program rada i financijski plan za 1999. godinu koji su usvojeni na sjednici Upravnog odbora HSD-a, održanoj 17. prosinca 1998. u Senju i verificirani na 103. redovitoj skupštini HŠD-a, održanoj 25. lipnja 1999. godine u Ogulinu, mogli bi reći da smo e) Ogranak HSD-a Vinkovci priprema krajem lipnja ekskurziju u Francusku. Bit će nekoliko mjesta i za članove drugih ogranaka. t) HŠD i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, posebice Uprave Delnice i Buzet, pozvani su predstaviti hrvatsko šumarstvo na državnoj i regionalnoj razini na Danima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i cvjećarstva na Tršćanskom sajmu od 18-22. svibnja 2000. Poziv je prihvaćen a za pripremu su zaduženi Delač, Starčević i Jakovac. g) Sa zadovoljstvom zaključujemo da se u novom Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja krenulo za šumarstvo boljim putem, pa tako čitamo u N.N. br. 40 da su u Upravno vijeće NP "Plitvička jezera" izabrana dva šumara, mr. se. Ivica Tikvić i mr. se. Petar Jurjević. h) Tajnik Hrvatskoga ekološkog društva dr. Šimo Beneš, interesira se možemo li ga izvijestiti o stanju miniranosti na području Muškog bunara i Prašnika. Naime, HTV priprema snimanje jedne emisije na području Slavonije, pa se postavlja pitanje sigurnosti i mogućnosti snimanja na tom području. Predsjednik ogranka N. Gradiška ispitat će situaciju, a zaključak je U.O. da se poduzme inicijativa i izvide mogućnosti razminirava- nja odnosnog područja, te da HŠD bude nositelj aktivnosti u svezi s time. i) Hrvatska ekipa sudjelovala je na 32. EFNS ove godine u Njemčakoj, o čemu će detaljno biti iz- vješćeno u Š.L. 3-4/2000. j) Za prošlu godinu predviđena ekskurzija u Mađarsku (o čemu smo pisali), bit će realizirana krajem lipnja ili početkom srpnja. S nadležnima u Mađarskoj u svezi s ekskurzijom kontaktirat će Matić i Vukelić. Ad. 3 a) Izvješće Povjerenstva jednoglasno je prihvaćeno, a kako je ono sastavni dio Izvješća Nadzornog odbora, ne prikazujemo ga posebno. b) Izvješće o radu i financijskom poslovanju za 1999. god. i Izvršenje financijskog plana HŠD-a s ograncima u razdoblju od 1. siječnaj do 31. prosinca 1999. god. poslovanju za 1999. godinu obje zadaće prilično uspješno obavili. Iako smo o svim aktivnostima (i periodičkim financijskim izvješćima) redovito izvještavali i pisali u Š.L., navest ćemo one najznačajnije. Prvu programom zadanu temu planiranih savjetovanja Preoblikovanje "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, prema Zakonu o trgovačkim društvima nismo obradili, jer taj postupak Vlada nije aktualizirala. Očekujemo da će to biti ove godine, pa smo istu ponovo uvrstili u program rada za 2000. godinu. Što se tiče ostalih tema, podsjećamo na održanu raspravu 21. siječnja 1999. 352 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 94 <-- 94 --> PDF |
godine u Vinkovcima, u organizaciji HŠD-a ogranak Vinkovci, na temu "Mogući utjecaj kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave" (prikaz u Š.L. 1-2, 1999., str. 63-66). Na tu temu pod naslovom "Gospodarsko povezivanje Dunava s Jadranom", održanje 3. lipnja 1999. u Osijeku "Okruli stol" u organizaciji HAZU, gdje su šumarske stavove zastupali Prpić i Vratarić. Vjerujamo da je i šumarsko gledište utjecalo na odluku da se ovaj program samo djelomično prihvati (izgradnja kanala do Vukovara i vukovarska luka), a da se veći dio programa zaustavi i provedu dodatna istraživanja. U veljači su, u organizaciji HŠD-a i "Hrvatskih šuma", hrvatski šumari biatlonci sudjelovali na 31. Europskom šumarskom skijaškom natjecanju održanom u Sloveniji, o čemu imamo izvješće u Š.L. 1-2/1999. U ožujku bilježimo ponovo