DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 12     <-- 12 -->        PDF

(j. Rubin: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA CETNJAKA (Thaumetopoea pityoca


RASPRAVA


Androić (1975) je kao najzastupljenijeg jajnog
parazita registrirao Ooencyrtuspityocampae Mereet., a
drugi je po udjelu bio Tetrastichus tibialis Karidj. Postotak
parazitiranih jaja za istraživani lokalitet iznosio
je 1,2 do 13% od srednjeg ukupnog broja jaja. Postotak
parazitiranih kukuljica iznosio je 90%.


Harapi n (1984) je kroz petogodišnje razdoblje istraživanja
parazitskog kompleksa borova četnjaka na
cijelome području njegova rasprostranjeni a u Hrvatskoj,
registrirao Tetrastichus servadeii Dom. kao najzastupljenijeg
jajnog parazita sa 71% od srednjeg ukupnog
broja parazita. Na drugom je mjestu prema zastupljenosti
bio Ooencyrtus pityocampae Mereet. sa 21%.
Među parazitima gusjenica i kukuljica, apsolutno najbrojniji
parazit bio je Villa brunea Beck. Drugi su prema
zastupljenosti bili paraziti iz fam. Techinidae sa
23%, a treći je Coelichneumon rudis Fonsc. sa 21 %.


Naša su istraživanja potvrdila visoki postotni udjel
jajnog parazita Tetrastichus servadeii Dom. od 67,40%
od ukupnog broja parazita. Ooencyrtus pityocampae
Mereet. bio je zastupljen sa 16,95%, & Anastatus bifas-
ciattts Fonsc. sa 15,65%. Navedeni jajni paraziti registrirani
su na svim pokusnim plohama.


Među parazitima gusjenica i kukuljica najzastuplje-
niji su Compsilura concinata Meig. i Phryxe caudata


ZAKLJUČCI


Na temelju istraživanja borova četnjaka i njegova
parazitskog kompleksa može se zaključiti sljedeće:


1. Odlaganje jaja traje u prosjeku mjesec dana, a izraziti
maksimum postiže u prvoj polovici razdoblja
odlaganja.


2. Eklozija gusjenica započinje na kraju razdoblja
odlaganja jaja, dok eklozija parazita počinje najčešće
u drugoj polovici istog razdoblja.


3. Početak, kulminacija, trajanje i kraj eklozije leptira,
gusjenica i parazita pokazuje varijabilnost po
godinama i lokalitetima.


4. Nađeni su sljedeći paraziti jaja: Tetrestichus servadeii
Dom. (Hym., Eulophidae); Oencyrtuspityocampae
Mereet. (Hym., Encyrtidae) i Anastatus
bifasciatus Fonsc. (Hym., Eupelmidae).


5. Nađeni su sljedeći paraziti gusjenica i kukuljica:
Phryxe caudata Rond. (Dipt., Tachinidae) i Compsilura
concinnata Meig. (Dipt. Tachinidae). Paraziti
kukuljica: Villa brunnea Beck. (Dipt., Bomby-
liidaé); Coelichneumon rudis Fonsc. (Hym., Ichneumon
idae) i Conomoriumpatu/um Walk. (Hym.,
Pteromalidae). Od hiperparazita nađen je Hemi-
penthes morio L. (Dipt. Bomhyliidae).


370


m Schill.)... Šumarski list hr. 7 X. C´XXIY(20001. 363-372


Diskussion


Rond., (Tachinidae) sa 30,40%. Villa brunea Beck, je
zastupljena sa 27,45%.


Analizom jajnih legala utvrdili smo da su gusjenice
izašle iz 74,85% jaja, paraziti iz 7,50%, a sterilnih jaja
bilo je 16,53%. Pod pojmom sterilna jaja obuhvaćen je i
manji dio jaja koja sadržavaju uginule parazite. Ovakva
jaja su prljavožute boje, a sterilna jaja su plavkastobi-
jela. Visok postotak sterilnih jaja ukazuje na veliko značenje
i ovoga gradološkog čimbenika.


Veličinu šteta koje uzrokuje borov četnjak teško je
brojčano iskazati. Ovdje se pod štetama razumijevaju
izravne štete u smanjenom prirastu borovih stabala
zbog djelomične defolijacije. Ukoliko radi uzastopnog
golobrsta dođe do sušenja stabla, što se u prirodi rijetko
događa, kvantificiranje nastale štete, u ekonomskom
smislu, je olakšano.


S obzirom da šume istraživanoga područja imaju
manje ekonomsku, a više općekorisnu vrijednost, veličina
nastale štete procjenjuje se s estetskog i higijenskog
gledišta. Smanjenje vrijednosti borovih sastojina
nalaže poduzimanje odgovarajućih mjera suzbijanja, a
cilj je smanjenja brojnosti populacije borova četnjaka
na normalnu.


- Schlüsse


6. Analiza 60 jajnih legala s tri lokaliteta u 1995 -
1996. g. pokazuje da su gusjenice izašle iz 74,85%


jaja, a da nisu izašle iz 1,12% jaja. Paraziti su izašli
iz 7,5% jaja, a sterilnih jaja bilo je 16,53%. Prosječan
broj jaja u leglu bio je 227.


7. Kvalitativna i kvantitativna prisutnost jajnih parazi


ta pokazuje daje Tetrastichus servadeii Dom. zastupljen
sa 67,40%. Fo je najbrojniji parazit borova
četnjaka. Drugi po udjelu je Ooencyrtus pitycam-
pae Mereet. sa 16,95%. Treće mjesto zauzima
Anastatus bifasciatus Fonsc. sa 15,65%.


8. Paraziti su izašli iz 20% kokona, a leptiri iz 31%
kokona. Najveći je udjel neotvorenih kokona i to


49%.


9. Postotni omjer parazita kukuljica je sljedeći: Tachinidae
(Phryxe caudata Rond, i Compsilura
concinnata Meig.) 30,40%, Villa brunnea Beck.
27,45%, Coelichneumon rudis Fonsc. 25,49%,
Conomorium patulum Walk. 13,72% i Hemipen-
thes morio L. 2,94%.


10. Prema krivulji gustoće populacije borova četnjaka,
konstruiranoj na temelju broja zapredaka, kulminacija
napada zabilježena je 1996. godine.