DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 128 <-- 128 --> PDF |
U raspravi koja je uslijedila na kraju programa, svoja zapažanja, misli i prijedloge iznijeli su brojni eminentni stručnjaci s područja zaštite prirode i okoliša, koji već duži niz godina prate stanje ekosustava Žutice, kao i šireg područja. Da će se i nadalje vrlo strogo pratiti stanje ekosustava Žutice uz uključivanje većeg broja mladih ekologa uz primjenu novih tehničkih dostignuća, jamči Program GLOBE, koji je iznijet i vrlo učinkovito predstavljen u sklopu završne rasprave. Prijedlog projekta "Praćenje stanja i promjena u okolišu u područjima iskorištavanja prirodnih resursa" u okviru Programa GLOBE, predviđa u I fazi uključivanje kao nositelje projekta srednju školu "Ivan Švear" iz Ivanić Grada, INA- Naftaplin i Hrvatsko ekološko drušvo, u suradnji s poduzećima "Hrvatske šume" i "Hrvatske vode", a u kasnijoj fazi bi se uključile i osnovne i srednje škole iz ostalih gradova uz Lonjsko polje, koje su uključene u GLOBE program. Pored ostalih djelatnosti na kraju je predstavljeno i lovno gospodarenje u državnom lovištu "ŽUTICA", u kojem je ovlaštenik prava lova lovačko društvo "Fazan" Topolje, čiji su članovi i ovom prilikom svojim sudjelovanjem i aktivnostima pomogli da cjelokupni program završi s ugodnim druženjem u lijepom ambijentu lovačke kuće Hrastilnica. M. Glavaš, M. Grubešić, V. Kušan, B. Prpić EKOLOŠKA PROBLEMATIKA SUME ŽUTICA Šumu "Žutica", kao i istoimenu gospodarsku jedinicu čini kompleks od 6000 ha šuma, kojima gospodari javno poduzeće "Hrvatske šume", Uprava šuma Zagreb, šumarija Novoselec. Smještena je u savskoj nizini u blizini Ivanić-Grada na samome ulasku u Lonjsko polje. Ove vrijedne šume obrasle su stablima hrasta lužnjaka, poljskoga jesena, običnog graba, te crne johe. Izvorni utjecaj čovjeka u ekosustavu područja Žutice svodio se nekada isključivo na iskorištavanje šume, te držanje stoke u šumi. Danas je slika drukčija. Dio toga svakako treba pripisati globalnom utjecaju čovjeka na prirodu (rad velikih industrijskih postrojenja, primjena ekološki nepodobnih tvari, te ukupno negativno djelovanje na zrak, vodu i tlo). Sve to odražava se pojavom kiselih kiša, promjenom ozonskog omotača ili povećanjem radioaktivnosti. U atmosferi se pojavljuju posljedice izgaranja ogromnih količina fosilnih goriva, nuklearnih eksplozija ili izgaranja nafte na naftnim poljima ili u tankerskim katastrofama. Jedna od novijih teza kao globalni uzrok propadanja šuma navodi zasićenost zemaljskog omotača ogromnom količinom radio valova visokih frekvencija. Lokalni utjecaji čovjeka u Žutici zasnovani su na činjenici kako je na tom mjestu otkriveno najveće nalazište nafte u Hrvatskoj, tako daje do sada nabušeno 276 bušotina, što čini oko 6,3 posto ukupne šumske površine pod objektima INA-Naftaplina. Time nastaju značajne prenamjene u prostoru. Utjecaj proizvodnje nafte i plina pratio je dipl. ing. Nenad Vorel (mentor prof dr. sc. Branimir Prpić) u svom diplomskom radu. Izabrane su 22 bušotine kao 10% uzorak za utvrđivanje oštećenosti stabala. Rezultati mjerenja i ocjene ukazuju da su stabla hrasta lužnjaka uz bušotine oštećena 49 posto više, a 100 m udaljena od bušotine 36 posto više od prosjeka oštećenosti te vrste u Hrvatskoj. Mogući uzroci oštećenja su sljedeći: 1. promjena mikroklimatskih prilika u šumi, 2. moguća promjena režima podzemnih voda, 3. promjena režima površinskih voda, 4. nesavjesno ispuštanje neekoloških tvari u okoliš. (To je ponajprije ispuštanje sumporovodika koji se izdvaja iz plina u postrojenju Etan u zrak). Uz to, aktivno korištenje objekata INA - Naftaplina, u šumi nastaje dodatno opterećenje za šumske zajednice prometom motornih vozila, korištenjem toplinske, električne energije, te različitim mehaničkim postupcima. Posljedica su pojava ispušnih plinova, buka i vibracije. Korištenjem različitih sredstava i medija kod bušenja, proizvodnje i remonta moguće je izlijevanje štetnih i opasnih tvari u okoliš. To su goriva, maziva i primijenjena kemijska sredstva. Izravan utjecaj na okoliš nastaje pojavom akcidentnih stanja kao što su erupcije