DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 117     <-- 117 -->        PDF

govu flskalizaciju; vrednovanje primjene šumarskog
zakonodavstva; predlaganje nacionalnih proračuna za
poslove u nadležnosti Uprave. Neposredna je zadaća
Uprave, prema riječima njezina upravitelja, utvrditi
kriterije fiskalizacije, prioritete i mehanizme primjene.


U rubrici "Trgovina i zaštita okoliša" S. Lar-
rain, izvršna ravnateljica programa "Potrajni Čile" i
aktualna neovisna kandidatkinja za Predsjedništvo Republike,
otkriva konflikte između implementacije čileanskih
zakona i obveza koje je potpisala čileanska vlada
u okviru međunarodnih konvencija. Članak je napisan
u povodu seminara "Konvencija o biološkoj raznolikosti
i trgovinski instrumenti: konflikti i šanse u šumarskom
sektoru Čilea".


Gallardo E.: Opasna tromost. Autor ukazuje na


činjenicu da se suviše odugovlači proglašenjem ključnih
zakona o razvoju i konsolodaciji čileanskog šumarstva.


U članku o aktivnostima CONAF-a raspravlja se o
desertifikaciji u Čileu, jednom od najtežih gospodarskih
problema u toj zemlji. Prema podacima "Programa
nacionalne akcije protiv desertifikacije (PANAD)",
globalni je proces zahvatio površinu od 47,7 milijuna
hektara Čilea, što čini 62,6 % nacionalnog teritorija.
Najugroženije su sjeverne i jedan dio srednjih regija,
gdje ima i najviše problema sa zaštitom ugroženih biljnih
i životinjskih vrsta. U tim regijama živi 1,5 milijuna
stanovnika, većinom siromašnog seoskog pučanstva.


Nedavno je izdana knjiga "Preliminarna mapa desertifikacije
u Čileu", kojoj je cilj bio pružanje informacija
korisnih za institucionalne akcije i ambijentalnih
podataka na komunalnoj razini. Analizirano je 290 komuna,
od kojih je u 93 % utvrđenjači ili slabiji intenzitet
desertifikacije.


U tehničkoj rubrici o zaštiti tla i vodâ prikazuje se
način gradnje brana pomoću žicanih cilindara napunjenih
kamenjem. Svrha je takve gradnje, između ostalog,
pročišćavanje i filtriranje sedimenata u vodnim tokovima.


U rubrici "Šumarska monografija" prikazana je
biljka Quillaja saponaria Mol. (porodica Rosaceae),
pogodna za pošumljavanjc u semiaridnim područjima
Čilea. Ta se vrsta inače može upotrijebiti za proizvodnju
saponina, ugljena i kao ogrjev.


Olavarria M.: Sablasna prijetnja. U članku se
upozorava na opasnosti koje prijete gradu Punta Arenas
od rijeke Rio Las Minas, na krajnjem jugu Čilea. Taje
rijeka dobila ime po mnogobrojnim obližnjim rudnicima
ugljena, a njezino porječje nalazi se u Nacionalnom
rezervatu Magallanes. Služi za opskrbu grada pitkom
vodom, ali se povremeno, zajedno sa svojim pritokama
izljeva iz svog korita, uzrokujući velike poplave, bujice
i eroziju tla. Godine 1949. najviše je stradala gradska
četvrt u kojoj žive Hrvati. Najveće su štete nastale u po


sljednjim poplavama 1990. godine. Sve je to posljedica
eksploatacije ugljena i zlata, uništavanja šuma i prekomjernog
pašarenja. Rješavanje toga teškog problema
raznim hidrotehničkim zahvatima i uz međunarodnu
pomoć traje već tridesetak godina, ali rezultati ne zadovoljavaju.
Uključena je i šumarska služba, pa se površine
kojima prijeti erozija pošumljavaju prikladnim vrstama
drveća. Najviše izgleda na uspjeh ima projekt jednog
britanskog geologa iz 1996. godine, dakako, ako se
osigura njegova realizacija.


Agu i lar A., Puent es O.: Vrijeme za projektiranje.
Vrsti drveta Nothofagus obliqua pridaje se veliko
značenje za obnovu čileanskih prirodnih šuma. Šumarski
institut planira tom vrstom pošumiti odgovarajuće
površine u južnom dijelu zemlje, pa se s tim u vezi
razmatraju moguće opasnosti za zdravstveno stanje budućih
sastojina, posebice od masovnih pojava kukaca.


U članku o iskorištavanju ugljena u Čileu izvješćuje
se o inauguraciji projekta "Mjerenje kapaciteta
eksploatacije ugljena u čileanskim šumama i promocija
na svjetskom tržištu ugljena", na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Valdiviji. U projektu se razmatraju četiri
osnovne razvojne komponente: a) istraživanje svjetskog
tržišta eksploatacije ugljena, b) metodologija i
monitoring u prirodnim gospodarskim šumama i komercijalnim
plantažama kalifornijskog bora (Pinus ra-
diata) i Eucalyptus vrsta, c) plan pregovora za ulazak
na svjetsko tržište za eksploataciju ugljena, d) institu-
cionalnost pristupa toj temi.


U realizaciji projekta, koja će trajati tri godine, sudjeluju
Šumarski fakultet u Valdiviji, Šumarski institut
10. regije, više domaćih poduzeća i francuski Nacionalni
ured za šume (ONF).


Na čitavoj srednjoj stranici ("duplerici"), pod naslovom
"Eksplozija cvijeća u pustinji", prikazanje u riječi
i slici nacionalni park Llanos de Challe u regiji Ata-
cama, sjevernom pustinjskom dijelu Čilea. To je primorski,
brdoviti kraj do 950 m. nad morem, s osebujnim
pustinjskim raslinjem, s mnogo endemskih vrsta
biljaka i životinja. Slika prikazuje svu šarolikost boja i
oblika bilja u vrijeme kada se pustinja nalazi u punom
cvatu. Od životinja tu je i najveća koncentracija guana-
ka u regiji Atacama. Guanako je vrsta malih, bezgrbih
deva koje žive s obje strane planinskog lanca Anda, od
Ekvadora do Ognjene zemlje. Na rubovima Parka nalazi
se močvara, gdje se u bogatom ptičjem svijetu ističu
plamenci (flamingosi) i crnovrati labudovi.


Lagos E.: Konkretni koraci. Autor piše o ekoturi-
zmu unutar Nacionalnog sustava šumskih područja pod
zaštitom države (SNASPE). U Cilcu površina tih područja
iznosi gotovo 15 milijuna hektara, a broj turista u
1999. godini iznosio je oko milijun i 50 tisuća, od kojih
20 % stranih. Godine 1996. izrađen je program "Nacionalni
parkovi za ekoturizam", a iste godine zaključen


475