DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Za sada najveći ekološki problem Žutice su isplačne jame različitih veličina, koje se nalaze u različitim fazama sanacije. Iz samog rudarskog projekta vidljivo je da su one izvor stalnoga, trajnoga zagađenja okoliša zbog tehničke nedorečenosti ili nedovoljno studioznog pristupa tehničkom rješenju kao i izvedbe same isplačne jame. Uz to postoji stalna opasnost prelijevanja oborinskih voda preko njenog ruba u nezaštićeni okoliš. Uz legalne isplačne jame, koje su ipak izvedene po rudarskom projektu (što znači da´imaju i projekt sana- cije) postoji i stanovit broj ilegalnih, koje nastaju po potrebi njihovih korisnika, najčešće uz sam rub šume, nerijetko i u samoj šumi presjecajući tako kapilarni sustav tla. Ostali utjecaji na šumu Žutica: To su, prije svega, klimatska odstupanja, kada nastaju duža sušna razdoblja, na što su nizinske šume posebno osjetljive. Rezultat je pad razine podzemnih voda i nedovoljne ishranjenosti korjenovog sustava drveća. Sniženje razine podzemne vode za 25 cm izaziva pojačano, a za 50 cm potpuno sušenje stabala. Drugi ekstrem su poplavne vode koje se zadržavaju duže vrijeme. Zabilježen je slučaj iz 1964. godine (početak rada prve bušotine) kada se poplavna voda zadržala tijekom 1965. i 1966. godine izazvavši anaerobio- sis - nedostatak kisika i povećanje koncentracije C02 u tlu. Kao posljedica javila se znatna oštećenost šume što je izazvalo najezdu gubara i velike štete. U razdoblju od 1965. do 1968. intenzivno se posjeklo 1.000.000 m3 drvne mase. Izgradnjom mreže šumskih puteva došlo je do dužeg zadržavanja oborinske i poplavne vode u tako stvorenim kazetama, a time i do pojave anacrobiosisa. Predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić pozdravio je sve nazočne i čestitao im Dan hrvatskoga šumarstva, u okviru kojeg se održava i ova 104. redovita skupština HŠD-a. Ona će se odvijati u dva dijela, ovaj "formalno-službeni" s početkom u 10 sati, s tematikom iz predloženog dnevnog reda točka 1 — 6 i onaj dio Danas je problem riješen izgradnjom odgovarajućih propusta, kojimaje omogućeno prirodno otjecanje oborinske i poplavne vode. Nezanemariv negativni čimbenik na šume Žutice su poplavne vode rijeke Save. Poplavne vode koje bi trebale svojim periodičkim pojavama poboljšati kvalitetu nizinskih šuma, čine suprotan utjecaj i u sinergizmu s ostalim nepovoljnim čimbenicima pridonose degradaciji šumskih zajednica. Uz Savu tu su i poplavne vode rijeke Lonje, koja je također opterećena fekalnim industrijskim otpadom. Još jedan negativan čimbenik, ali za sada nedovoljno proučen, su meliorativni zahvati na Crnec Polju, koji su također doveli do poremećaja podzemnih voda. Razina podzemne vode nije mjerena prije i nakon izgradnje sustava Crnec Polje, ali iz podataka šume Repas koja je slične strukture, a u kojoj su uočene ozbiljne posljedice zbog sniženja razine podzemnih voda, mogu se izvesti isti zaključci. Ovdje su prisutne i oborinske vode koje ispiru obradive površine oko Žutice, a opterećene su umjetnim gnojivima i pesticidima. Iz svega iznesenoga uočljiva je znatno poremećena prirodna ravnoteža, stoje svakako ostavilo posljedice na floru i faunu Žutice. Poznavanje uzroka koji dovode do propadanja šuma, prvi je korak do sprječavanja istoga ukoliko za to postoji ne samo želja, već i financijska mogućnost svih korisnika prostora. Nives Farkaš-Topolnik (točka 7.) koji slijedi nakon pauze s početkom u 11 sati, s tematskom raspravom "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Tom dijelu, na početku rasprave bit će nazočan i pokrovitelj ovogodišnjeg Dana hrvatskoga šumarstva, predsjednik Hrvatskoga državnog sabora gosp. Zlatko To m č i ć . Usvojen je ovaj IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 104. redovite skupštine HŠD-a održane 20. lipnja u Zagrebu u dvorani Göthe instituta (Njemačko veleposlanstvo) 487 |