DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 118 <-- 118 --> PDF |
ugovor o suradnji između čileanskog CONAF-a i Nacionalne službe za parkove SAD. O pojedinostima ugovora za Chile Forcstal govori Scott Hall, stručnjak za međunarodnu suradnju te Službe. Prema njegovim riječima razvoj ckoturizma u Čileu danas se nalazi u fazi u kojoj su SAD bile prije 30-40 godina, pa američka iskustva Čileancima mogi biti vrlo korisna, tim više što su neki čileanski ekosustavi, kao npr. kišne šume umjerene klime, slične nekim američkim ekosustavima. Perret S.iMora P. pišu o značenju vrste Acacia saligna u sjevernim krajevima Čilea. Ta biljka brzog rasta podrijetlom iz Australije uspijeva na siromašnim i vapnenim tlima, vrlo je otporna na sušu i požar i pogodna za učvršćivanje obalnih dina u mnogim krajevima svijeta. U Čileu se prilagodila na neka priobalna staništa u središnjoj regiji, gdje se rabi i kao stočna hrana u vrijeme suše. Osim te vrste za pošumljavanje se još od ranije upotrebljava i Atriplex nummularia, također pogodna za prehranu stoke. Escobar L. prikazuje drugu biljku i s drugog stajališta. Radi se o rijetkoj endemskoj vrsti Myrceitgenia correafolia (Hook, et Arn.) Berg iz porodice Myrta- ceae, koja se može naći u litoralnoj zoni u srednjem dijelu Čilea. U južnoj Americi osnovana je organizacija Andska mreža za šumsko sjeme (RASEFOR), koju čine Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija i Čile. Glavna joj je svrha razmjena iskustava i informacija o genetičkom poboljšanju šumskog drveća i međusobna pomoć pri nabavljanju šumskog sjemena za šumare u tim zemljama. Organizacija je nastala 1996. godine pod okriljem švicarske vlade preko Švicarske agencije za razvoj i suradnju (COSUDE). U članku "Sij sa mnom, brate" izvješćuje se o radu 7. sastanka RASEFOR-a, održanom u čileanskom gradu Concepciôn sredinom srpnja 1999. Sanhueza A.: Sazrijeva zelena investicija. Autor predlaže nove opcije za šumske investicije u Čileu, kako bi se sprječila progresivna dekapitalizacija od koje trpi ruralni sektor. U zemlji postoje vrlo dobri uvjeti za razvoj odgovarajućeg financijskog mehanizma glede kratkog vremena ophodnje nekih vrsta drveća, zahvaljujući odličnim prirodnim uvjetima za njihov razvoj. To se poglavito odnosi na topole, a zatim i neke druge vrste kao stoje, primjerice, kesten. Dok u Europi ophodnje za topolu nisu kraće od 25-30 godina u prosjeku, u Čileu je za iste dimenzije dovoljno 10 godina, pa i manje. Tako procijenjena rentabilnost za šumske plantaže varira između 6 i 15 % godišnje, u ovisnosti o načinu plaćanja i finalnom proizvodu. Takvi uvjeti pružaju solidnu osnovu za stvaranje atraktivne rentabilnosti i za sigurnost uloženog kapitala. Iz Instituta za agronomska istraživanja: 35 godina stvaranja budućnosti. U svibnju 1964. godine osnovan je Institut za agronomska istraživanja (INIA) kao korporacija Privatnog prava, podređena Ministarstvu poljoprivrede. Svrha mu je stvaranje, prihvaćanje, primjena i transfer znanja i tehnologije, razvijajući tako aktivnost u agronomskom inovacijama. S obzirom na to da na jugu Čilea mnogi poljoprivrednici uključuju dio svog zemljišta u nadležnost šumarstva, INIA preko svojih asocijacija šumarskih poduzeća, instituta (INFOR) i Sveučilišta proširuje istraživanja u okviru svojih kompetencija. To je, primjerice, slučaj s novim projektima genetičkog poboljšanja eukaliptusa, istraživanje varijeteta topola u poljoprivredno-šumskim kompleksima, upravljanje prirodnim šumama i inovacije u biološkom suzbijanju štetnih organizama u borovim nasadima. Lagos E.: Očiti oporavak. U svibnju 1999. šumarska su izvozna poduzeća zabilježila novi napredak, što ukazuje na to da će doći do poboljšanja u tom sektoru nakon ponovnog oživljavanja azijskog tržišta. Znakovito je da taj oporavak posljednjih mjeseci bazira na aktivnijoj participaciji najvrijednijih proizvoda (manufaktura) prema tržištima SAD-a i Europe. Od ukupnog izvoza na Aziju otpada 89,34 %, Europu 9,69 % i Afriku 0,98 %. Palmberg-Lerche Ch., Ball J. B.: Jasna tendencija. U članku se izvješćuje o nasadima brzorastu- ćih vrsta drveća u svijetu, posebno u Latinskoj Americi i na Karibima. Bilježi se stalni porast površina šumskih plantaža, sa svrhom da se nadoknadi smanjenje prihoda od prirodnih šuma. Takvih plantaža ima u Latinskoj Americi 8,898.000 ha, u Africi 5,861.000 ha, u Aziji 40,471.000 ha (FAO, 1998). U Latinskoj Americi najviše su zastupljeni eukaliptusi (gotovo 4 milijuna ha) i brzorastući borovi(3,7 milijuna ha), podignuti do 1995. godine. Topole zauzimaju u Čileu 10.000 ha kao plantaže i 8.000 ha kao vjetrobrani pojasevi. Predviđa se povećanje tih površina na 100.000 ha za 20 godina, u okviru "Programa diverzifikacije šuma", kojim bi se smanjio udjel monokultura. A 1 faro Z., Escobar L.: Zaštićena šumska područja. U Čileu je 1984. godine osnovan Nacionalni sustav šumskih površina pod zaštitom države (SNA- SPE), pod pokroviteljstvom, administracijom i kontrolom Nacionalnog šumarskog udruženja (CONAF), a sa svrhom da se održe osebujne ili reprezentativne površine Čilea s prirodnom ekološkom raznolikošću, sačuvaju i poboljšaju resursi šumske flore i faune, održi proizvodni kapacitet tala, sačuvaju i poboljšaju hidrološki sustavi i prirodni krajobrazni resursi. Danas SNASPE obuhvaća ukupno 14,124.375 ha šuma, u što su uključena 32 nacionalna parka (8,759.192 ha), 48 nacionalnih rezervata (5,847.512 ha) i 13 prirodnih spomenika (17.671 ha). Čileanska pošta emitirala je 1980. godine seriju od 16 maraka, od kojih svaka prikazuje jedno od zaštićenih šumskih područja. 476 |