jedan negativan stav i neutemeljen napad na šumarsku struku, glede zaštite i skrbi biljnog i životinjskog svijeta i očuvanja okoliša, ovaj puta u radio-emisi- ji četvrkom urednika Ante Bekića. Šumarska reakcija i protesti upućeni glavnoj urednici HR i uredniku emisije, rezultirali su pozivom predstavnika HŠD-a i "Hrvatskih šuma" u emisiju, gdje su prezentirana i argumentirana šumarska gledišta. Početkom travnja počinju pripreme za Dane hrvatskoga šumarstva, koji su održani od 25. do 27. lipnja 1999. godine u Ogulinu i na Bjelolasici. Pored natjecanja radnika, održana je i 103. redovita skupština HŠD-a sa stručnom raspravom na tri teme: Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode; Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenje; Zapošljavaje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu. O Danima hrvatskoga šumarstva detaljno smo izvijestili u Š.L. 7-8/1999. god. Kako tada nije bilo dovoljno vremena za kvalitetnu raspravu po navedenim temama, dogovoreno je da se rasprave održe po ograncima, koji će nakon provedene rasprave dati eventualne primjedbe. To je rezultiralo Okruglim stolom održanim u prostorijama HŠD-a 25. studenoga 1999. na temu zaštite prirode i okoliša i odnosa subjekata koji rade na toj zaštiti (posebice odnosi hrvatsko šumarstvo i tadašnja Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša). O tom Okruglom stolu detaljno smo izvijestili u Š.L. 1-2/2000. Od značajnijih aktivnosti možemo još spomenuti posjet Mađarskom šumarskom drštvu u srpnju 1999. i potpisivanje ugovora o suradnji s naznakom programa, koji na žalost u protekloj godini, ali ne našom krivnjom, nije realiziran. Znanstveno-stručno i staleško glasilo "Šumarski list" redovito se tiska, tako daje br. 11-12/1999. izašao iz tiska i dostavljen pretplatnicima pred Božić 1999. godine, ali o tome će više reći glavni urednik prof. Prpić. Što se financijskog poslovanja tiče, kratko ćemo komentirati prihode i troškove (bez ogranaka i s ograncima). Ako pogledamo prihode, oni su u odnosu na plan ostvareni s indeksom od 103,96 (bez ogranaka), odnosno sa 89,43 (s ograncima), što znači da su neki ogranci malo previsoko planirali ili pak nisu sve naplatili. Zbog toga je i prihod iz stavke 4 (ostali prihodi) ostvaren s indeksom 45,61. Prihod od članarina je pak gotovo 50% veći od planiranog. Glede prihoda iz stavke Š.L., separati, oglasi i dr., indeks je 113,26 zbog opreznog planiranja (ali ovdje je uključena i pomoć-sponzorstvo Uni- komerca EFNS-u te naplate prošlogodišnjh dugovanja). Prihodi od dotacije za tiskanje Š.L. planirani su na temelju prošlogodišnjih, no ostvareni su s indeksom 63,00, jer očito Ministarstvo znanosti i tehnologije nije imalo više sredstava. Kada bi stavci 3, prihodi od zakupnina, dodali dugovanja podmirena početkom 2000. godine (naravno da tu ne mislimo na one koji djelomično ili nikako ne plaćaju), indeks bi bio blizu 100. Taj dug, pokriće kratkoročnih depozita i plaćanje PDV za nenaplaćene račune zakupnina (Fak. kern inž. i tehnologije i djelimice IMO), opravdava negativan odnos između ukupnog prihoda i troškova 103,96:106,91 (bez ogranaka). Zajednički pak obračun s ograncima, kojega kao pravna osoba podnosimo Državnoj reviziji, izjednačava prihode i troškove. Što se tiče troškova, većina glavnih stavki ostvarena je u granicama planiranog. Neki su čak prilično niski, što možemo smatrati dobrom uštedom (npr. dnevnice), dok je dio nekih, kao primjerice pr evozne usluge sadržan u stavci stručne ekskurzije, koju su neki ogranci očito preambiciozno planirali. Troškovi reprezentacije ostvareni su s indeksom 108,03 (bez ogranaka s 42,18), no u njima je zapravo sadržan