bušotina, požari i pucanje cjevovoda za transport kapljivih medija. Pucanja cjevovoda su najznačajniji izravni negativni utjecaji na okoliš. Posljedice su istjecanja iz cjevovoda u šumsko područje, gdje nafta kao totalni dendrocid izaziva sušenje drveća i uništava ukupnu floru. Od nedavno u naftovodima prevladava slana voda (50-90%) koja je vrlo nepraktična za sanaciju, budući da ona vrlo brzo prodire u tlo i tako onemogućava sanaciju. Posljedice su za okoliš znatno veće, a uz sve dolazi i do zagađenja podzemne vode. Periodično plavljenje (Žutica služi kao retencija) dovodi do većih oštećenja površine u svim navedenim slučajevima. 486 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Za sada najveći ekološki problem Žutice su isplačne jame različitih veličina, koje se nalaze u različitim fazama sanacije. Iz samog rudarskog projekta vidljivo je da su one izvor stalnoga, trajnoga zagađenja okoliša zbog tehničke nedorečenosti ili nedovoljno studioznog pristupa tehničkom rješenju kao i izvedbe same isplačne jame. Uz to postoji stalna opasnost prelijevanja oborinskih voda preko njenog ruba u nezaštićeni okoliš. Uz legalne isplačne jame, koje su ipak izvedene po rudarskom projektu (što znači da´imaju i projekt sana- cije) postoji i stanovit broj ilegalnih, koje nastaju po potrebi njihovih korisnika, najčešće uz sam rub šume, nerijetko i u samoj šumi presjecajući tako kapilarni sustav tla. Ostali utjecaji na šumu Žutica: To su, prije svega, klimatska odstupanja, kada nastaju duža sušna razdoblja, na što su nizinske šume posebno osjetljive. Rezultat je pad razine podzemnih voda i nedovoljne ishranjenosti korjenovog sustava drveća. Sniženje razine podzemne vode za 25 cm izaziva pojačano, a za 50 cm potpuno sušenje stabala. Drugi ekstrem su poplavne vode koje se zadržavaju duže vrijeme. Zabilježen je slučaj iz 1964. godine (početak rada prve bušotine) kada se poplavna voda zadržala tijekom 1965. i 1966. godine izazvavši anaerobio- sis - nedostatak kisika i povećanje koncentracije C02 u tlu. Kao posljedica javila se znatna oštećenost šume što je izazvalo najezdu gubara i velike štete. U razdoblju od 1965. do 1968. intenzivno se posjeklo 1.000.000 m3 drvne mase. Izgradnjom mreže šumskih puteva došlo je do dužeg zadržavanja oborinske i poplavne vode u tako stvorenim kazetama, a time i do pojave anacrobiosisa. Predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić pozdravio je sve nazočne i čestitao im Dan hrvatskoga šumarstva, u okviru kojeg se održava i ova 104. redovita skupština HŠD-a. Ona će se odvijati u dva dijela, ovaj "formalno-službeni" s početkom u 10 sati, s tematikom iz predloženog dnevnog reda točka 1 — 6 i onaj dio Danas je problem riješen izgradnjom odgovarajućih propusta, kojimaje omogućeno prirodno otjecanje oborinske i poplavne vode. Nezanemariv negativni čimbenik na šume Žutice su poplavne vode rijeke Save. Poplavne vode koje bi trebale svojim periodičkim pojavama poboljšati kvalitetu nizinskih šuma, čine suprotan utjecaj i u sinergizmu s ostalim nepovoljnim čimbenicima pridonose degradaciji šumskih zajednica. Uz Savu tu su i poplavne vode rijeke Lonje, koja je također opterećena fekalnim industrijskim otpadom. Još jedan negativan čimbenik, ali za sada nedovoljno proučen, su meliorativni zahvati na Crnec Polju, koji su također doveli do poremećaja podzemnih voda. Razina podzemne vode nije mjerena prije i nakon izgradnje sustava Crnec Polje, ali iz podataka šume Repas koja je slične strukture, a u kojoj su uočene ozbiljne posljedice zbog sniženja razine podzemnih voda, mogu se izvesti isti zaključci. Ovdje su prisutne i oborinske vode koje ispiru obradive površine oko Žutice, a opterećene su umjetnim gnojivima i pesticidima. Iz svega iznesenoga uočljiva je znatno poremećena prirodna ravnoteža, stoje svakako ostavilo posljedice na floru i faunu Žutice. Poznavanje uzroka koji dovode do propadanja šuma, prvi je korak do sprječavanja istoga ukoliko za to postoji ne samo želja, već i financijska mogućnost svih korisnika prostora. Nives Farkaš-Topolnik (točka 7.) koji slijedi nakon pauze s početkom u 11 sati, s tematskom