DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Stabla se u vezi s prirodnom obnovom sijeku po cijeloj površini šume, ali na onim dijelovima gdje se nakon ocjene brojnosti i stadija razvoja biljaka prirodne obnove u obliku manjih ili većih grupa donosi odluka o stupnju prirodne podmlađenosti i potrebi sjcčnih zahvata. Sječe se - prema tomu - vrše nakon uspješne prirodne obnove tj. kad su stabalca u nepredvidi- vom i nepravilnom rasporedu grupa po cijeloj površini šume toliko odrasla i ojačala, da im zaštita krošanja nadstojnih stabala više nije nužna. Ove sječe treba izvesti pravovremeno, jer stadij zaštite krošanja nadstojnih stabala prema Morozovu - vrlo brzo prijeđe u stadij potiskivanja. Zakašnjelo oslobađanje od dugotrajnog zastora ugrožava opstanak smreke, uzrokuje iskrivljenost debla i široke krošnje bukve a vremenski gubitak u procesu razvoja i tvorbi drvne tvari kod jele, koja može vrlo dugo (prema Šafaru i do 40 god.!) izdržati jaču zastrtost, opstati i nakon oslobađanja razviti se u normalno stablo. O navedenom vremenskom gubitku tijekom stadija "zadržavanja" jele u čekanju uvjeta za normalan razvoj, ne razmišlja se kao uzroku kasnije okružljivosti debla, ili što je još značajnije kao uzroku destrukcije preborne strukture. Izostat će potrebni priliv u mjerenom dijelu sastojina, smanjivat će se broj tankih i srednjedebelih stabala, pa će nedovoljno prelaziti iz nižih u više deb- Ijinske stupnjeve, i u dogledno vrijeme će se - zbog narušene strukture - pojaviti između ostalog i vakuum u ostvarenju etata. Užu lokaciju prostora pojave prirodne obnove nemoguće je predvidjeti i prema potrebama stanja šume unaprijed odrediti. Biljke mogu niknuti na bilo kojem mjestu šume gdje postoje uvjeti za prirodnu obnovu, naravno uz povoljan urod sjemena. Samo u izuzetnim slučajevima, na dijelovima površine gdje zbog suvisle pokrovnosti i potpune zastrtosti U Pravilniku o uređivanju šuma Narodne novine broj 11 od 31. siječnja 1997. godine, u članku 29 stoji: U jednodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na redoviti, izvanredni i slučajni glavni prihod te na redoviti i slučajni prethodni prihod. U redoviti glavni prihod ulazi užita drvna zaliha predviđena osnovom odnosno programom za sječu. U izvanredni glavni prihod ulazi užita drvna zaliha na površinama koje će se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, prometnice, prosjeke, trase elektrovoda, kanali i dr.). U glavni slučajni prihod ulazi užita drvna zaliha u odsjecima koji ulaze u glavni prihod, a nije predviđena osnovom odnosno programom. U redoviti prethodni prihod ulazi užita drvna zaliha predviđena osnovom odnosno programom za sječu. krošanja nema prirodne obnove, treba prebornim sječama stabala inicirati pojavu, a potom reguliranjem stupnja zastrtosti krošanja i naknadnim uzgojnim radovima u grupama osigurati opstanak i daljnji razvoj biljaka prirodne obnove do taksacijske granice. Kad u obliku priliva prijeđu u mjereni dio sastojine, postupak obnove je završen, i u kontinuitetu se nastavlja preborno gospodarenje. 8. Iako prirodna obnova pojedinih vrsta drveća ovisi o ekotipu, lokalitetu pridolaženja; prirodnom plodoredu tj. prirodnoj izmjeni vrsta (jela - bukva), omjeru smjese u mješovitim sastojinama heliofita i skiofita (hrast kit- njak - bukva), namjeni šume i drugim razlozima, poistovjećivanje ili alternacija obilježja krošanja - kako je to propisano člankom 14 Pravilnika o uređivanju šuma - u interesu pravilnog gospodarenja i prirodne obnove nije prihvatljivo. Prikazali smo bitne razlike postupaka prirodne obnove kako bismo istakli značaj utjecaja pravilnog reguliranja međuodnosa krošanja na uspješnost prirodne obnove šumskih sastojina primjereno uzgojnom obliku šume i načinu gospodarenja, te ukazali na potrebu promjena neprimjerenih propisa. Krošnjama stabala moramo u buduće poklanjati više pozornosti, ne samo kao "tvornici asimilata pod vedrim nebom", već i njihovom međuodnosu u prostoru sastojina, te tako pridonijeti pravilnom definiranju sklopa, pokrovnosti, zastrtosti i gustoći krošanja u pozitivnim stručnim propisima (čl. 14. Pravilnika) i inkor- poraciji podataka u propise uređajnih elaborata, u svrhu optimalne prirodne obnove šumskih sastojina. Dr. sc. Radovan Križanec Izv. sveuč. prof, u m. U slučajni prethodni prihod ulazi sva užita drvna zaliha koja nije predviđena osnovom odnosno programom za sječu, a nije ušla u glavni prihod. U praksi često dolazi do nedoumica, rekao bih čak i do lutanja, kada užitu drvnu zalihu treba razvrstati po grupama prihoda, a posebice kada je riječ o slučajnom prihodu. Kod izvanrednog glavnog prihoda sve je jasno, to je drvna zaliha koja se užije s površine koja se izuzima iz šumskogospodarskog područja i trajno upotrebljava u druge svrhe. Po svom karakteru ovaj prihod uvijek spada u glavni prihod. Redoviti glavni prihod je užita drvna zaliha nakon čistih i oplodnih sječa, s ciljem obnove i podizanja mladih sastojina (u osnovi obrazac 0-6). Redoviti prethodni prihod je užita drvna zaliha na- VRSTE PRIHODA U JEDNODOBNIM SUMAMA 462 |