dio troškova ekskurzija ogranaka, bilo kao gosta ili domaćina. Nešto veće troškove grafičkih usluga od planiranih, pravdamo našim učešćem u troškovima tiskanja Zbornika s međunarodne konferencije "Održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša". Glede uređenja i održavanja Hrvatskoga šumarskog doma, za koje je na temelju programa rada, a po stavkama, U.O. HŠD-a već dao suglasnost, dajemo pregled stvarno utošenih sredstava: elektroenergetska suglasnost i ojačanje glavnog voda zgrade HŠD-a projekt elektroinstalacije podrumskog prostora elektroinstalaterski radovi u podrumskom prostoru (vodovi, razvodne ploče, brojila, oprema i dr.) dio troškova nakon dovršenja poslova na dvorišnom pročelju podruma 13.800,00 kn 4.200,00 kn 168.055,00 kn 17.708,60 kn 353 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 95 <-- 95 --> PDF |
brušenje i lakiranje parketa te građevne stolarije u prostorijama HSD-a sanitarni čvor u podrumu - zidarski i keramičarski radovi - keramika za sanitarni čvor vodovod i kanalizacija u sanitarnom čvoru i maloj dvorani - projekt - izvedba Ukupno: 40.498,74 kn 75.122,24 kn 19.710,77 kn 3.000,00 kn 36.264,61 kn 378.359,96 kn Ostatak do 445.572,82 kn (67.212,86 kn) odnosi se na više sitnijih stavki koje se odnose na održavanje zgrade. Šumarski list kao i svake godine ostaje u nesrazmjeru prihoda i troškova, posebice kada se uzme u obzir da pretplata nije mijenjana nekoliko godina. Dužnicima za zakup poslovnog prostora uputili smo posljednju opomenu pred tužbu za naplatu dugovanja putem suda. Izvršenje financijskog plana HŠĐ-a s ograncima u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 1999. godine A Fond redovite djelatnosti Tek. broj Sadržaj Planirano Ostvareno REKAPITULACIJA PRIHODI TROŠKOVI VIŠAK PRIHODA 2.812.540,00 2.812.540,00 2.515.169,45 2.515.169,45 Indeks A. PRIHODI 1. Prihodi od prodaje i pretplate za Šumarski list, 450.000,00 509.635,37 113,26 separata i oglasa 2. Prihodi od dotacije 70.000,00 44.100,00 63,00 3. Prihodi od zakupnina 1.400.00,00 1.235.300,74 88,24 4. Ostali prihodi 573.300,00 261.458,34 45,61 5. Članarine i naknade 319.240,00 464.675,00 145,56 UKUPNO PRIHODI 2.812,540,00 2.515.169,45 89,43 B TROŠKOVI I. Materijalni troškovi 1. Potrošen materijal za redovitu djelatnost 70.000,00 82.538,73 117,92 2. Potrošena energija 20:000,00 17.946,21 89,74 II. Troškovi usluga 3. Prijevozne usluge 74.000,00 14.142,40 19,12 4. Usluge održavanja 450.000,00 445.572,82 99,02 5. Intelektualne i osobne usluge 80.000,00 93.988,70 117,49 6. Komunalne usluge 60.000,00 26.758,47 44,60 7. Grafičke usluge (Šumarski list i dr.) 610.000,00 698.953,85 114,59 III. Troškovi za zaposlene 8. Plaće naknade,porezi,prirezi i doprinosi 440:500,00 469.762,79 106,65 9. Ostali izdaci za zaposlene 10.000,00 19.156;00 191,56 IV Troškovi poslovanja - nematerijalni 10. Dnevnice za službeni put. i put. troškovi 43.500,00 15.136,99 34,80 11. Dnevnice i troškovi vanjskih suradnika 10.000,00 4.775,48 47,76 12. Troškovi reprezentacije 205.440,00 221.932,89 108,03 13. Premije osiguranja 25.000,00 17.196,38. 68,79 14. Bankovne usluge i troškovi ZAP-a 41.800,00 7.641,62 18,29 V Ostali troškovi poslovanja 15. Troškovi za struč. obraz. savj. i str. eks. 545.300,00 67.627,72 12,41 16. Troškovi za struč. lit. i stručna glasila 7.000,00 32.042,32 17. Ostali nematerijalni troškovi 120.000,00 141.095,93 Plaćeni PDV 138.900, 15 UKUPNOTROŠKOVI 2.812.540,00 2.515.169,45 89,43 354 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 96 <-- 96 --> PDF |
c) Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva za 1999. godinu Nadzorni odbor u sastavu: Slavko Sarčević, dipl. ing. predsjednik Valerija Vukelić, dipl. ing. član Željko Perković, dipl. ing. član sastao se dana 20. travnja 2000. godine kako bi pregledao materijalno-financijsku dokumentaciju HŠD-a s devetnaest ogranaka, i podnosi Upravnom odboru Izvješće o svom obavljenom pregledu. Na temelju Zakona o računovodstvu Vlada RH donijela je Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizacija (N.N. br. 112/93), koja se primjenjuje od 1. siječnja 1994. godine. Obveznici primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija su i udruge građana koje djeluju kao neprofitne organizacije. HŠD vodi poslovne knjige prema zahtjevima dvojnog sustava knjigovodstva: Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću elektroničkog računala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu unosa podataka; Primjenjuje računski plan kao neprofitna organizacija A - Fond redovite djelatnosti, a nabavljanje dugotrajne imovine evidentira putem Fonda - B - kapitalnih projekata. Prihodi i izdaci obračunskog razdoblja priznaju se prema modificiranom računovodstvenom načelu novčanog iskazivanja (najkasnije 20 dana nakon isteka obračunskog razdoblja). Od 1998. godine HŠD je u sastavu, poreza na dodanu vrijednost (godišnji prihod veći od 85.000,00 kn). Vode se pomoćne knjige blagajne , ulaznih i izlaznih računa; Blagajnički dnevnik vodi se uredno na temelju uplatnica i isplatnica, a blagajnički maksimum se ne prekoračuje; Povjerenstvo za popis imovine u sastavu: predsjednik mr. se. Mladen Stojković, članovi Đurđica Belić i Ana Žnidarec, obavilo je popis dugotrajne imovine, novac u blagajni, potraživanja i obveze; Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se po prosječnim godišnjim stopama i za tu svotu ispravaka umanjuje se i imovina i izvori financiranja; Sitan inventar se otpisuje jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje kao sitan inventar u uporabi; Inventurne liste kao i popis dugovanja za 1999. godinu nalaze se u prilogu Izvješća povjerenstva kojeg je prihvatio Nadzorni odbor; Iz redovitog poslovanja HSD-a podmirene su i obveze nenaplaćenih a očekivanih prihoda - PDV od strane zakupaca poslovnog prostora (IMO i Fakultet kern. inž. i tehn.); pretplatnika Šumarskog lista i dijela kratkoročnih depozita; Utužena i neutužena potraživanja ostaju i dalje kao problem naplate dogovorno ili preko Suda. Prihodi i troškovi za 1999. godinu PRIHODI Prihodi od redovite djelatnosti Ostali prihodi Prihodi od Ministarstva znanosti i tehnologije Ukupno prihodi TROŠKOVI Materijalni troškovi Troškovi usluga Troškovi za zaposlene Materijalni troškovi Ukupno troškovi Nadzorni odbor prihvaća Izvješće o fiancijskom poslovanju za 1999. Upravnom odboru da ga u cijelosti prihvati. Izvješće Nadzornog odbora jednoglasno je prihvaćeno, d) Nakon rasprava sva izvješća prihvaćena su jednoglasno. 2.209.611,11 kn 261.458,34 kn 44.100,00 kn 2.515.169,45 kn 100.484,94 kn 1.279.416,24 kn 488.918,79 kn 646.349,48 kn 2.515.169,45 kn çodinu i dostavlja svoje Izvješće Slavko Sarčević, dipl. ing. Valerija Vukelić, dipl. ing. Željko Perković, dipl. ing. 355 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Ad. 4. Dopuna i promjena u programu rada i financijskom planu za 2000. nije bilo. Ad. 5. Glavni urednik šumarskog lista .prof. dr. sc. Branimir Prpić u izvješću navodi: Šumarski list tiskan je tijekom 1999. godine u 6 dvobroja na 620 obrojčanih stranica što s naslovom stranicom, rječju glavnog urednika, uputom autorima i entomološko-zaštitarskim prilogom na zadnjoj omotnici, iznosi 644 stranice. U stvaranju sadržaja sudjelovala su 82 autora i 30 koautora; Sveukupno je objavljeno 35 članaka i to: izvornih