DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 116     <-- 116 -->        PDF

Planirana podjela:


Rukovoditelji uprava šuma nadležni su prije svega
za zadatke rukovođenja. Oni trebaju koordinirati
suradnju odjela i inspekcijskih područja, koji su svojim
zadacima nadređeni upraviteljima šumarija. Po
funkciji poslovno su nadležni za velike i specijalne
poslovne partnere. Kao operativni zadatak, tim će se
rukovoditeljima dodijeliti i odnosi s javnošću.


Vjerojatni skori višak osoblja rješavat će rukovoditelji
u upravama šuma. Ukoliko zbog spajanja uprava
šuma dođe do viška osoblja, koje nije dodijeljeno ostalim
upravama šuma ili koje neka druga uprava šuma ne
može primiti, predviđena su odgovarajuća "UO-mjes-
ta" ("UO" = uskoro otpadajuća). Cilj štednje je smanjenje
za 25% radnih mjesta u odnosu na 1993. godinu u
razdoblju od 10 do 15 godina.


Na temelju plana potreba vodit će rukovoditelji
uprave šuma s osobljem potrebne razgovore o budućoj
uporabi njihovih sposobnosti. U tim će razgovorima
sudjelovati i Državno ministarstvo.


Godišnje izlazi 11 brojeva. Donosimo prikaz jednoga
od brojeva (br. 274, kolovoz 1999), kako bismo naše
čitatelje ukratko upoznali s aktualnim problemima čileanskog
šumarstva.


U članku "Nitko nije prorok u svojoj zemlji", R.


Rivadeneira raspravlja o pošumljavanju u Čileu
povodom seminara o toj temi, održanog u gradu Con-
cepeiôn u kolovozu 1999. godine. Od 1990. do 1999.
godišnje je pošumljeno prosječno 130.000 ha, dok je taj
broj u 1999. iznosio svega 80.000 ha. Tome, međutim,
valja dodati podatak da su neka šumarska poduzeća po-
šumila više od 30.000 ha u Argentini i Urugvaju, što
znači da su čileanski šumari jedan dio svoje djelatnosti
"preselili" izvan državnih granica. Ipak, s obzirom na
vrste kojima se pošumljava i proizvode koji se izvoze,
stanje nije zadovoljavajuće. Više od 90 % podignutih
plantaža sastoje se od eukaliptusa i borova, a izvozi se
uglavnom celuloza i njezini derivati. S druge strane,
vrijednost proizvoda iz prirodnih šuma iznosi manje od
15 % ukupne industrijske potrošnje, unatoč činjenici da
tih šuma ima 7 puta više od plantaža. U vezi s time naglašava
se daje najvažnija zadaća vrednovanje prirodnih
šuma i sprječavanje njihove degradacije.


Navode se i neki drugi šumarski problemi, kao što
su strukturne slabosti prosječnog šumskog poduzeća,
teškoće u nabavi sirovina, neusklađeni odnosi između
nekih šumovlasnika i države i dr.


Uprava za razvoj i održavanje šuma Nacionalnog
šumarskog udruženja (CONAF) organizirala je sasta-


Odjek iz drugih uprava šuma koje smo zamolili da
preuzmu višak našeg osoblja bio je pozitivan i već je
donio neka dobra rješenja.


Daljnji formalni koraci su sastavljanje novih službenih
propisa za uprave šuma i inspekcijske smjernice.
Tijekom sljedećih mjeseci u mnogim će se područjima
(informatička obrada podataka, registraturi,
statistici itd.) provesti promjene.


Zaključno možemo ustanoviti, da je projekt nove
organizacije dosad prošao glatko i bez većeg unutarnjeg
otpora. Posebno treba istaknuti i priznati izrazito
konstruktivno stajalište zaposlenika i njihovih zastupnika.


