DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Planirana podjela: Rukovoditelji uprava šuma nadležni su prije svega za zadatke rukovođenja. Oni trebaju koordinirati suradnju odjela i inspekcijskih područja, koji su svojim zadacima nadređeni upraviteljima šumarija. Po funkciji poslovno su nadležni za velike i specijalne poslovne partnere. Kao operativni zadatak, tim će se rukovoditeljima dodijeliti i odnosi s javnošću. Vjerojatni skori višak osoblja rješavat će rukovoditelji u upravama šuma. Ukoliko zbog spajanja uprava šuma dođe do viška osoblja, koje nije dodijeljeno ostalim upravama šuma ili koje neka druga uprava šuma ne može primiti, predviđena su odgovarajuća "UO-mjes- ta" ("UO" = uskoro otpadajuća). Cilj štednje je smanjenje za 25% radnih mjesta u odnosu na 1993. godinu u razdoblju od 10 do 15 godina. Na temelju plana potreba vodit će rukovoditelji uprave šuma s osobljem potrebne razgovore o budućoj uporabi njihovih sposobnosti. U tim će razgovorima sudjelovati i Državno ministarstvo. Godišnje izlazi 11 brojeva. Donosimo prikaz jednoga od brojeva (br. 274, kolovoz 1999), kako bismo naše čitatelje ukratko upoznali s aktualnim problemima čileanskog šumarstva. U članku "Nitko nije prorok u svojoj zemlji", R. Rivadeneira raspravlja o pošumljavanju u Čileu povodom seminara o toj temi, održanog u gradu Con- cepeiôn u kolovozu 1999. godine. Od 1990. do 1999. godišnje je pošumljeno prosječno 130.000 ha, dok je taj broj u 1999. iznosio svega 80.000 ha. Tome, međutim, valja dodati podatak da su neka šumarska poduzeća po- šumila više od 30.000 ha u Argentini i Urugvaju, što znači da su čileanski šumari jedan dio svoje djelatnosti "preselili" izvan državnih granica. Ipak, s obzirom na vrste kojima se pošumljava i proizvode koji se izvoze, stanje nije zadovoljavajuće. Više od 90 % podignutih plantaža sastoje se od eukaliptusa i borova, a izvozi se uglavnom celuloza i njezini derivati. S druge strane, vrijednost proizvoda iz prirodnih šuma iznosi manje od 15 % ukupne industrijske potrošnje, unatoč činjenici da tih šuma ima 7 puta više od plantaža. U vezi s time naglašava se daje najvažnija zadaća vrednovanje prirodnih šuma i sprječavanje njihove degradacije. Navode se i neki drugi šumarski problemi, kao što su strukturne slabosti prosječnog šumskog poduzeća, teškoće u nabavi sirovina, neusklađeni odnosi između nekih šumovlasnika i države i dr. Uprava za razvoj i održavanje šuma Nacionalnog šumarskog udruženja (CONAF) organizirala je sasta- Odjek iz drugih uprava šuma koje smo zamolili da preuzmu višak našeg osoblja bio je pozitivan i već je donio neka dobra rješenja. Daljnji formalni koraci su sastavljanje novih službenih propisa za uprave šuma i inspekcijske smjernice. Tijekom sljedećih mjeseci u mnogim će se područjima (informatička obrada podataka, registraturi, statistici itd.) provesti promjene. Zaključno možemo ustanoviti, da je projekt nove organizacije dosad prošao glatko i bez većeg unutarnjeg otpora. Posebno treba istaknuti i priznati izrazito konstruktivno stajalište zaposlenika i njihovih zastupnika. Izvješće organizacije šumarstva Uprava Državnog ministarstva IzFORSTINFOMai 10/2000. Preveo: mr. se. Josip Dundović, dipl. ing. šum. nak svih pokrajinskih šefova CONAF-a, na kojemu se raspravljalo o aktualnosti pojedinih istraživačkih tema i projekata u šumarstvu za koje su odgovorni Šumarski fakulteti, instituti i druge ustanove. O tome izvešćuje voditelj sastanka G. Guerra Marin, upravitelj za razvoj i održavanje šuma CONAF-a. U članku pod naslovom "Nedvojbene prednosti" B. Gutierrez piše o genetički poboljšanom sjemenu eukaliptusa i njegovoj uporabi u Čileu. Takav način unapređenja plantažnog uzgajanja eukaliptusa postupno je prihvatila šumarska operativa, što pokazuje i jasna tendencija zamjene prirodnog sjemena genetički poboljšanim. No, mali privatni proizvođači, posjeduju više od 4,6 milijuna hektara šumskog zemljišta, uglavnom nisu dovoljno upoznati s prednostima poboljšanog sjemena. Stoga se u članku, na