znanstvenih 16, prethodnih priopćenja 5, preglednih 7 i stručnih članaka 7. Iz područja šumskih ekosustva objavljeno je 12 članaka (genetika, fitocenologija, pedologija), iz Uzgajanja šuma i hortikulture 5, Iskorišćiva- nja šuma 5, Zaštite šuma 6, Izmjere šuma 2, Uređivanja šuma 2, Lovstva 2 i Prerade drva 1 ; Članci objavljeni u Šumarskom listu redovito su referirani u međunarodnom sustavu znanstvenog informiranja. Tako je, primjerice, od 3. siječnja 1997. god. do 3. prosinca 1999. godine u CAB Abstracts referirano 119 članaka, odnosno svaki objavljeni u Šumarskom listu, a stoje zasigurno međunarodno priznanje našem časopisu. Taj podatak zanimljiv je autorima znanstvenicima zbog napredovanja u više znanstvene kategorije. Članci su prije objavljivanja recenzirani i usklađeni prema mišljenju recenzenata; Osobito je pozdravljena rubrika Izazovi i suprotstavljanja, u kojoj suradnici potiču na raspravu, dajući primjedbe na ustrojstvo "Hrvatskih šuma", na dijelove tehnologija, neostvarive godišnje planove te sugestije za poboljšanje. U ovoj rubrici koja ukazuje na pogreške, a nudi bolja rješenja, posebice je aktivan njezin predlagatelj, dopredsjednik HŠD ing. Tomislav Starčević; Rubrika Aktualno bila je osobito plodna. Pisalo se o mogućim utjecajima kanala Dunav-Sava na spačvan- ske šume, zatim o neutemeljenim napadima DUZPO na šumarsku struku, o problematici proglašenja Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", o Danima hrvatskoga šumarstva u Ogulinu i Bjelolasici gdje su raspravljene za šumarstvo tri značajne teme: predlaganje novih nacionalnih parkova i parkova prirode s pretežitim udjelom šume i predlaganje novih uprava za sve parkove prirode, zatim o vodoprivrednoj naknadi koju plaća šumarstvo, iako održava hidrološku funkciju šume, i na kraju o zapošljavnju šumarskih djelatnika i razvoju poduzetništva u šumarstvu; U rubrici Aktualno opisano je i natjecanje šumskih radnika na Bjelolasici; Šumarski list zabilježio je 6 obljetnica i 16 znanstvenih i stručnih skupova, te dao prikaze 25 stručnih knjiga i časopisa. U rubrici Zaštita prirode daju se četiri priloga, i to prilog o prašumi Devčića tavani u Sjevernom Velebitu i ostala tri o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. Kao i svake godine imamo i priloge iz povijesti šumarstva; Uveli smo novu rubriku Umirovljeni znanstvenici, u kojoj je povodom odlaska prof. dr. Šime Meštrovića u mirovinu opisan njegov život i djelo, a u rubrici Međunarodna suradnja opisano je stoljeće suradnje s bavarskim šumarima; Rubrika Iz Hrvatskog šumarskog društva sadrži zapisnike sjednica Upravnog odbora i skupštine HŠD, obavijest o europskom natjecanju šumara u nordijskom skijanju u Njemačkoj u kojemu sudjeluju i naši predstavnici, sporazum o suradnji između Mađarskog i Hrvatskoga šumarskog društva, obavijest o skupštinama Hrvatskoga šumarskog društva, ogranaka Senj i Dalmacija Split i opis stručne ekskurzije Ogranka Senj u Austriju; I na kraju nekrolozi, 16 sjećanja na kolegice i kolege koji su nas zauvjek napustili, kao i obavijest o otkrivanju spomen-obilježja u Šumarskom institutu Jastrebar- sko stradalim znanstvenicima Instituta i Šumarskog fakulteta; Napominjemo, kako je Uredništvo za sada zadovoljno s količinom i sadržajem prispjelih rukopisa, uz napomenu da je ipak premalo stručnih napisa o iskustvima šumara praktičara u praksi, pa tu molimo za pomoć članove Uređivačkog savjeta koji dolaze s terena; Ad. 6. Iz razloga opće štednje, dogovoreno je s Direkcijom "Hrvatskih šuma" da se natjecanje šumarskih radnika organizira svake druge godine, kao što je to i u svijetu običaj. Svjetsko natjecanje, koje je ove godine u Norveškoj, također se održava svake druge godine, i već početkom proljeća očekuju se poimenične prijave sudionika. Tako će ove godine Hrvatsku predstavljati najbolji iz prošlogodišnjeg državnog natjecanja, a za dvije godine (2002) to će biti najbolji iz sljedeće 2001. godine. Zaključeno je, da se Dan hrvatskoga šumarstva obilježi tematskom raspravom u okviru 104. