DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 108     <-- 108 -->        PDF

predsjednikom šumarnikom dipl. ing. Marianom Lipka- jenu izgrađenom lovačkom domu ( 1969) u Stefanikovoj
om. Sjedište saveza je u Bratislavi, u posebno za tu nam- ulici.


Tablica 1. Kretanje broja članova Društva za zaštitu lova i SLS u razdoblju 1922-1999. godine


Godine 1922. 1924. 1928. 1935. 1939. 1943. 1969. 1988. 1999.


Broj članova 600 1028 2560 5340 4643 8366 29 851 44 214 49 467


Već sljedeće godine SLS primljen je u članstvo
Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači
(CIC) na 40. generalnoj skupštini te organizacije
održanoj u Krakovu (15-20. 5. 1993.), a godinu dana
kasnije postaje članicom Federacije nacionalnih lovačkih
saveza pri Europskoj uniji (FACE). Od 1997.
godine članica je Međunarodne kinološke federacije
(FCI), a preko svoje članice Kluba sokolara i Međunarodne
organizacije sokolara (IAF) 1999. godine.


Slovaci s ponosom ističu da su prvi temelji CIC-a
(od francuskog imena te organizacije Conseil International
de la Chasse et de la Conservation du Gibier)


Osjećajući potrebu za poukom lovaca tri godine
nakon osnivanja, Društvo za zaštitu lova 15. lipnja
1923. izdaje prvi broj svog časopisa Nimrod. Tiskan na
ukupno 32 stranice, 16 stranica ovog polumjesečnika
tiskano je na slovačkom jeziku, a 16 stranica na mađarskom
jeziku. Uslijed nedostatka sredstava i suradnika
list se ubrzo gasi, da bi se godine 1927. pokrenulo
izlaženje novog lista pod imenom Lovac, također
tiskanog na dva jezika. Kako je to stajalo u zaglavlju,
bio je to časopis za lovstvo, zaštitu divljači, kinologiju i
lovačko oružje. Pod uredničkim vodstvom Juliusa
Rajcsanyia, te Cypriana Čecha list se 1932. razdvaja na
dva samostalna časopisa, slovački i mađarski, što će
opet rezultirati teškoćama u redovitu izlaženju, da bi
neposredno pred početak Drugog svjetskog rata to


Ukupna površina lovišta zajedno s površinama pod
posebnom zaštitom iznosi 4,44 mil. ha, od čega lovci i
lovačke organizacije gospadare sa 3,46 mil. ha (78%), a
ostali korisnici sa preostalih 0,98 mil. ha (22%). Glavne
vrste krupne divljači su jelen obični, srna i divlja svinja
od izvornih te jelen lopatar i muflon od uspješno udomljenih
stranih vrsta. Od sitne divljači, sve do nedavno
bio je najzastupljeniji i najlovljeniji zec, zatim poljska
jarebica, fazan i dr. Uz izuzetak srneće divljači, koja je
u Slovačkoj krajem prošloga i početkom ovoga stoljeća
(sudeći po rezultatima odlova) bila relativna dobro zastupljena,
do brojčanog rasta populacije jelena, divlje
svinje i muflona, a donekle i lopatara, dolazi tek iza


udareni u njihovoj zemlji dvije godine prije njegova
oficijelnog ustanovljenja u Parizu 1930. godine. Na inicijativu
Francuza Maxime Ducrocqua i domaćeg sina
grofa Ludovita Karolyia u Nove Zamky i u grofovskom
ljetnikovcu Palarikovu na jugu Slovačke, od
22. do 26. studenog 1928. sastali su se vodeći europski
lovački autoriteti onog vremena, potpisavši deklaraciju
o ustanovljenju CIC-a kao nadnacionalnog savjetodavnog
lovačkog tijela sa zadatkom da posreduje pri
donošenju zakonskih normi i mehanizama upravljanja
lovnim resursima zemalja članica.


glasilo prestalo izlaziti. Polovnicky obzor (Lovački
horizont) treći je pokušaj njegovanja pisane riječi, čiji
je prvi broj izišao u svibnju 1946., da bi uz kraća ili
duža razdoblja neizlaženja kanačno stao na čvrste
noge, te od 1. siječnja 1958., stavivši pod svoje okrilje i
ribarstvo, počeo izlaziti pod imenom Polovnietvo a
rybarstvo. Prvi urednik bio je Ladislav Kuchta, zatim
sljedećih tridesetak godina Ladislav Grman te konačno
od 1993. sadašnja urednica Julia Drienovska. Pod njenim
uredništvom, a u povodu 80. obljetnice organiziranog
lovstva Slovačke, tiskano je posebno izdanje
časopisa Polovnietvo a rybarstvo Polovnietvo na
Slovensku na slovačkom, engleskom i njemačkom
jeziku, obima 32 stranice iz kojega sam i crpio glavninu
podataka za ovaj prilog.


Drugog svjetskog rata, a pojačani lov od početka 70-tih
godina pa sve do danas. Kod sitnih vrsta, zeca i trčke,
stanje je obrnuto: gustoća populacije u tih vrsta kulminirala
je tridesetih godina (kod zeca još i sedamdesetih)
da bi tijekom posljednjih 20 godina ovoga stoljeća
doživjela potpuni slom. Za potrebe lovaca u zamjenu
za ove dvije vrste sve više "uskače" fazan iz umjetnog
uzgoja. (Grafikon 1 i 2).


Prema podacima iz kataloga lovačke izložbe Nitra
2000, u Slovačkoj je u razdoblju od 1995. do 1999. (5
godina) ustrijeljeno: jelena običnih 63.844(23.045), srna
84.592 (34.400), divljih svinja 61.692 (4.899),
lopatara 6.320 ( 1.958) i muflona 8.172 (2.438) grla oba


Lovačka glasila


Bogatstvo lovne faune


466