temelju anketa i ispitivanja tržišta, navode neki relevantni podaci iz projekta "Transfer genetički poboljšanog sjemena eukaliptusa od nacionalnog interesa", što gaje izradio Šumarski institut, sa svrhom promicanja uporabe takvog materijala među malim i srednjim proizvođačima u šumarstvu. U povodu osnivanja Uprave za normiranje i fiskali- zaciju Nacionalnog šumarskog udruženja (CONAF) donosi se razgovor s njezinim upraviteljem F. Ola- veom. Zadaća Uprave bit će predlaganje zakonskih normi za usavršavanje šumarskog zakonodavstva kao što su to politika i strategija za šumarsku i ambijentalnu fiskalizaciju; utvrđivanje tehničkih normi i interne procedure za primjenu šumarskog zakonodavstva, za nje- CHILE FORESTAL, časopis Nacionalnog šumarskog udruženja Čilea CONAF (Corporation Nacional Forestat) 474 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 117 <-- 117 --> PDF |
govu flskalizaciju; vrednovanje primjene šumarskog zakonodavstva; predlaganje nacionalnih proračuna za poslove u nadležnosti Uprave. Neposredna je zadaća Uprave, prema riječima njezina upravitelja, utvrditi kriterije fiskalizacije, prioritete i mehanizme primjene. U rubrici "Trgovina i zaštita okoliša" S. Lar- rain, izvršna ravnateljica programa "Potrajni Čile" i aktualna neovisna kandidatkinja za Predsjedništvo Republike, otkriva konflikte između implementacije čileanskih zakona i obveza koje je potpisala čileanska vlada u okviru međunarodnih konvencija. Članak je napisan u povodu seminara "Konvencija o biološkoj raznolikosti i trgovinski instrumenti: konflikti i šanse u šumarskom sektoru Čilea". Gallardo E.: Opasna tromost. Autor ukazuje na činjenicu da se suviše odugovlači proglašenjem ključnih zakona o razvoju i konsolodaciji čileanskog šumarstva. U članku o aktivnostima CONAF-a raspravlja se o desertifikaciji u Čileu, jednom od najtežih gospodarskih problema u toj zemlji. Prema podacima "Programa nacionalne akcije protiv desertifikacije (PANAD)", globalni je proces zahvatio površinu od 47,7 milijuna hektara Čilea, što čini 62,6 % nacionalnog teritorija. Najugroženije su sjeverne i jedan dio srednjih regija, gdje ima i najviše problema sa zaštitom ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. U tim regijama živi 1,5 milijuna stanovnika, većinom siromašnog seoskog pučanstva. Nedavno je izdana knjiga "Preliminarna mapa desertifikacije u Čileu", kojoj je cilj bio pružanje informacija korisnih za institucionalne akcije i ambijentalnih podataka na komunalnoj razini. Analizirano je 290 komuna, od kojih je u 93 % utvrđenjači ili slabiji intenzitet desertifikacije. U tehničkoj rubrici o zaštiti tla i vodâ prikazuje se način gradnje brana pomoću žicanih cilindara napunjenih kamenjem. Svrha je takve gradnje, između ostalog, pročišćavanje i filtriranje sedimenata u vodnim tokovima. U rubrici "Šumarska monografija" prikazana je biljka Quillaja saponaria Mol. (porodica Rosaceae), pogodna za pošumljavanjc u semiaridnim područjima Čilea. Ta se vrsta inače može upotrijebiti za proizvodnju saponina, ugljena i kao ogrjev. Olavarria M.: Sablasna prijetnja. U članku se upozorava na opasnosti koje prijete gradu Punta Arenas od rijeke Rio Las Minas, na krajnjem jugu Čilea. Taje rijeka dobila ime po mnogobrojnim obližnjim rudnicima ugljena, a njezino porječje nalazi se u Nacionalnom rezervatu Magallanes. Služi za opskrbu grada pitkom vodom, ali se povremeno, zajedno sa svojim pritokama izljeva iz svog korita, uzrokujući velike poplave, bujice i eroziju tla. Godine 1949. najviše je stradala gradska četvrt u kojoj žive Hrvati. Najveće su štete nastale u po sljednjim poplavama 1990. godine. Sve je to posljedica eksploatacije ugljena i zlata, uništavanja šuma i prekomjernog pašarenja. Rješavanje toga teškog problema raznim hidrotehničkim zahvatima i uz međunarodnu pomoć traje već tridesetak godina, ali rezultati ne zadovoljavaju. Uključena je i šumarska služba, pa se površine kojima prijeti erozija pošumljavaju prikladnim vrstama drveća. Najviše izgleda na