DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 103     <-- 103 -->        PDF

(Š afar 1963. str. 49.). Ovi pojmovi ne odgovaraju biti
pojava.


Razlika između pokrovnosti i sklopljenosti je u


prethodnom tekstu dovoljno naglašena. Pojmom zasje-
njenost nije u potpunosti iskazan ponder pojave u odnosu
na reperkusije, koje dugotrajna i prejaka zastrtost
prouzrokuje kod prirodne obnove sastojina.


Zastrtost je po površini u pravilu uvijek manja od
pokrovnosti, jer u svakoj prebornoj sastojini postoji
prekrivanje krošanja.


Zasjenjenost je promjenjiva pojava ovisna o dnevnom
kretanju sunca i oblačnosti i prijeporna za praktičnu
primjenu, umjesto zastrtosti u kontekstu ovog obilježja.


6.
Za obilježja krošanja u srednjim šumama (dvosloj-
ne) i niskim šumama - panjačama (jednoslojne) treba


- glede njihove etažiranosti krošanja i gospodarenja po
načelima jednodobnih sastojina - primijenjivati odgovarajuće
strukovno nazivlje sklop i sklopljenost, uz
izuzetak panjača preborne strukture (pretežito privatne
šume).


Progresivno rastući broj sastojina tzv. "nepravilnih
struktura" ili "prijelaznih struktura" između dviju


normalnih distribucija broja stabala: Gaussove i Lio-
courtove, nameće potrebu definiranja obilježja krošanja
i u tim sastojinama u svrhu pravilnog i što bržeg prevođenja
do normalne strukture.


Stručno nazivlje ovisit će o odrednicama gospodarenja,
tj. o tome koji uzgojni oblik je osnovom gospodarenja
propisan kao konačni cilj gospodarenja: da li postizanje
jednodobne ili preborne strukture broja stabala.
Pritom treba stručno nazivlje za obilježja krošanja istovremeno
prilagoditi i stanju sastojina u vrijeme uređivanja,
koje će se u većini slučajeva razlikovati od propisanog,
kakvo se hoće izgospodariti.


lako je nazivlje pokrovnost, zastrtost i stajališna


površina prikazano - zbog lakšeg poimanja distinkcije


- za sastojine prebornog oblika gospodarenja odakle je
i poteklo, ovo se nazivlje može primijenjivati i u drugim
oblicima gospodarenja. Osnovni uvjet primjene je
obvezno prikazivanje cjelovite slike pojave na grafikonima
horizontalnih projekcija krošanja s vertikalnim
profilom sastojine.


Isto pravilo, međutim, ne vrijedi i za sklop - obilježje
svojstveno samo za sastojine sa suvislom ctažira-
nošću krošanja na cijeloj obrasloj površini.


7.


Pogrešno definiranje stupnja sklopa krošanja razno-


dobnih sastojina zastrtošću tla krošnjama od izravnog


sunčanog svijetla, propisano člankom 11. Pravilnika o


načinu izrade ... (Narodne Novine br. 42/85) nastavlja


se u Pravilnicima o uređivanju šuma od 1994. i 1997.
godine u proširenoj verziji.


Pritom nije uzeta u obzir spoznaja da sklop, gustoća,
pokrovnost i zastrtost nisu samo četiri različita
stručna naziva, već i četiri međusobno različita obilježja
krošanja. Izostanak cjelovite znanstvene određenosti
ne može biti razlogom njihovog poistovjećivanja
i alternacije.


U naslovu istaknuta obilježja krošanja - koja ćemo
primijenjivati kao pokazatelje stanja sastojina - treba
prema utvrđenim razlikama oštro lučiti i dovoljno točno
odrediti, a potom u svrhu uspješne prirodne obnove
sastojina, po načelima oponašanja prirode, pravilnim
gospodarskim postupcima ostvariti.


Obzirom na raznolikost šumskih sastojina, a posebice
na brojnost sastojina "prijelaznih struktura", do sada
smo u svrhu njihove pravilne prirodne obnove istaknuli
razlike obilježja krošanja i stručnog nazivlja. Nastavno
- s istim ciljem - posebno ističemo osnovne razlike u
slijedu stručnih postupaka kod prirodne obnove
šumskih sastojina sjemenjača.


Uzgojni oblici šuma prilagođeni su ekološkim, biološkim,
uzgojnim i ostalim svojstvima pojedinih vrsta
drveća. Slijedom toga treba i postupke prirodne obnove,
u svrhu uspješne provedbe, prilagoditi tim svojstvima.


Stručni pristup gospodarenju šumom može biti usmjeren
na pojedina stabla, grupe stabala, skupine stabala
i cijele sastojine.


Razlika u prirodnoj obnovi šumskih sastojina i uspješnost
obnove uvjetovana je ponajprije ekološkim
čimbenikom - svijetlom. Sastojine izgrađene od vrsta
svijetla - heliofita, prirodno se podmladuju različito od
sastojina skiofita.


Stručni postupci se - prema tomu svode na pravilno
i pravovremeno usklađivanje potrebnog i momentalno
raspoloživog svjetla za pojavu, opstanak i normalni
razvoj biljaka prirodne obnove. To se u određenim
stadijima razvoja postiže reguliranjem stupnja
sklopljenosti krošanja kod heliofita, a pokrovnosti i zastrtosti
krošanja kod skiotlta.


Kod sastojinskog gospodarenja, cijele sastojine se -
kao sastavni dijelovi gospodarske jedinice - određenim
vrstama sječa i uzgojnih radova pripreme za prirodnu
obnovu neposredno prije naplođenja, na točno
ograničenim pomladnim površinama. U pravilu to su
sastojine najstarijeg dobnog razreda u kojima je postignut
cilj gospodarenja.


Kod prebornog gospodarenja, slijed stručnih postupaka
u vezi s prirodnom obnovom različit je od prethodnog.
Pomladna površina je cijela površina gospodarske
jedinice, a svi stručni radovi -uključivo i prirodna
obnova - sjedinjeni su u jednom stručnom postupku
- prebornoj sječi, koja zbog toga mora uvijek biti
valjano izvedena.


461