raspravom "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Tom dijelu, na početku rasprave bit će nazočan i pokrovitelj ovogodišnjeg Dana hrvatskoga šumarstva, predsjednik Hrvatskoga državnog sabora gosp. Zlatko To m č i ć . Usvojen je ovaj IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 104. redovite skupštine HŠD-a održane 20. lipnja u Zagrebu u dvorani Göthe instituta (Njemačko veleposlanstvo) 487 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Dnevni red 1. Otvaranje Skupštine utvrđivanje kvoruma i prihvaćanja Poslovnika rada skupštine izbor Radnog predsjedništva, zapisničara i ovje- rovitelja Zapisnika izbor Povjerenstva za zaključke 2. Izvješće o radu HŠD-a između 103. i 104. skupštine HŠD-a 3. Verificiranje financijskog poslovanja za 1999. god. 4. Verificiranje programa rada i financijskog plana za 2000. god." 5. Rasprava po izvješćima i zaključci. 6. Razno 7. Tematska rasprava "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Poticatelji rasprave: Prof. dr. sc. Slavko Ma- tić, predsjednik HŠD-a, Željko Rendulić, dipl. ing. šum., pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i Željko Rendulić, dipl. ing. šum., direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. Ad 1) Utvrđeno je daje skupštini od 97 ovlaštenih delegata nazočno 81, pa će sve donesene odluke biti punovažne. Poslovnik rada skupštine prihvaćenje bez primjedbi. U Radno predsjedništvo ovog prvog dijela Skupštine izabrani su S. Matić, M. Figurić i I. Grcgoro- vić, za zapisničara tajnik HŠD-a H. Jakovac, a za ovje- rovitelje zapisnika T. Starčević, J. Dundović. Ađ 2) Tajnik HŠD-a H. Jakovac kratko je prikazao najznačajnije aktivnosti i rad HŠD-a između dvije skupštine, te analizirao najznačajnije stavke financijskog poslovanja u 1999. godine. Svi ovi materijali dostavljeni su u pismenom obliku uz poziv za skupštinu, članovima U. O., Nadzornog odbora i delegatima skupštine, tako da su se mogli pripremiti za eventualnu raspravu. Osim toga, ova izvješća su prihvaćena i na 6. sjednici U. O. i sastavni su dio zapi snika te sjednice, također dostavljenog uz poziv za skupštinu. Ad 3) Izvješće o izvršenju financijskog plana HŠD-a u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 1999. godine, dostavljeno je uz poziv svim delegacijama, a također i Izvješće Nadzornog odbora HŠD-a. Ad4) Nije bilo dopuna-pa su jednoglasno verificirani program rada i financijski plan za 2000. godinu. Ad 5) Nakon kratkih objašnjenja i rasprava sva izvješća su jednoglasno prihvaćena. Napominjemo, kako ova izvješća ne prilažemo uz ovaj zapisnik, jer su ona sadržana u prilogu Zapisnika 6. sjednice U. O. objavljenog u Šum. listu 5- 6/2000. Ad 6) Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave, nego je najavljena točka 7 i tijek odvijanja tematske rasprave "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Naime, glede ograničenog vremena boravka na ovom našem skupu, pokrovitelja predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, gosp. Zlatka Tomčića, s Državnim protokolom dogovoren je program nazočnosti pokrovitelja - doček, pozdravna riječ predsjednika HŠD-a, dio poticajnih referata nakon kojih će se predsjednik Hrvatskoga državnog sabora obratiti nazočnima - osvježenje (stanka) i odlazak pokrovitelja. Poslije stanke slijede izvješća predsjednika ogranaka HŠD-a (nakon provedenih rasprava po ograncima), zatim rasprava i zaključci. Predloženo je da u ovom drugom dijelu skupštine u Radnom predsjedništvu budu članovi HŠD-a, koji su prema zaključku U. O. bili zaduženi za pripremu rasprave (poticajne referate) - Matić, Rendulić, Ledinski, Starčević, Devčić, Pentek i Gregorović. Oni bi također trebali biti u Povjerenstvu za zaključke. Prikaz rada drugog dijela skupštine - tematske rasprave "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće" (točka 7. Dnevnog reda) u prilogu je ovoga zapisnika, a u Šumarskom listu 7-8/2000 uvrstili smo ga u rubriku AKTUALNO (str. 432). Zapisnik sastavio Tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. Ovjeritelji zapisnika Tomislav Starčević, dipl. ing. šum., v.r. Mr. sc. Josip Dundović, v.r. 488 |