Izvješće organizacije šumarstva
Uprava Državnog ministarstva


IzFORSTINFOMai 10/2000.
Preveo: mr. se. Josip Dundović, dipl. ing. šum.


nak svih pokrajinskih šefova CONAF-a, na kojemu se
raspravljalo o aktualnosti pojedinih istraživačkih tema i
projekata u šumarstvu za koje su odgovorni Šumarski
fakulteti, instituti i druge ustanove. O tome izvešćuje
voditelj sastanka G. Guerra Marin, upravitelj za
razvoj i održavanje šuma CONAF-a.


U članku pod naslovom "Nedvojbene prednosti"
B. Gutierrez piše o genetički poboljšanom sjemenu
eukaliptusa i njegovoj uporabi u Čileu. Takav način
unapređenja plantažnog uzgajanja eukaliptusa postupno
je prihvatila šumarska operativa, što pokazuje i jasna
tendencija zamjene prirodnog sjemena genetički poboljšanim.
No, mali privatni proizvođači, posjeduju
više od 4,6 milijuna hektara šumskog zemljišta, uglavnom
nisu dovoljno upoznati s prednostima poboljšanog
sjemena. Stoga se u članku, na temelju anketa i ispitivanja
tržišta, navode neki relevantni podaci iz projekta
"Transfer genetički poboljšanog sjemena eukaliptusa
od nacionalnog interesa", što gaje izradio Šumarski institut,
sa svrhom promicanja uporabe takvog materijala
među malim i srednjim proizvođačima u šumarstvu.


U povodu osnivanja Uprave za normiranje i fiskali-
zaciju Nacionalnog šumarskog udruženja (CONAF)
donosi se razgovor s njezinim upraviteljem F. Ola-
veom. Zadaća Uprave bit će predlaganje zakonskih
normi za usavršavanje šumarskog zakonodavstva kao
što su to politika i strategija za šumarsku i ambijentalnu
fiskalizaciju; utvrđivanje tehničkih normi i interne procedure
za primjenu šumarskog zakonodavstva, za nje-


CHILE FORESTAL, časopis Nacionalnog šumarskog udruženja Čilea
CONAF (Corporation Nacional Forestat)


474




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 117     <-- 117 -->        PDF

govu flskalizaciju; vrednovanje primjene šumarskog
zakonodavstva; predlaganje nacionalnih proračuna za
poslove u nadležnosti Uprave. Neposredna je zadaća
Uprave, prema riječima njezina upravitelja, utvrditi
kriterije fiskalizacije, prioritete i mehanizme primjene.


U rubrici "Trgovina i zaštita okoliša" S. Lar-
rain, izvršna ravnateljica programa "Potrajni Čile" i
aktualna neovisna kandidatkinja za Predsjedništvo Republike,
otkriva konflikte između implementacije čileanskih
zakona i obveza koje je potpisala čileanska vlada
u okviru međunarodnih konvencija. Članak je napisan
u povodu seminara "Konvencija o biološkoj raznolikosti
i trgovinski instrumenti: konflikti i šanse u šumarskom
sektoru Čilea".


Gallardo E.: Opasna tromost. Autor ukazuje na


činjenicu da se suviše odugovlači proglašenjem ključnih
zakona o razvoju i konsolodaciji čileanskog šumarstva.


U članku o aktivnostima CONAF-a raspravlja se o
desertifikaciji u Čileu, jednom od najtežih gospodarskih
problema u toj zemlji. Prema podacima "Programa
nacionalne akcije protiv desertifikacije (PANAD)",
globalni je proces zahvatio površinu od 47,7 milijuna
hektara Čilea, što čini 62,6 % nacionalnog teritorija.
Najugroženije su sjeverne i jedan dio srednjih regija,
gdje ima i najviše problema sa zaštitom ugroženih biljnih
i životinjskih vrsta. U tim regijama živi 1,5 milijuna
stanovnika, većinom siromašnog seoskog pučanstva.


Nedavno je izdana knjiga "Preliminarna mapa desertifikacije
u Čileu", kojoj je cilj bio pružanje informacija
korisnih za institucionalne akcije i ambijentalnih
podataka na komunalnoj razini. Analizirano je 290 komuna,
od kojih je u 93 % utvrđenjači ili slabiji intenzitet
desertifikacije.