uspjeh ima projekt jednog britanskog geologa iz 1996. godine, dakako, ako se osigura njegova realizacija. Agu i lar A., Puent es O.: Vrijeme za projektiranje. Vrsti drveta Nothofagus obliqua pridaje se veliko značenje za obnovu čileanskih prirodnih šuma. Šumarski institut planira tom vrstom pošumiti odgovarajuće površine u južnom dijelu zemlje, pa se s tim u vezi razmatraju moguće opasnosti za zdravstveno stanje budućih sastojina, posebice od masovnih pojava kukaca. U članku o iskorištavanju ugljena u Čileu izvješćuje se o inauguraciji projekta "Mjerenje kapaciteta eksploatacije ugljena u čileanskim šumama i promocija na svjetskom tržištu ugljena", na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Valdiviji. U projektu se razmatraju četiri osnovne razvojne komponente: a) istraživanje svjetskog tržišta eksploatacije ugljena, b) metodologija i monitoring u prirodnim gospodarskim šumama i komercijalnim plantažama kalifornijskog bora (Pinus ra- diata) i Eucalyptus vrsta, c) plan pregovora za ulazak na svjetsko tržište za eksploataciju ugljena, d) institu- cionalnost pristupa toj temi. U realizaciji projekta, koja će trajati tri godine, sudjeluju Šumarski fakultet u Valdiviji, Šumarski institut 10. regije, više domaćih poduzeća i francuski Nacionalni ured za šume (ONF). Na čitavoj srednjoj stranici ("duplerici"), pod naslovom "Eksplozija cvijeća u pustinji", prikazanje u riječi i slici nacionalni park Llanos de Challe u regiji Ata- cama, sjevernom pustinjskom dijelu Čilea. To je primorski, brdoviti kraj do 950 m. nad morem, s osebujnim pustinjskim raslinjem, s mnogo endemskih vrsta biljaka i životinja. Slika prikazuje svu šarolikost boja i oblika bilja u vrijeme kada se pustinja nalazi u punom cvatu. Od životinja tu je i najveća koncentracija guana- ka u regiji Atacama. Guanako je vrsta malih, bezgrbih deva koje žive s obje strane planinskog lanca Anda, od Ekvadora do Ognjene zemlje. Na rubovima Parka nalazi se močvara, gdje se u bogatom ptičjem svijetu ističu plamenci (flamingosi) i crnovrati labudovi. Lagos E.: Konkretni koraci. Autor piše o ekoturi- zmu unutar Nacionalnog sustava šumskih područja pod zaštitom države (SNASPE). U Cilcu površina tih područja iznosi gotovo 15 milijuna hektara, a broj turista u 1999. godini iznosio je oko milijun i 50 tisuća, od kojih 20 % stranih. Godine 1996. izrađen je program "Nacionalni parkovi za ekoturizam", a iste godine zaključen 475 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 118 <-- 118 --> PDF |
ugovor o suradnji između čileanskog CONAF-a i Nacionalne službe za parkove SAD. O pojedinostima ugovora za Chile Forcstal govori Scott Hall, stručnjak za međunarodnu suradnju te Službe. Prema njegovim riječima razvoj ckoturizma u Čileu danas se nalazi u fazi u kojoj su SAD bile prije 30-40 godina, pa američka iskustva Čileancima mogi biti vrlo korisna, tim više što su neki čileanski ekosustavi, kao npr. kišne šume umjerene klime, slične nekim američkim ekosustavima. Perret S.iMora P. pišu o značenju vrste Acacia saligna u sjevernim krajevima Čilea. Ta biljka brzog rasta podrijetlom iz Australije uspijeva na siromašnim i vapnenim tlima, vrlo je otporna na sušu i požar i pogodna za učvršćivanje obalnih dina u mnogim krajevima svijeta. U Čileu se prilagodila na neka priobalna staništa u središnjoj regiji, gdje se rabi i kao stočna hrana u vrijeme suše. Osim te vrste za pošumljavanje se još od ranije upotrebljava i Atriplex nummularia, također pogodna za prehranu stoke. Escobar L. prikazuje drugu biljku i s drugog stajališta. Radi se o rijetkoj endemskoj vrsti Myrceitgenia correafolia (Hook, et Arn.) Berg iz porodice Myrta- ceae, koja se može naći u litoralnoj zoni u srednjem dijelu Čilea. U južnoj Americi osnovana je organizacija Andska mreža za šumsko sjeme (RASEFOR), koju čine Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija i Čile. Glavna joj je svrha razmjena iskustava i informacija o genetičkom poboljšanju šumskog drveća i međusobna pomoć pri nabavljanju šumskog sjemena