DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 119     <-- 119 -->        PDF

Emhart V., Gutierrez B., Olavc R.: Razjasniti
nepoznato. U članku se raspravlja o vrsti Notho-
fagus pumilio iz porodice Fagaceae. Domaći naziv za
to drvo je lenga, a mi bismo ga mogli nazvati pabuk-
vom. Šume pabukve imaju veliku važnost za južni dio
Čilea, gdje dobro uspjevaju, lako su dostupne i prohodne,
drvo je odlične kvalitete i vrlo traženo na stranom
tržištu. Zbog prekomjernih sječa u prošlosti došlo je postupno
do njihove degradacije, pa se uvidjelo da se ona
mora zaustaviti. U tu svrhu izrađen je projekt "Genetičko
poboljšanje pabukve u južnim regijama XI i XII".
U članku su izneseni podaci raznih autora o fenologiji
te vrste i njezinom razmnožavanju (razvoj cvijeta, ploda
i sjemena).


Iz rubrike "Zanimljivosti" saznajemo:


Otkrivena okamenjena šuma. U argentinskoj Pa-
tagoniji u blizini mjesta Dolovan pronađena su petrifi-
cirana stabla nekadašnje šume stara oko 58 milijuna godina,
koja je nestala kad je more prekrilo te krajeve.


Industrijska uporaba bambusa. Udruženje za tehnološka
istraživanja i Južno Sveučilište Čilea počeli su
raditi na projektu "Integralni razvoj i uporaba domaćih
i udomaćenih vrsta bambusa". Porodica Bambusaceae
sadrži ukupno 14 vrsta, a od domaćih, koje zauzimaju
oko 3,5 milijuna hektara, najpoznatije su dvije grupe:
quila i coigue. Prirodne sastojine tih bambusa pokrivaju
prostrana područja Anda, najviše na onim terenima
gdje je nekada bila šuma, te na čistinama i plješinama
nastalim nakon požara. Domaći se varijeteti ponešto razlikuju
od onih u tropima. Neki od tropskih varijeteta
mogli bi se uspješno uzgajati i u Čileu. Projektom se
predviđa podrška i pomoć iz Azije, posebno iz NR Kine,
i Međunarodne mreže za bambus i ratang (palme
penjačice iz rodova Calamus i Daemonothops).


CORFO i plan ARAUCO. S investicijom od 24
milijuna dolara uskoro će se realizirati projekt novog
drvnoindustrijskog postrojenja u vlasništvu čileansko-


Prije točno 65 godina u Zagrebu je osnovana
Gospodarska sloga, "najveća gospodarska ustanova hrvatskog
naroda", sa svrhom da podigne, očuva i unaprijedi
narodno gospodarstvo. Priliv članova u tu udrugu
bio je tako velik, da su se kroz kratko vrijeme pri njenoj
središnjici osnovali brojni odjeli za podizanje pojedinih
grana gospodarstva, pa tako i "odio za lov".


Hrvatski seljak organiziran u Gospodarsku slogu,
spoznavši "daje svoj na svome", svojski se zauzeo i za
unapređenje lova. Na poticaj seljaka zagrebačke okolice
18. listopada 1936. pri Gospodarskoj slozi osnovano
je Hrvatsko seljačko lovačko društvo (HSLD) "za
vanjski zagrebački kotar", a kroz iduće četiri godine
takva su društva već djelovala u gotovo pedesetak


kanadskog konzorcija For Action International - Moreno
Vial Ltda, na poticaj organizacije COFRO u
okviru plana ARAUCO za regionalni razvoj. Nova će
industrija imati kapacitet godišnje proizvodnje od
200.000 m3 prerađenog drva, prije svega vrata, prozora
i dijelova za namještaj.


Šumarska kompanija Terranova utrostručuje
prodaju. Ovo bi se povećanje trebalo ostvariti 2001.
godine, a prelazilo bi iznos od 300 milijuna dolara. Odnosi
se na projekte u Venezueli, Brazilu i SAD.


Zabrinutost zbog loše opskrbe papirom. Od siječnja
do srpnja 1999. cijene papira porasle su za 25 %,
što bi moglo imati loše posljedice za poduzeća koja za
svoje proizvode rabe 60 % uvoznog papira.


U rubrici "Publikacije" prikazuju se knjige:
"Čile. Krajobrazi Kraja svijeta"
"Potrajnost šumarstva u Čileu"
"Preliminarna mapa dezertifikacije u Čileu (po komunama)"


"Drvo: znanost i tehnologija".


Na zadnjoj stranici nalaze se pisma čitatelja. U jednome
od njih kritizira se članak pod naslovom "Čile u
frontalnom ratu protiv pustinje". Čitatelj, šef jedne
šumske uprave, primijećuje da je jedan od glavnih am-
bijentalnih problema na sjeveru Čilea širenje pustinje, a
ne sama pustinja ("desertification ", a ne "desierto ").
Pustinja je u Čileu dragocjeni elemenat u bogatom mozaiku
prirodnih ekosustava izvanredne ljepote. Stoga se
pustinja ne smije suzbijati, nego, naprotiv, zaštićivati,
ponekad i konzervirati. Ono što treba suzbijati jesu procesi
dezertifikacije i erozije nastali sinergističkim djelovanjem
čovjeka i prirode. Ovdje se radi o konceptualnom
nesporazumu zbog nejasnoća i neusklađenosti
ambijentalne terminologije, koja inače ima svoj vlastiti
rječnik i vlastiti jezik.


I. Mikloš


kotareva tadašnje Banske Hrvatske. Sve te lovačke
udruge, nakon što im je vlast potvrdila pravila, odmah
su se učlanile u Savez lovačkih društava Banovine
Hrvatske, preteču današnjeg Hrvatskog lovačkog
saveza, kojem su, uz prijepis pravila društva i iskaz svih
redovitih članova, bili dužni dostaviti iskaz upravnog i
nadzornog odbora te obraničkog suda, uz nepisano
pravilo da dužnost predsjednika društva obnaša "seljak
od pluga i motike". . _


Sa svrhom da bi i seljaku-lovcu bilo omogućeno da
pravilno shvati i provodi prava lova u nas, tadašnji referent
za lov pri Gospodarskoj slozi Tadija M i sura, na
poticaj samih seljaka, laća se posla napisavši prvi seljački
lovački priručnik, izdavši ga neposredno pred po-


ŠEZDESET GODINA SELJAČKE LOVAČKE ČITANKE


477