DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 103 <-- 103 --> PDF |
(Š afar 1963. str. 49.). Ovi pojmovi ne odgovaraju biti pojava. Razlika između pokrovnosti i sklopljenosti je u prethodnom tekstu dovoljno naglašena. Pojmom zasje- njenost nije u potpunosti iskazan ponder pojave u odnosu na reperkusije, koje dugotrajna i prejaka zastrtost prouzrokuje kod prirodne obnove sastojina. Zastrtost je po površini u pravilu uvijek manja od pokrovnosti, jer u svakoj prebornoj sastojini postoji prekrivanje krošanja. Zasjenjenost je promjenjiva pojava ovisna o dnevnom kretanju sunca i oblačnosti i prijeporna za praktičnu primjenu, umjesto zastrtosti u kontekstu ovog obilježja. 6. Za obilježja krošanja u srednjim šumama (dvosloj- ne) i niskim šumama - panjačama (jednoslojne) treba - glede njihove etažiranosti krošanja i gospodarenja po načelima jednodobnih sastojina - primijenjivati odgovarajuće strukovno nazivlje sklop i sklopljenost, uz izuzetak panjača preborne strukture (pretežito privatne šume). Progresivno rastući broj sastojina tzv. "nepravilnih struktura" ili "prijelaznih struktura" između dviju normalnih distribucija broja stabala: Gaussove i Lio- courtove, nameće potrebu definiranja obilježja krošanja i u tim sastojinama u svrhu pravilnog i što bržeg prevođenja do normalne strukture. Stručno nazivlje ovisit će o odrednicama gospodarenja, tj. o tome koji uzgojni oblik je osnovom gospodarenja propisan kao konačni cilj gospodarenja: da li postizanje jednodobne ili preborne strukture broja stabala. Pritom treba stručno nazivlje za obilježja krošanja istovremeno prilagoditi i stanju sastojina u vrijeme uređivanja, koje će se u većini slučajeva razlikovati od propisanog, kakvo se hoće izgospodariti. lako je nazivlje pokrovnost, zastrtost i stajališna površina prikazano - zbog lakšeg poimanja distinkcije - za sastojine prebornog oblika gospodarenja odakle je i poteklo, ovo se nazivlje može primijenjivati i u drugim oblicima gospodarenja. Osnovni uvjet primjene je obvezno prikazivanje cjelovite slike pojave na grafikonima horizontalnih projekcija krošanja s vertikalnim profilom sastojine. Isto pravilo, međutim, ne vrijedi i za sklop - obilježje svojstveno samo za sastojine sa suvislom ctažira- nošću krošanja na cijeloj obrasloj površini. 7. Pogrešno definiranje stupnja sklopa krošanja razno- dobnih sastojina zastrtošću tla krošnjama od izravnog sunčanog svijetla, propisano člankom 11. Pravilnika o načinu izrade ... (Narodne Novine br. 42/85) nastavlja se u Pravilnicima o uređivanju šuma od 1994. i 1997. godine u proširenoj verziji. Pritom nije uzeta u obzir spoznaja da sklop, gustoća, pokrovnost i zastrtost nisu samo četiri različita stručna naziva, već i četiri međusobno različita obilježja krošanja. Izostanak cjelovite znanstvene određenosti ne može biti razlogom njihovog poistovjećivanja i alternacije. U naslovu istaknuta obilježja krošanja - koja ćemo primijenjivati kao pokazatelje stanja sastojina - treba prema utvrđenim razlikama oštro lučiti i dovoljno točno odrediti, a potom u svrhu uspješne prirodne obnove sastojina, po načelima oponašanja prirode, pravilnim gospodarskim postupcima ostvariti. Obzirom na raznolikost šumskih sastojina, a posebice na brojnost sastojina "prijelaznih struktura", do sada smo u svrhu njihove pravilne prirodne obnove istaknuli razlike obilježja krošanja i stručnog nazivlja. Nastavno - s istim ciljem - posebno ističemo osnovne razlike u slijedu stručnih postupaka kod prirodne obnove šumskih sastojina sjemenjača. Uzgojni oblici šuma prilagođeni su ekološkim, biološkim, uzgojnim i ostalim svojstvima pojedinih vrsta drveća. Slijedom toga treba i postupke prirodne obnove, u svrhu uspješne provedbe, prilagoditi tim svojstvima. Stručni pristup gospodarenju šumom može biti usmjeren na pojedina stabla, grupe stabala, skupine stabala i cijele sastojine. Razlika u prirodnoj obnovi šumskih sastojina i uspješnost obnove uvjetovana je ponajprije ekološkim čimbenikom - svijetlom. Sastojine izgrađene od vrsta svijetla - heliofita, prirodno se podmladuju različito od sastojina skiofita. Stručni postupci se - prema tomu svode na pravilno i pravovremeno usklađivanje potrebnog i momentalno raspoloživog svjetla za pojavu, opstanak i normalni razvoj biljaka prirodne obnove. To se u određenim stadijima razvoja postiže reguliranjem stupnja sklopljenosti krošanja kod heliofita, a pokrovnosti i zastrtosti krošanja kod skiotlta. Kod sastojinskog gospodarenja, cijele sastojine se - kao sastavni dijelovi gospodarske jedinice - određenim vrstama sječa i uzgojnih radova pripreme za prirodnu obnovu neposredno prije naplođenja, na točno ograničenim pomladnim površinama. U pravilu to su sastojine najstarijeg dobnog razreda u kojima je postignut cilj gospodarenja. Kod prebornog gospodarenja, slijed stručnih postupaka u vezi s prirodnom obnovom različit je od prethodnog. Pomladna površina je cijela površina gospodarske jedinice, a svi stručni radovi -uključivo i prirodna obnova - sjedinjeni su u jednom stručnom postupku - prebornoj sječi, koja zbog toga mora uvijek biti valjano izvedena. 461 |