za šumare u tim zemljama. Organizacija je nastala 1996. godine pod okriljem švicarske vlade preko Švicarske agencije za razvoj i suradnju (COSUDE). U članku "Sij sa mnom, brate" izvješćuje se o radu 7. sastanka RASEFOR-a, održanom u čileanskom gradu Concepciôn sredinom srpnja 1999. Sanhueza A.: Sazrijeva zelena investicija. Autor predlaže nove opcije za šumske investicije u Čileu, kako bi se sprječila progresivna dekapitalizacija od koje trpi ruralni sektor. U zemlji postoje vrlo dobri uvjeti za razvoj odgovarajućeg financijskog mehanizma glede kratkog vremena ophodnje nekih vrsta drveća, zahvaljujući odličnim prirodnim uvjetima za njihov razvoj. To se poglavito odnosi na topole, a zatim i neke druge vrste kao stoje, primjerice, kesten. Dok u Europi ophodnje za topolu nisu kraće od 25-30 godina u prosjeku, u Čileu je za iste dimenzije dovoljno 10 godina, pa i manje. Tako procijenjena rentabilnost za šumske plantaže varira između 6 i 15 % godišnje, u ovisnosti o načinu plaćanja i finalnom proizvodu. Takvi uvjeti pružaju solidnu osnovu za stvaranje atraktivne rentabilnosti i za sigurnost uloženog kapitala. Iz Instituta za agronomska istraživanja: 35 godina stvaranja budućnosti. U svibnju 1964. godine osnovan je Institut za agronomska istraživanja (INIA) kao korporacija Privatnog prava, podređena Ministarstvu poljoprivrede. Svrha mu je stvaranje, prihvaćanje, primjena i transfer znanja i tehnologije, razvijajući tako aktivnost u agronomskom inovacijama. S obzirom na to da na jugu Čilea mnogi poljoprivrednici uključuju dio svog zemljišta u nadležnost šumarstva, INIA preko svojih asocijacija šumarskih poduzeća, instituta (INFOR) i Sveučilišta proširuje istraživanja u okviru svojih kompetencija. To je, primjerice, slučaj s novim projektima genetičkog poboljšanja eukaliptusa, istraživanje varijeteta topola u poljoprivredno-šumskim kompleksima, upravljanje prirodnim šumama i inovacije u biološkom suzbijanju štetnih organizama u borovim nasadima. Lagos E.: Očiti oporavak. U svibnju 1999. šumarska su izvozna poduzeća zabilježila novi napredak, što ukazuje na to da će doći do poboljšanja u tom sektoru nakon ponovnog oživljavanja azijskog tržišta. Znakovito je da taj oporavak posljednjih mjeseci bazira na aktivnijoj participaciji najvrijednijih proizvoda (manufaktura) prema tržištima SAD-a i Europe. Od ukupnog izvoza na Aziju otpada 89,34 %, Europu 9,69 % i Afriku 0,98 %. Palmberg-Lerche Ch., Ball J. B.: Jasna tendencija. U članku se izvješćuje o nasadima brzorastu- ćih vrsta drveća u svijetu, posebno u Latinskoj Americi i na Karibima. Bilježi se stalni porast površina šumskih plantaža, sa svrhom da se nadoknadi smanjenje prihoda od prirodnih šuma. Takvih plantaža ima u Latinskoj Americi 8,898.000 ha, u Africi 5,861.000 ha, u Aziji 40,471.000 ha (FAO, 1998). U Latinskoj Americi najviše su zastupljeni eukaliptusi (gotovo 4 milijuna ha) i brzorastući borovi(3,7 milijuna ha), podignuti do 1995. godine. Topole zauzimaju u Čileu 10.000 ha kao plantaže i 8.000 ha kao vjetrobrani pojasevi. Predviđa se povećanje tih površina na 100.000 ha za 20 godina, u okviru "Programa diverzifikacije šuma", kojim bi se smanjio udjel monokultura. A 1 faro Z., Escobar L.: Zaštićena šumska područja. U Čileu je 1984. godine osnovan Nacionalni sustav šumskih površina pod zaštitom države (SNA- SPE), pod pokroviteljstvom, administracijom i kontrolom Nacionalnog šumarskog udruženja (CONAF), a sa svrhom da se održe osebujne ili reprezentativne površine Čilea s prirodnom ekološkom raznolikošću, sačuvaju i poboljšaju resursi šumske flore i faune, održi proizvodni kapacitet tala, sačuvaju i poboljšaju hidrološki sustavi i prirodni krajobrazni resursi. Danas SNASPE obuhvaća ukupno 14,124.375 ha šuma, u što su uključena 32 nacionalna parka (8,759.192 ha), 48 nacionalnih rezervata (5,847.512 ha) i 13 prirodnih spomenika (17.671 ha). Čileanska pošta emitirala je 1980. godine seriju od 16 maraka, od kojih svaka prikazuje jedno od zaštićenih šumskih područja. 476 |