DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 121 <-- 121 --> PDF |
bnja. Na divlje patke i ostale ptice močvarice lovidba je bila izuzetno duga, od 16. 6. do 28. 2. Za lov na srneću i jelensku divljač trebala se tražiti "dozvola odstrjela" od Banske Hrvatske. Redoviti lovac morao je posjedovati sljedeće lovačke isprave: člansku iskaznicu matičnog (seljačkog) društva, oružni list za lovačku pušku (s kojom izvršava pravo lova) i valjanu lovnu kartu. S potonjom ispravom naš je seljak imao najviše problema. Naime, podzakon- skim aktom bilo je određeno da upravna vlast ako nađe za potrebno, može molitelja lovne karte predhodno podvrći ispitu kako bi se utvrdilo da li dotični posjeduje potrebna znanja oko rukovanja lovačkim oružjem i mjerama opreza te iz općih lovnih propisa. Ispite su obično provodili područni šumarski referenti. Da ispitanicima iziđe u susret, Mišura u svojoj čitanci donosi propise o polaganju ispita za lovočuvare, koji su mogli poslužiti i svima onima koji se podvrgavaju ispitu za ishođenje lovne karte. Uz ovo poglavlje otisnut je ogledni primjerak Pravila HSLD-a te upute o vođenju knjigovodstva. Uz Iz broja 1, siječanj-veljača 2000. dajemo osvrt na sljedeće članke: Orazio Ciancio, Vittorio Garfi, Susanna No- centini: Vremenski razmaci prorijeda u mladim sastojinama duglazije {Pseudotsuga menziesii). U ovom članku autor obrađuje praktičnu važnost trajanja intervala između dvije prorjede u mladim sastojinama duglazije. Režim prorjede izravno utječe na kvalitetu pojedinih stabala i sastojine kao cjeline, te na ujednačenost širine goda i prirasta. Istraživanja su vršena u šumskom kompleksu Po- dernovo u općini Pelago-Firenze. Sastojina se nalazi na 880 m n.v., ekspozicija je sjeverna, a nagib blagi. Srednja godišnja temperatura je 8,8 °C, a oborine 1158 mm i to uglavnom ujesen i proljeće. Primjenjena su tri različita režima prorjede, koristeći četiri pokusne plohe od 1000 četvornih metara, od kojih jedna služi kao kontrolna. Prva prorjedaje izvršena 1981. g. u 18-oj godini starosti a druga 1991. u 28-oj godini starosti. Za definiranje vremenskog intervala unutar jednog režima prorjede Ciancio i Nocentini su predložili uporabu distancijalnog faktora (S%) od Hart-Beckinga. Distancijalni faktor (S%) je postotni odnos između srednjeg razmaka biljaka i dominantne visine unutar sastojine, a to je praktički indeks gustoće. Kad se jed- imenik članova, urudžbeni zapisnik i blagajnički dnevnik, društvo je bilo obvezatno voditi Iskaz o ubijenoj divljači i zvjeradi, a koji je jednom godišnje trebalo dostaviti središnjoj lovačkoj organizaciji, a ona pak objaviti u Lovačko-ribarskom vjesniku. Uz već spomenuti Zakon o oružju, u Dodatku čitanke objavljeni su: Zakon o lovu (od 5. 12. 1931.), propisi o polaganju ispita za lovočuvare i Pravilnik o polaganju lugarskog ispita za čuvare nedržavnih šuma. Kažimo na kraju da je na naslovnici čitanke (vidi sliku) otisnuta značka društva koja se sastojala od podložne daščice s hrastovim grančicama i lišćem, na koju je umjesto rogovlja pričvršćen štit s hrvatskim grbom, a iznad njega kratica društva s likom kune u trku. Seljačka lovačka čitanka (1. dio) Tadije Mišure, u cijelosti je ispunila svrhu kojoj je bila namijenjena: osposobiti našeg seljaka-lovca da podigne lov isto onako kao što su ga podigli narodi nama susjednih zemalja. Čuvajmo lov, podižimo lov! Alojzije Frković nom putem pokusa ustanovi optimalna vrijednost tog indeksa moguće je odrediti početak i vremenski razmak prorjeda. U istraživanju učinka prorjeda utvrđivan je prirast pomoću Presslerova svrdla. Analizom "izvrtaka" moglo seje utvrditi trajanje korisnog učinka pojedinog zahvata. Pokusi su omogućili da se može zaključiti, daje tradicionalno trajanje razmaka između dvije prorjede od 10 g. predugo. Najbolje rezultate (uz prvu prorjedu u razdoblju od 12 do 15 g. starosti) daje razmak od 6 do 7 godina kad je distancijalni faktor (S%) u relacijama 17 do 19 (prosječno 18), što omogućuje jednoličan prirast pojedinih stabala i daje zadovoljavajuće učinke u biološkom i ekonomskom pogledu. Michele Brünett i, Nicola M ace h ion i, Claudio Poll ini: Vizuelno ocjenjivanje kvalitete stojećih stabala-primjer na smreci iz Trentina Ovaj članak obrađuje mogućnost procjene kvalitete stojećih stabala, a metodologija je data na primjeru smreke {Picea abies Karst) iz Trentina. Pokus je izvršen na 64 stabla smreke iz osam predjela Trentina. Poslije izvršene procjene stabla su srušena, obrađena i propiljena. Dobivene piljenice su procjenjene na temelju njihove komercijalne vrijednosti. U praksi procjena kvalitete stojećih stabala vrši se uglavnom iz dva ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske akademije šumarskih nauka - Firenze) 479 |