U tehničkoj rubrici o zaštiti tla i vodâ prikazuje se
način gradnje brana pomoću žicanih cilindara napunjenih
kamenjem. Svrha je takve gradnje, između ostalog,
pročišćavanje i filtriranje sedimenata u vodnim tokovima.


U rubrici "Šumarska monografija" prikazana je
biljka Quillaja saponaria Mol. (porodica Rosaceae),
pogodna za pošumljavanjc u semiaridnim područjima
Čilea. Ta se vrsta inače može upotrijebiti za proizvodnju
saponina, ugljena i kao ogrjev.


Olavarria M.: Sablasna prijetnja. U članku se
upozorava na opasnosti koje prijete gradu Punta Arenas
od rijeke Rio Las Minas, na krajnjem jugu Čilea. Taje
rijeka dobila ime po mnogobrojnim obližnjim rudnicima
ugljena, a njezino porječje nalazi se u Nacionalnom
rezervatu Magallanes. Služi za opskrbu grada pitkom
vodom, ali se povremeno, zajedno sa svojim pritokama
izljeva iz svog korita, uzrokujući velike poplave, bujice
i eroziju tla. Godine 1949. najviše je stradala gradska
četvrt u kojoj žive Hrvati. Najveće su štete nastale u po


sljednjim poplavama 1990. godine. Sve je to posljedica
eksploatacije ugljena i zlata, uništavanja šuma i prekomjernog
pašarenja. Rješavanje toga teškog problema
raznim hidrotehničkim zahvatima i uz međunarodnu
pomoć traje već tridesetak godina, ali rezultati ne zadovoljavaju.
Uključena je i šumarska služba, pa se površine
kojima prijeti erozija pošumljavaju prikladnim vrstama
drveća. Najviše izgleda na uspjeh ima projekt jednog
britanskog geologa iz 1996. godine, dakako, ako se
osigura njegova realizacija.


Agu i lar A., Puent es O.: Vrijeme za projektiranje.
Vrsti drveta Nothofagus obliqua pridaje se veliko
značenje za obnovu čileanskih prirodnih šuma. Šumarski
institut planira tom vrstom pošumiti odgovarajuće
površine u južnom dijelu zemlje, pa se s tim u vezi
razmatraju moguće opasnosti za zdravstveno stanje budućih
sastojina, posebice od masovnih pojava kukaca.


U članku o iskorištavanju ugljena u Čileu izvješćuje
se o inauguraciji projekta "Mjerenje kapaciteta
eksploatacije ugljena u čileanskim šumama i promocija
na svjetskom tržištu ugljena", na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Valdiviji. U projektu se razmatraju četiri
osnovne razvojne komponente: a) istraživanje svjetskog
tržišta eksploatacije ugljena, b) metodologija i
monitoring u prirodnim gospodarskim šumama i komercijalnim
plantažama kalifornijskog bora (Pinus ra-
diata) i Eucalyptus vrsta, c) plan pregovora za ulazak
na svjetsko tržište za eksploataciju ugljena, d) institu-
cionalnost pristupa toj temi.


U realizaciji projekta, koja će trajati tri godine, sudjeluju
Šumarski fakultet u Valdiviji, Šumarski institut
10. regije, više domaćih poduzeća i francuski Nacionalni
ured za šume (ONF).


Na čitavoj srednjoj stranici ("duplerici"), pod naslovom
"Eksplozija cvijeća u pustinji", prikazanje u riječi
i slici nacionalni park Llanos de Challe u regiji Ata-
cama, sjevernom pustinjskom dijelu Čilea. To je primorski,
brdoviti kraj do 950 m. nad morem, s osebujnim
pustinjskim raslinjem, s mnogo endemskih vrsta
biljaka i životinja. Slika prikazuje svu šarolikost boja i
oblika bilja u vrijeme kada se pustinja nalazi u punom
cvatu. Od životinja tu je i najveća koncentracija guana-
ka u regiji Atacama. Guanako je vrsta malih, bezgrbih
deva koje žive s obje strane planinskog lanca Anda, od
Ekvadora do Ognjene zemlje. Na rubovima Parka nalazi
se močvara, gdje se u bogatom ptičjem svijetu ističu
plamenci (flamingosi) i crnovrati labudovi.