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, koja će se održati 20. lipnja 2000. god. u Zagrebu. Tema "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće" s poticajnim referatima, raspravom i zaključcima, treba najaviti viziju razvoja i ciljeve te poslužiti kao podloga za izradu projekta restruktuiranja i dugoročnog Programa razvoja hrvatskog šumarstva. Očekuju se prijedlozi i rasprave po ograncima, što će biti podloga radnoj grupi u sastavu Matić, Rendulić, Ledinski, Starčević, Devčić, Pentek i Gregorović za pripremu poticajnih refe- 356 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 98 <-- 98 --> PDF |
rata. Rasprave po ograncima potrebno je provesti do 10. lipnja i dostaviti pisane materijale u Tajništvo HŠD-a. Očekujemo da će ogranci HŠD-a prema svom programu prigodnim manifestacijama, obilježiti Dan hrvatskoga šumarstva i na lokalnoj razini. Ad. 7. Pripremajući se za godišnju skupštinu HSD-a, očekujemo od ogranaka da održe skupštine ogranaka (oni ogranci koji skupštine održavaju u prvom dijelu godine), da uredno vode i dostavljaju financijske dokumente, da osiguraju svojim delegatima (na svakih 50 članova jedan delegat plus presjednik ogranka) učešće na Skupštini HŠD-a. Dogovoreno je da "službeni dio" 104. redovite skupštine HSD-a počne jedan sat ranije s učešćem članova Upravnog i Nadzornog odbora i delegatima ogranaka, kako bi goste i ostale sudionike skupštine oslobodili formalnog dijela skupštine (Izvješće o radu i financijskom poslovanju i dr.) i time osigurali dinamičan tijek tematske rasprave "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Zapisnik sastavio Tajnik HŠD-a: Hranislav Jakovac, dipl. ing. Ad. 8. Pored redovitog održavanja uređenog dijela zgrade Hrvatski šumarski dom, predviđaju se radovi na daljnjem uređenju i održavanju: saniranje podrumskog dijela zida i hidroizolacija (oko 160.000,00 kn); dovršenje elektroinstala- cijskih radova (popravak nakon sanacije zidova, ugradnja prethodno nabavljene elektroopreme i dr.), opločenje podnog dijela, izrada i ugradnja vrata (4 otvora - oko 32.000,00 kn), popravak fasade posebice dijela gdje postoji opasnost otpa- danja žbuke (i ugrožavanja prolaznika) na ulič- nome dijelu zgrade, a po mogućnosti i na zapadnoj strani dvorišnog dijela zgrade (eventualno i pranje fasade), sve prema financijskim mogućnostima. Ad. 9. Predsjednik ogranka Karlovac D. Pavelić traži podršku HŠD-a za ulazak u Upravno vijeće Parka prirode "Žumberak". Prijedlog je jednoglasno prihvaćen. Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. 357 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 99 <-- 99 --> PDF |
IN MEMORIAM ŽIVKO FRANOLIĆ, dipl. ing. šum. (1925-1999) Šumarski stručnjaci ponikli iz naših primorskih krajeva i otoka zaista su vrlo rijetki, posebice neposredno nakon Drugog svjetskog rata. U tom pogledu odlazak kolege Živka na studij šumarstva izazvao je veliku pozornost. Međutim, prava je šteta što se na naš studij ne upisuje više primoraca i otočana, koji bi zapravo mogli, na najbolji mogući način, spojiti svoje životno iskustvo sa šumarstvom ujedan re- spektabilni potencijal. Upravo je takvu kombinaciju spojio neobično plodan rad kolege Živka u razvoju šumarstva otoka Krka, njegovog zavičaja, s cjelokupnim angažmanom u jednu skladnu cjelinu. Živko