DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Popijač. M. Vrcbčcvic: l´RIMJENA GIS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKI-] SJEMENSKI-: JHDIN1CE Šumarski list br. 7 X. CXXIV (21)00), 373-383


SUMMARY: In line with the latest approach to the forestry of Europe, the
need to divide forests and forestland into seed units has been felt in Croatia,
too. At the 9 meeting held on December 9th , J 993, the Commission for scientific-
research work formed a Division Commission, which made a new programe
"Forest seed units in Croatia ". Seed units (regions) for the following nineteen
tree species were formed: Pedunculate oak (Quercus robur L.), Sessile oak
(Quercus petraea Liebl), Evergreen oak (Qercus ilex L.), Pubescent oak
(Quercus pubescens Thuili), Beech (Fagus sylvatica L.), Narrow-leaved ash
(Fraxinus angustifolia Wahl.), White ash (Fraxinus excelsior L.), Black alder
(Alnus glutinosa Garth. (Z.)), White wilow (´Salix alba L.), Black poplar (Popu-
lus nigra L.) with hybrids, Fir (´Abies alba Mill), common spruce (Picea abies
L.(Karsten)), Scots pine (Pinus sylvestris L.), Austrian pine (Pinus nigra
Arnold), Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.), Brutian pine fPinus brutia Ten.),
Mediterranean cypress (Cupressus sempervirens L.), allochtonius species:
Weymouth pine (Pinus strobus L.), European larch (l^arix decidua Mill.) and
Douglas fir (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco)), Maritime pine (Pinus
pinaster Ait.). After the division into seed units, the existing data were included
into the GIS (Geographic Information System). This resulted in accurate maps
for given tree species, and it is exspected that the project will be adopted by
forestry practice. The regulary updated HS database played a very important
role in drawing up these maps. It contains all informations about forest and
forestland in Croatia obtained by regular field measurements.


Key words : division of forests in the Republic of Croatia, seed areas
(districts), zones and units (regions), databases, GIS (Geographic Information
System), maps.


383




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Popijač, M. Vrebčević: PR1M.IHNA GIS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKE JEDINICE


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 373-383


381




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. I´opijnč, M. VrcbćcMc: PRIMJENA (ilS-ii U RAZDIOBI NA ŠUMSKI: SJI-MliNSKl-] II.L3INICI


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 373-383


380




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Popijač. M, Vrebčeuć: PRIMJENA GIS-a U RA/DIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKI- JEDINICE Šumarski list br. 7- 8, CXX1V (2000), 373-383


Topole


Bijela vrba i njezini hibridi


Obični bor


Hrast medunac i dub


Topole


1 - Oblast nizinskih šuma


II - Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske


IV- Oblast submediteranskih
šuma


I - Oblast nizinskih šuma


1 - Oblast nizinskih šuma


II - Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske


IV- Oblast submediteranskih
šuma


I - Oblast nizinskih šuma


LI. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


II - Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske


IV- Oblast submediteranskih
šuma


I - Oblast nizinskih šuma


LI. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


II - Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske


IV. 1. Sjemenska zona
jugozapadna (Istra-Tijavica-
Split)


I - Oblast nizinskih šuma


LI. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


II. 1. Sjemenska zona hrasta
kitnjaka, submediteranske
bukve i pitomog kestena


IV. 1. Sjemenska zona
jugozapadna (Istra-Tijavica-
Split)


1.1. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


LI. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


II. 1. Sjemenska zona hrasta
kitnjaka, submediteranske
bukve i pitomog kestena


IV. 1. Sjemenska zona
jugozapadna (Istra-Tijavica-
Split)


1.1. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


1.2. Sjemenska zona
nizinskih šuma Posavine,
srednje Hrvatske i Pokuplja


II. 1. Sjemenska zona hrasta
kitnjaka, submediteranske
bukve i pitomog kestena


IV. 1. Sjemenska zona
jugozapadna (Istra-Tijavica-
Split)


1.1. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja


1.2. Sjemenska zona
nizinskih šuma Posavine,
srednje Hrvatske i Pokuplja


II.1.1. Sjemenska jedinica
šuma običnog bora
srednje Hrvatske


IV. 1.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
bjelograbićem


1.2. Sjemenska zona
nizinskih šuma Posavine,
srednje Hrvatske i Pokuplja


II.1.1. Sjemenska jedinica
šuma običnog bora
srednje Hrvatske


IV. 1.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
bjelograbićem


III - Oblast brdsko-gorsko-
planinskih šuma Hrvatske


IV 1.2. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


Crni bor


III - Oblast brdsko-gorsko-
planinskih šuma Hrvatske


IV 1.2. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


Crni bor


Hrast crnika


III - Oblast brdsko-gorsko-
planinskih šuma Hrvatske


IV 1.2. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


Crni bor


Hrast crnika


III.l. Sjemenska zona
gorske bukove šume


IV 1.2. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


III - Oblast brdsko-gorsko-
planinskih šuma Hrvatske


V- Oblast eumediteranskih
šuma


III.l. Sjemenska zona
gorske bukove šume


IV.2. Sjemenska zona
jugoistočna (Istra-Tijavica-
Split)