Lagos E.: Konkretni koraci. Autor piše o ekoturi-
zmu unutar Nacionalnog sustava šumskih područja pod
zaštitom države (SNASPE). U Cilcu površina tih područja
iznosi gotovo 15 milijuna hektara, a broj turista u
1999. godini iznosio je oko milijun i 50 tisuća, od kojih
20 % stranih. Godine 1996. izrađen je program "Nacionalni
parkovi za ekoturizam", a iste godine zaključen


475




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 118     <-- 118 -->        PDF

ugovor o suradnji između čileanskog CONAF-a i Nacionalne
službe za parkove SAD. O pojedinostima ugovora
za Chile Forcstal govori Scott Hall, stručnjak za
međunarodnu suradnju te Službe. Prema njegovim riječima
razvoj ckoturizma u Čileu danas se nalazi u fazi
u kojoj su SAD bile prije 30-40 godina, pa američka
iskustva Čileancima mogi biti vrlo korisna, tim više što
su neki čileanski ekosustavi, kao npr. kišne šume umjerene
klime, slične nekim američkim ekosustavima.


Perret S.iMora P. pišu o značenju vrste Acacia
saligna u sjevernim krajevima Čilea. Ta biljka brzog
rasta podrijetlom iz Australije uspijeva na siromašnim i
vapnenim tlima, vrlo je otporna na sušu i požar i pogodna
za učvršćivanje obalnih dina u mnogim krajevima
svijeta. U Čileu se prilagodila na neka priobalna staništa
u središnjoj regiji, gdje se rabi i kao stočna hrana u
vrijeme suše. Osim te vrste za pošumljavanje se još od
ranije upotrebljava i Atriplex nummularia, također pogodna
za prehranu stoke.


Escobar L. prikazuje drugu biljku i s drugog stajališta.
Radi se o rijetkoj endemskoj vrsti Myrceitgenia
correafolia (Hook, et Arn.) Berg iz porodice Myrta-
ceae, koja se može naći u litoralnoj zoni u srednjem dijelu
Čilea.


U južnoj Americi osnovana je organizacija Andska
mreža za šumsko sjeme (RASEFOR), koju čine Kolumbija,
Ekvador, Peru, Bolivija i Čile. Glavna joj je
svrha razmjena iskustava i informacija o genetičkom
poboljšanju šumskog drveća i međusobna pomoć pri
nabavljanju šumskog sjemena za šumare u tim zemljama.
Organizacija je nastala 1996. godine pod okriljem
švicarske vlade preko Švicarske agencije za razvoj i suradnju
(COSUDE). U članku "Sij sa mnom, brate" izvješćuje
se o radu 7. sastanka RASEFOR-a, održanom
u čileanskom gradu Concepciôn sredinom srpnja 1999.


Sanhueza A.: Sazrijeva zelena investicija. Autor
predlaže nove opcije za šumske investicije u Čileu,
kako bi se sprječila progresivna dekapitalizacija od koje
trpi ruralni sektor. U zemlji postoje vrlo dobri uvjeti
za razvoj odgovarajućeg financijskog mehanizma glede
kratkog vremena ophodnje nekih vrsta drveća, zahvaljujući
odličnim prirodnim uvjetima za njihov razvoj.
To se poglavito odnosi na topole, a zatim i neke druge
vrste kao stoje, primjerice, kesten. Dok u Europi ophodnje
za topolu nisu kraće od 25-30 godina u prosjeku, u
Čileu je za iste dimenzije dovoljno 10 godina, pa i manje.
Tako procijenjena rentabilnost za šumske plantaže
varira između 6 i 15 % godišnje, u ovisnosti o načinu
plaćanja i finalnom proizvodu. Takvi uvjeti pružaju solidnu
osnovu za stvaranje atraktivne rentabilnosti i za
sigurnost uloženog kapitala.


