DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 120 <-- 120 --> PDF |
četak Drugog svjetskog rata (listopad 1940) pod imenom Seljačka lovačka čitanka 1. dio*. Na 113 stranica malog džepnog formata, reći će u predgovoru sam autor, "gradivo u čitanci prikazano je na pučki način, a svrha mu je da služi općem odgoju seljaka, kako bi postao pravi i idealni lovac. Lovac koji će znati lov čuvati, podizati i razumno iskorišćivati". Daje knjižica vrlo dobro prihvaćena, posebno u redovima pučanstva kojem je bila namijenjena, govori podatak daje do skorog izlaženja sveobuhvatnog djela o lovstvu - Ccovićeva "Lovstva" bila praktički rasprodana. U Seljačkoj lovačkoj čitanci naći ćemo "svega po malo". U poglavlju Kratki prikaz lova u prošlosti kao crvena nit provlači se misao da bez obzira radilo se o špiljskom životu čovjeka-lovca ili onoga iz rimskog doba, odnosno postfrancuske revolucije iz 1848. "u nutrini čovjeka ostala je vazda prisutna strast i želja za lovom" Jednostavnim je riječima objašnjen regalni i dominalni način lova, o kojima će se govoriti i u sljedećem poglavlju pod naslovom Kratki pregled stanja lova Drugi dio Seljačke lovačke čitanke, očito zbog nastupajućeg Drugog svjetskog rata, nije nikad kasnije napisan ni izdan. kod nas, s potpoglavljima Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Vojvodina te Bosna i Hercegovina. Autor zagovara dominalni (zakupni) način lova, koji se do sada pokazao najboljim, a kojega su u to vrijeme imale sve pokrajine osim Bosne i Hercegovine. U toj pokrajini i dalje "vlada regalni način lova, po kojem je država naprosto prisvojila pravo lova ... gdje se više lovi nego što se divljač odgaja". Zahvaljujući dominalnom sustavu u Banovini Hrvatskoj, zaključuje Mišura, gdje je uveden zakupni sustav lova "imademo dovoljno lovne divljači". Sljedećim trima kraćim lovačkim poglavljima, Je li lov šport ili grana narodnog gospodarstva?, Štete od divljači i Krivolovstvo, pokrenuta su vrlo osjetljiva pitanja s kojima se sve više suočavao i sam seljak-lovac, uvidjevši da lovstvo nije "mačji kašalj". Pri odgovoru na prvo pitanje autor čitanke poslužio se Marinovi- ćevim poimanjem privrednog značenja lovstva, po kojemu već samo "prisustvo divljači (u dovoljnoj količini i kvaliteti!) samo po sebi predstavlja izvor velikih materijalnih i idealnih vrijednosti". Dok su štete od divljači još uvijek "samo mali postotak onoj vrijednosti koju dobivamo lovom od divljači", "krivolovstvo vode najgori elementi, kojima se domaće i poljske poslove ne raci raditi". Djeca krivolovca, koje ovaj vodi sa sobom, otimaju se "domaćem i poljskom radu" postajući tako opasna za osobnu sigurnost i tuđe vlasništvo. Hrvatski seljački lovački pokret najopsežnije je poglavlje čitanke. U njem je dan kraći prikaz osnivanja HSLD-a, kojemu je zapravo cilj da omogući lov i seljaku "na čijem se polju lovna divljač plodi i hrani". Tu su date opširne upute za osnivanje HSLD-ava s primjerima kako sazvati osnivačku skupštinu društva, kako sačiniti dnevni red, zaključke, zapisnik ... te kako se učlaniti u SLDB Hrvatske. Kako je već tada bila ozakonjeno posjedovanje lovne karte, koju na temelju važećeg Zakona o lovu iz 1931. godine nisu mogla dobiti lica "koja ne poznaju baratanje lovačkim oružjem" u ovoj je čitanci u njenom dodatku uz ostalo donesen integralni tekst Zakona o držanju i nošenju oružja (iz 1929. g.). Prema Seljačkoj lovačkoj čitanci, pod riječju "divljač" podrazumijevamo "sve životinje koje čovjek još nije pripitomio". Uz zaštićenu divljač (jelen, srna, di- vokoza, muflon, kozorog, zec) zakon još poznaje dvije kategorije divljači: nezaštićenu divljač i zvjerad (medvjed, ris, divlja mačka, vuk). Uz tada nezaštićene sve orlove, sokolove, škanjce, jastrebove, eje, lunje, sove, vrane, čaplje, rode, gnjurce, vrance, čigre, galebove ... diže nam se kosa na glavi pri pomisli da se tada od dlakave divljači slobodno lovila i vidra i "morski medo" (morska medvjedica)! Lovidba na muflona trajala je tijekom studenog, na jelena-mužjaka od 1.8. do 31. 12., na lopatara od I. 7. do 31. 12., na srndaćaod 1. 5. do 30. 1 L, na zeca od 16. 9. do 15. 1., na tetrijeba gluhana tijekom travnja i svi- 478 |