III. 1. Sjemenska zona
dinarskih šuma bukve i jele


V. 1. Sjemenska zona šuma
hrasta crnike


III.l .1. Sjemenska jedinica
šuma običnog bora gorske
Hrvatske


IV.2. Sjemenska zona
jugoistočna (Istra-Tijavica-
Split)


III. 1. Sjemenska zona
dinarskih šuma bukve i jele


V. 1. Sjemenska zona šuma
hrasta crnike


III.l .1. Sjemenska jedinica
šuma običnog bora gorske
Hrvatske


IV.2.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma
s bjelograbićem


III. 1.1. Sjemenska jedinica
austrijskog crnog bora


V. 1.1. Sjeverna sjemenska
jedinica


III.l .1. Sjemenska jedinica
šuma običnog bora gorske
Hrvatske


IV.2.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma
s bjelograbićem


III. 1.1. Sjemenska jedinica
austrijskog crnog bora


V. 1.1. Sjeverna sjemenska
jedinica


IV.2.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


III. 1.1. Sjemenska jedinica
austrijskog crnog bora


V. 1.1. Sjeverna sjemenska
jedinica


Alepski i brucijski bor


IV.2.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


IV- Oblast submediteranskih
šuma


V. 1.2. Srednja sjemenska
jedinica


Alepski i brucijski bor


IV.2.1. Sjemenska jedinica
medunčevih šuma s
crnim grabom


IV- Oblast submediteranskih
šuma


V. 1.2. Srednja sjemenska
jedinica


V- Oblast eumediteranskih
šuma


IV. 1. Sjemenska zona
medunčevih šuma s
crnim grabom


V1.3. Južna sjemenska
jedinica


V1. Sjemenska zona šuma
hrasta crnike


IV. 1. Sjemenska zona
medunčevih šuma s
crnim grabom


V1. Sjemenska zona šuma
hrasta crnike


IV. 1. Sjemenska zona
medunčevih šuma s
crnim grabom


V. 1.1. Sjemenska jedinica
od Šibenika na sjever,
uključujući obalu, otoke
i Istru


IV. 1.1. Sjemenska jedinica
dalmatinskog crnog bora


V. 1.1. Sjemenska jedinica
od Šibenika na sjever,
uključujući obalu, otoke
i Istru


IV. 1.1. Sjemenska jedinica
dalmatinskog crnog bora


Obični čempres


V. 1.1. Sjemenska jedinica
od Šibenika na sjever,
uključujući obalu, otoke
i Istru


V- Oblast eumediteranskih
šuma


Obični čempres


V. 1.1. Sjemenska jedinica
od Šibenika na sjever,
uključujući obalu, otoke
i Istru


V- Oblast eumediteranskih
šuma


V- Oblast eumediteranskih
šuma


V. 1.2. Sjemenska jedinica
od Šibenika na jug,
uključujući obalni pojas
i otoke


V. 1. Sjemenska zona
crnog bora


V. 1. Sjemenska zona šuma
hrasta crnike


V. 1.2. Sjemenska jedinica
od Šibenika na jug,
uključujući obalni pojas
i otoke


V. 1. Sjemenska zona
crnog bora


V. 1. Sjemenska zona šuma
hrasta crnike


V. 1.1. Sjemenska jedinica
korzičkog crnog bora


V. 1.1. Sjemenska jedinica
Istre, litoralnog i otočkog
dijela Hrvatske


V. 1.1. Sjemenska jedinica
Istre, litoralnog i otočkog
dijela Hrvatske



379




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M.
Icipijuč. M, Vrebčcvić: PRIMJENA (i)S-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKE JEDINICE Šumarski liši br. 7 8, CXXIV (2001)), 373-3X3
Tablica 1. Pregled sjemenskih jedinica po vrstama drveća Survey forest seed units by species of trees
Hrast lužnjak
Hrast kitnjak
Obična bukva
Obična smreka
I
-
Oblast nizinskih šuma
II
- Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske
II
- Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske
II
- Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske
I.l. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja
II.
1. Sjemenska zona hrasta kitnjaka
II.
2. Sjemenska zona gorske bukove šume
II.
1.i II.2. Sjemenska zona srednje i sjeverne Hrvatske i sjemenska zona gorske bukove šume
II.2.1. Diljsko-psunjska sjemcnskajedinica
