DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 100 <-- 100 --> PDF |
paka u gospodarenju, kada se navedeni uređajni elementi kao verbalni (opisni), okularno ocijenjeni, a posebice kao mjerenjem polučeni pokazatelji stanja sastojina u vrijeme uređivanja, koriste u propisanoj alternaciji pri usvajanju i donošenju odrednica budućeg gospodarenja. Propisani stručni postupci se zbog navedene istoznačnosti, odnosno jednostavnog poistovjećivanja navedenih uređajnih elemenata mogu temeljiti na pogrešnoj prognozi očuvanja, zaštite, a posebice prirodne obnove šumskih sastojina, stoje u pozitivnom usmjeravanju procesa razvoja po načelima oponašanja prirode - zbog njegove dugotrajnosti - nepoželjno i štetno. Negativne posljednice počinju se uočavati i mogu utvrditi nakon niza godina, kada će prevoditelji radova morati zbog primjene neadekvatnih propisa ispravljati nastale "stručne probleme" u gospodarenju. 3. U redaj ne elemente sklop, pokrovnost, zastrtost i gustoću treba u svrhu otklanjanja nedoumica i što točnijeg prognoziranja trenda i tempa razvoja te prirodne obnove sastojina razlučiti, jezgrovito definirati i u stručnim propisima primjereno pojmovno oblikovati. U protivnom će primjena načela unifikacije člankom 14 propisanih uređajnih elemenata i nadalje biti "kamen smutnje" u ostvarenju potrajnosti obnove i razvoja šumskih sastojina i uz povoljne prirodne uvjete. 4. Sklop je opći pojam za raspored elemenata unutar neke cjeline (A n ić V. 1991.). U šumarstvu je sklop uvriježeni stručni naziv za definiranje rasporedenosti i međuodnosa krošanja osnovnih gradbenih elemenata šumskih sastojina - stabala, u mjerenom dijelu sastojina iznad taksacijske granice. Zbog različite konstitucije jednodobnih i raznodob- nih šumskih sastojina, sklop je kao stručni pojam za prikazivanje sustava krošanja upotrebljiv samo u jednodobnim sastojinama, kojih se krošnje stabala nalaze u jednom suvislom visinskom pojasu kao cjelini u tzv. proizvodnoj ili gornjoj etaži (jednoslojne sastojine), ili u sastojinama kojih se krošnje određenog broja stabala nalaze osim u gornjem i u drugom nižem suvislom visinskom pojasu od prethodnog, u tzv. pomoćnoj ili donjoj etaži (dvoslojne sastojine). Kao primjer za prvi slučaj navodimo sastojine vlažnog tipa hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom u kojima nema tako izražene donje etaže kao u drugom slučaju, u sastojinama suhog tipa hrasta lužnjaka s običnim grabom, gdje hrast tvori gornju, a grab donju etažu. Za svaku etažu sustav se sklopa krošanja u opisu sastojina prikazuje posebice. Prema uzgojnom obliku, sklop krošanja je svrhovit uređajni pokazatelj u šumskim sastojinama s normal nom strukturom broja stabala po jedinici površine (Gaussova zvonolika distribucija broja stabala). Sklop krošanja može se valjano utvrditi samo na terenu u prostoru sastojine. Pogrešno je sklop određivati iz međupoložaja površina ploha najširih dijelova krošanja samo na grafikonu njihovih horizontalnih projekcija na tlu. Ispravna predodžba o sklopljenosti krošanja, postiže se tako, da se na istom grafikonu uz horizontalne projekcije krošanja prikaže i vertikalni profil sastojine s visinskim položajem najširih dijelova krošanja. Skica položaja svakog stabla i širine njihovih krošanja slikovito odražava izgrađenost vertikalnog profila i sklop- ljenost krošanja po visinskim slojevima. No, i uz primjenu ovog postupka, sklop krošanja ostaje obilježje vezano uz uzgojne oblike šuma s izrazitim slojanjem krošanja. Ovo ističemo s razlogom, jer pravilnim prekidanjem, odnosno otvaranjem valjano određenog sklopa krošanja pospješujemo - kod zadovoljavajućeg uroda sjemena - pojavu prirodne regeneracije, a potom reguliranjem sklopa sukladno s potrebama uzraslih biljaka za svjetlom u prizemnim dijelovima sastojine, utječemo na opstanak prirodne regeneracije. Navedenim stručnim postupcima osiguravamo prirodnu obnovu po načelima oponašanja prirode, a istovremeno sprječavamo moguću pojavu štetnog korova. Definirati sklop gustoćom nije probitačno (čl. 14 stavak 2). Sklop krošanja može biti potpun, mjestimice prekinut, prekinut i progaljen, a nikako veoma gust, gust itd... U šumarstvu se izraz gustoća upotrebljava za opis međupoložaja debala raznoliko raspoređenih stabala po površini u prostoru sastojine i iskazuje prosječnim razmakom stabala. U kontekstu ovog propisa govorimo o gustoći sastojine, a ne o gustoći krošanja, kako bismo otklonili dualističko značenje izraza. Gustoća krošanja stabala je izraz za vizuelni dojam količine lišća, a gustoća krošanja sastojine je izraz za vizuelni dojam razmaknutosti krošanja. Bez obzira na spoznaju da su stabla osnovni gradbe- ni elementi šumske sastojine i da je za svako stablo svojstvena invidualna gustoća krošnje, zbroj gustoća krošanja pojedinih stabala ne možemo usvojiti kao gustoću krošanja sastojine i upotrijebiti za definiranje stupnja sklopa. Stupanj sklopa krošanja određen je međuodnosom krošanja tj. razmakom krošanja ili procjenom količine svijetla propuštenog između krošanja do tla, ne gustoćom krošanja. Kod okularne procjene gustoće sastojine oslanjamo se na vizuelne dojmove, pa stupanj gustoće ocjenjujemo s više stajališta. Svako stajalište je novi obzor ili vidokrug različit od prethodnog. Ukupni vizuelni dojam sa svih stajališta je za valjanu procjenu gustoće sasto- 458 |