Iz Instituta za agronomska istraživanja: 35 godina
stvaranja budućnosti. U svibnju 1964. godine osnovan
je Institut za agronomska istraživanja (INIA) kao


korporacija Privatnog prava, podređena Ministarstvu
poljoprivrede. Svrha mu je stvaranje, prihvaćanje, primjena
i transfer znanja i tehnologije, razvijajući tako
aktivnost u agronomskom inovacijama. S obzirom na
to da na jugu Čilea mnogi poljoprivrednici uključuju
dio svog zemljišta u nadležnost šumarstva, INIA preko
svojih asocijacija šumarskih poduzeća, instituta (INFOR)
i Sveučilišta proširuje istraživanja u okviru svojih
kompetencija. To je, primjerice, slučaj s novim projektima
genetičkog poboljšanja eukaliptusa, istraživanje
varijeteta topola u poljoprivredno-šumskim kompleksima,
upravljanje prirodnim šumama i inovacije u
biološkom suzbijanju štetnih organizama u borovim
nasadima.


Lagos E.: Očiti oporavak. U svibnju 1999. šumarska
su izvozna poduzeća zabilježila novi napredak,
što ukazuje na to da će doći do poboljšanja u tom sektoru
nakon ponovnog oživljavanja azijskog tržišta. Znakovito
je da taj oporavak posljednjih mjeseci bazira na
aktivnijoj participaciji najvrijednijih proizvoda (manufaktura)
prema tržištima SAD-a i Europe. Od ukupnog
izvoza na Aziju otpada 89,34 %, Europu 9,69 % i Afriku
0,98 %.


Palmberg-Lerche Ch., Ball J. B.: Jasna tendencija.
U članku se izvješćuje o nasadima brzorastu-
ćih vrsta drveća u svijetu, posebno u Latinskoj Americi
i na Karibima. Bilježi se stalni porast površina šumskih
plantaža, sa svrhom da se nadoknadi smanjenje prihoda
od prirodnih šuma. Takvih plantaža ima u Latinskoj
Americi 8,898.000 ha, u Africi 5,861.000 ha, u Aziji
40,471.000 ha (FAO, 1998). U Latinskoj Americi najviše
su zastupljeni eukaliptusi (gotovo 4 milijuna ha) i
brzorastući borovi(3,7 milijuna ha), podignuti do 1995.
godine. Topole zauzimaju u Čileu 10.000 ha kao plantaže
i 8.000 ha kao vjetrobrani pojasevi. Predviđa se povećanje
tih površina na 100.000 ha za 20 godina, u
okviru "Programa diverzifikacije šuma", kojim bi se
smanjio udjel monokultura.


A 1 faro Z., Escobar L.: Zaštićena šumska područja.
U Čileu je 1984. godine osnovan Nacionalni
sustav šumskih površina pod zaštitom države (SNA-
SPE), pod pokroviteljstvom, administracijom i kontrolom
Nacionalnog šumarskog udruženja (CONAF), a sa
svrhom da se održe osebujne ili reprezentativne površine
Čilea s prirodnom ekološkom raznolikošću, sačuvaju
i poboljšaju resursi šumske flore i faune, održi proizvodni
kapacitet tala, sačuvaju i poboljšaju hidrološki
sustavi i prirodni krajobrazni resursi. Danas SNASPE
obuhvaća ukupno 14,124.375 ha šuma, u što su uključena
32 nacionalna parka (8,759.192 ha), 48 nacionalnih
rezervata (5,847.512 ha) i 13 prirodnih spomenika
(17.671 ha). Čileanska pošta emitirala je 1980. godine
seriju od 16 maraka, od kojih svaka prikazuje jedno od
zaštićenih šumskih područja.


476