II.
1.1. Sjemenska jedinica srednje Hrvatske
1.1.1. Baranja, Đakovački i Vinkovački ravnjak
II.
1. + 2.1. Sjemenska jedinica srednje, sjeverne Hrvatske i Pokuplja
1.1.2. Srednja Podravina
II.
1.2. Sjemenska jedinica Moslavine
II.
2.2. Zagorsko-bilogorska sjemenska jedinica
III - Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma Hrvatske
1.1.3. Gornja Podravina
11.
1.3. Sjemenska jedinica Zagorsko-bilogorska
II.
2.3. Žumberačko-pokupsko-banijska sjemenska jedinica
III.2. Sjemenska zona gorske bukove šume
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine
[1.1.4. Sjemenska jedinica Kordunsko-banij ska
III.2.1. Sjemcnskajedinica Gorskog kotara, Korduna i dio Like
II.
3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele
1.2.1. Donja Posavina (Spačva)
III - Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma Hrvatske
II.
3.1. Papučka sjemenska jedinica
III.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele
1.2.2. Srednja Posavina
III. 1. Sjemenska zona hrasta kitnjaka
II.
3.2. Sljcmenska sjemcnskajedinica
III.3.1. Gorsko-kotarska sjemenskajedinica
1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje
III. 1.1. Lička sjemenska jedinica
II.
3.3. Zagorska sjemenska jedinica
II1.
3.2. Sjemenskajedinica Velebita i Like
IV-
Oblast submcditeranskih šuma
III - Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma Hrvatske
Obična jela
Poljski jasen
IV.
1. Sjemenska zona jugozapadne Istre
II
- Oblast brdsko-gorskih
šuma srednje i sjeverne
Hrvatske
III. 1. Sjemenska zona gorske bukove šume
I
-
Oblast nizinskih šuma
IV.
1. Sjemenska jedinica Motovunska šuma
QI. 1.1. Gorsko-kotarska sjemenskajedinica
II.
3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele
II.3.1. Sjemenska jedinica medurječja Save i Drave
III. 1.2. Kapelsko-vclcbitska sjemenskajedinica
I.l. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja
1.
1.1. Sjemenskajedinica Podunavlja
Crna joha
I
-
Oblast nizinskih šuma
III - Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma Hrvatske
III.2. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele
1.1.2. Sjemenskajedinica srednje i gornje Podravine
I.l. Sjemenska zona
Podravine i Podunavlja
III.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve
III.2.1. Gorsko-kotarska sjemenskajedinica
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja
1.
1.2. Sjemenska jedinica srednje i gornje Podravine
III.3.1. Sjemenska jedinica Gorskog kotara i Kapele
III.3. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma
1.2.1. Sjemenskajedinica donje Posavine
1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja
III.3.2. Sjemenska jedinica
Velebita
III.3.1. Istarska sjemenska jedinica
1.2.2. Sjemenskajedinica srednje Posavine
III.3.3. Sjemcnskajedinica Biokova
III.3.2. Velcbitsko-dinarska sjemenskajedinica
1.2.3. Sjemenskajedinica gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja
1.2.1. Sjemenska jedinica Posavine
1.2.1. Sjemenska jedinica Pokuplje
378

ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Popijač, M. Vrchčević: PRIMJENA GIS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKE JEDINICE


Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 373-383


V.2. Sjemenska zona šuma dalmatinskog crnog bora (otoci, od 400 m n.v. na više)


The Seed zone of Black pine-dalmatica


Unutar zimzelenog eumediteranskog područja na te šume s crnikom. Najveće površine nalazimo na oto-
višim položajima pridolazi crni bor, gdje tvori mješovi- cima Braču, Korčuli, Hvaru i poluotoku Pelješcu.