Franolić rođenje 17. siječnja 1925. godine u gradu Krku u višečlanoj obitelji oca obrtnika stolara, brodograditelja, vlasnika malih pogona za proizvodnju soda vode i leda, te majke domaćice. Njegov otac se iz Punta doselio u Krk gdje se nastavio baviti svojim poslovima. Nakon završene osnovne škole Živko nastavlja školovanje na poznatoj krčkoj gimnaziji, koju i završava u ratnim zbivanjima 1943. godine. Nakon toga aktivno se uključuje u borbu protiv fašizma, a neposredno po završetku rata 1946. godine upisuje Poljoprivredno-šu- marski fakultet u Zagrebu. Izbor njegovog životnog poziva nije bio slučajan, jer je u njegovoj obitelji bila duboko ukorjenjena veza s drvom. Naime, njegov izbor šumarske struke značio je nastavak obiteljske tradicije u drvetu čak u četvrtoj generaciji. Nakon završetka studija ujesen 1952. godine mladi šumarski stručnjak dekretom je raspoređen u Šumariju Krasno, gdje ostaje do ožujka 1954. godine. Život otočana u oštroj klimi i tada- h- "ipF * - m 1 šnjim teškim životnim i radnim uvjetima bio je prava škola života. Tog razdoblja Živko će se poslije dugo sjećati, odakle će ponijeti dobra iskustva važna za njegov daljnji život. Zbog odlaska Stanka K a r i o 1 i ć a, poznatog šumarskog stručnjaka, dotadašnjeg upravitelja Šumarije Krk, kolega Živko se vraća u svoj rodni grad, gdje će neprekidno voditi Šumariju do odlaska u mirovinu 1980. godine. Njegov dolazak u Šumariju koindicira s ukidanjem Šumskog gospodarstva "Viševica" u Rijeci i osnivanjem šumarija kao ustanova sa samostalnim financiranjem. Međutim, povoljno razdoblje za šumarstvo na kršu nažalost je bilo kratkog vijeka, jer je već u narednim godinama došlo do ukidanja poticajnog fonda za financiranje šumarstva (FUŠ). U tom razmjerno kratkom razdoblju pod stručnim vodstvom kolege Živka osnovano je više atraktivnih kultura, ponajprije uz more radi stvaranja realnih uvjeta za razvoj turizma, kao što su: Prniba, Klimno, Čižići, Šilo, Dražica, Šotovento, Baška, Jc- ževac, Treskavac i drugi. Zanimljiv je primjer Prnibe, gdje je uspješno podignuta kultura alepskog bora na zapuštenim vinogradima mnogobrojnih čestica u privatnom vlasništvu. Strpljivim i argumentiranim pristupom mladi upravitelj Živko uspio je dobiti pismenu privolu vlasnika za pošumljavanje Prnibe. Međutim, nije uvijek išlo sve glatko zbog čestih sukobljavanja interesa šumarstva i stočarstva, koji su ponekad rezultirali čak čupanjem posađenih sadnica. U većini slučajeva Živko uspijeva kontrolirati ispašu ovaca na obostrano zadovoljstvo, koja se zatim regulirala ugovorima. Nedostatak energenata dobrim dijelom se pokrivao izradom ogrjeva, gdje je povremeno bilo angažirano više desetaka radnika. To je iziskivalo velike napore Šumarije Krk na čelu s upraviteljem Živkom. Osim za vlastite potrebe stanovništva otoka Krka, ogrjev se izvozio i na tradicionalno talijansko tržište. Ovaj se trend ipak smiruje zahvaljujući konkurenciji plina i lož ulja, pa korištenje ogrjeva nakon velike potrošnje između sedamdesetih i osamdesetih godina poprima smireniji uravnotežen trend. Šumarija također osigurava građu za brodogradnju na otoku Krku (uglavnom krivu gradu), a također i manje količine rudnog drva za istarske rudnike. Veliki napor Šumarije Krk predstavlja stručna briga i nadzor nad privatnim šumama koje zauzimaju daleko veću površinu nego državne šume. Taj dodatni zadatak, velikodušno su šumarstvu prepustili vlast i vlasnici, uz neadekvatno financiranje, čime je dodatno još više opterećeno ionako otežano poslovanje šumarske operative na Krku. Osim na otoku Krku Šumarija Krk je pod stručnim vodstvom Živka uspješno osnivala kulture u zapuštenim vino- 358 |