3. METODE RADA - Working method


Šumarska praksa nije primjenjivala rajonizaciju,
odnosno uvažavala podjelu teritorija na sjemenske jedinice
kod manipulacije šumskim sjemenom i šumskim
sadnim materijalom, ali to ne umanjuje njezinu važnost,
jer ona ima znanstvenu i teoretsku podlogu. Modernijom
analizom rezultata, odnosno uporabom novih
alata koji su nam dostupni, otvaramo mogućnost veće
primjene pa čak i potrebe za razdiobom na šumske sjemenske
jedinice. Velika prednost je što danas raspolažemo
podacima o šumama i šumskim zemljištima koji
su objedinjeni u šumsko-gospodarskoj osnovi područja,
koja je prvi puta izrađena za cijeli teritorij Republi


ke Hrvatske 1996. godine. Podaci su sakupljeni i obrađivani
prvo u dostupnim informatičkim programima
koje je Poduzeće tada imalo, ali se težilo izradi jedinstvenog
sustava. Tako je HS fond program omogućio
jedinstveni pristup podacima, čije se baze kontinuirano
obnavljaju. On nam je vrlo dragocjen zbog svojih podataka
čije se izmjene redovito bilježe. Tako nam pruža
mogućnost pristupa svakom odsjeku (najmanja jedinica
kojom se gospodari i za koju se evidentiraju podaci).
Podaci koji će ući u HS fond pripremaju se obradom te-
restičkih izmjera u šumarskom programu UREL.


4. OBRADA PODATAKA - Data processing


Grupirali smo podatke koji su zadovoljavali postavljene
kriterije u zajedničkoj bazi podataka HS fond.
Grupe podataka odnosile su se na vrste drveća, one su
dalje ulazile u podgrupu, odnosno oblasti, koje su se
kasnije podijelile na zone i onda u sjemenske jedinice
(rajone). Fitocenološka je podjela prema biljnim zajednicama
(Rauš, 1992.) već utvrđena, a mi smo vodili
brigu da njezine uvjete zadovoljimo. Kao grubi pokazatelj
geografskog položaja tih sjemenskih jedinica poslužile
su nam skice karata koje su već prije bile obilježene
(Šafar, 1956, Gračan et al. 1999.). Dakle, zadatak
je bio naše podatke pretvoriti u karte koje bi se
preklopile s predloženom podjelom.


Za svaku pojedinu vrstu drveća pregledali smo u
bazi uređajne razrede prema kojima gospodarimo u Poduzeću.
U njima smo pretpostavili mogućnost pojavljivanja
određenih biljnih zajednica i polako počeli izdvajati
sjemenske jedinice. Također je bitan uvjet bila i
nadmorska visina. U sjemensku jedinicu izdvajali smo
cijele gospodarske jedinice u kojima su se pojavljivali
uredajni razredi pojedine vrste. Kreirane su tablice u
kojima se nalaze svi zadani atributi. Da bi se što uspješnije
i brže koristili izdvojenim podacima, povezali smo
ih u geografski informacijski sustav (GIS). Kao alat poslužili
su nam programski paketi Excel, Fox Pro i Arc
View 3.1.


5. INTERPRETACIJA DOBIVENIH REZULTATA - Interpretation of the results obtained


Sve zadane vrste drveća tablično smo prikazali i
uvrstili u tu podjelu. Novonastale baze podataka koji su
nam bili potrebni za rad povezali smo u geografski informacijski
sustav. Dobili smo prve digitalizirane karte
teritorija Republike Hrvatske razdijeljene po gospodarskim
jedinicama u mjerilu 1:300 000, ali ih prikazujemo
u manjem mjerilu zbog tehničkih okolnosti.


S tim kartama možemo dalje upravljati prema našim
potrebama stoje prvi korak u manipuliranju podacima.
Postavljene baze mogu se nadopunjavati novim informacijama,
tako da se prema zahtjevu korisnika naša
baza samo dograđuje, a karta se preklapa s novim sloje


vima obrađenih podataka. Ti se podaci sada mogu koristiti
ili kao karta ili u tabličnom obliku za svaku vrstu
drveća ili nekoliko vrsta drveća zajedno, zatim za pojedine
sjemenske jedinice ili više njih u isto vrijeme. Prikaz
sjemenskih razdjeljenja prema vrstama drveća može
se vidjeti iz naših tablica koje su povezane u geografski
informacijski sustav. Karta izrađena za svaku vrstu
drveća posebno, u svakom trenutku može poslužiti za
dobivanje detaljnih informacija o svakoj pojedinoj točki
na karti (sada se govori o gospodarskim jedinicama,
ali je moguća digitalizacija do odsjeka u istoj gospodarskoj
jedinici).


377




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M l´opijač, M. Vrehčcvić: PRIMJENA (ilS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKH SJEMENSKE JEDINICE Šumarski list br. 7 X. ÇXXIV (2000). 373-383


TIT.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300-800 m n.v.)


The Seed zone of hilly beech forests


Na višim terenima Velike i Male Kapele, Ličke Pije- šume gorske bukve. Te šume se dijele u dvije sjemen-
šivice, Risnjaka i Velebita na biološkoj podlozi vapne- ske jedinice,
naca i dolomita i skeletnim tlima razvile su se lijepe


III.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700-1200 m n.v.)


The Seed zone of Dinaric Alps of beech and fir forests


Ova sjemenska zona nadolazi na najvišim terenima čimbenika. Obilježje ove zone je u raznolikosti zajedni-


Gorskog kotara, Like i Dalmacije. Uz bukvu koja se tu ca, izraženim krškim fenomenima kao geološkim speci-


pojavljuje, ovo stanište pripada i jeli i smreki kao glav- fičnostima na vapneno-dolomitnoj i silikatnoj podlozi,
nim vrstama, a zavisi o uzajamnin utjecajima ekoloških


III.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800-1000 m n.v.)


The Seed zone of Maritime beech forests


Ovo je specifična zona po svojim obilježjima odre- a u njoj su razvijene tri sjemenske sastojine.
đena utjecajima primorske i oštre kontinentalne klime,


IV - OBLAST SUBMEDITERANSKIH ŠUMA (0-1000 m n.v.)
The Region of Submediterranean forests


Submediteranske šume pripadaju mediteranskoj re- viših terena okrenutih prema obali mora. To je degradi-
giji, uključujući Istru, hladniji pojas našeg primorja ko- rani krški pojas obilježen s vrlo siromašnim tlima slabe
ji se pruža na primorskoj strani Dinarida, te zalede do proizvodne moći. U ovoj oblasti imamo dvije zone.


IV. 1. Jugozapadna sjemenska zona-šume hrasta medunca (Istra-Tijarica-Split)


The Southwest Seed zone of Pubescent oak forest


Ova zona obilježena je šumama medunca i bijelog obalnom pojasu sjevernog Hrvatskog primorja, na


graba u litoralnom pojasu te šumama medunca i crnog Kvarneru, duž priobalnog dijela Podvelebitskog kanala


graba u montanskom pojasu. Ovaj razvoj po vertikali i Ravnim kotarima,
upućuje na hladnije klimatske prilike. Prostire se u pri-


IV.2. Jugoistočna sjemenska zona-šume duba i bijelog graba (Tijarica-Split-Prevlaka)


The Southeast Seed zone of Qercus virgiliana forests


U ovoj zoni jače je učešće ilirsko-apeninskih vrsta medunac polako ustupa mjesto dubu, posebice u dubro-
nego u mcdunčevim šumama, a pojavljuju se na dub- vačkom području,
ljim smeđim tlima od rijeke Zrmanje na istok. Hrast


V - OBLAST EUMEDITERANSKIH ŠUMA (0-400 m n.v.)
The Mediterranean Seed Region


Ta oblast izrazito je mediteranska pod utjecajem pojas i otoke jadranskog mora. U njoj su izdvojene dvi-
mediteranske klime. Obilježena je toplim i suhim ljeti- je sjemenske zone.
ma i blagim zimama bez snijega. Obuhvaća uski obalni


V.l. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (sjeverna, srednja i južna varijanta)


The Seed zone of evergreen oak forests (north, midlle and south)


Ova zona nalazi se na uskom pojasu duž cijelog ma drveća koje se tu pojavljuju. Uz hrast crniku i crni
obalnog područja Jadranskog mora s raznolikim vrsta- jasen pridolaze alepski bor, obični čempres i dr..


376




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 17     <-- 17 -->        PDF

M. i´opijač. M. Vrcbčcvic: PRIMJENA ÜIS-a U RA/DIOBI NA SUMSKH SJhMHNSKH JEDINICE Šumarski list hr. 7 X, CXXIV (2000). 373-383


1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, Srednje Hrvatske i Pokuplja


The Seed zone of Lowland forests of Posavina, Middle Croatia and Pokuplje


Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje ja nego u prvoj zoni baš zbog tih različitosti pridolaska
Hrvatske i Pokuplja vrlo je specifična po svojoj raznoli- podzemnih voda i plavljenja Save. U ovoj zoni najvred-
kosti mikroreljefa koji je uvjetovao raspored voda pre- nija je vrsta hrast lužnjak, koji se često pojavljuje u žarna
mikrouzvisinama i mikroudubinama. Tla su drukči- jednici s poljskim jasenom.


II - OBLAST BRDSKO-GORSKIH ŠUMA SREDNJE I


SJEVERNE HRVATSKE (150-1000 m n.v.)


The Region of hilly-Mountain forests of Middle and North Croatia


Sam naziv oblasti opisuje teren na kojemu se nalaze Složenost prizemnog rašća ovoga prostora uvjetovana


šume koje su razdijeljene u sjemenske jedinice. Rijeke je mnogim čimbenicima. Brdsko-gorske šume srednje i


Sava i Drava imaju velik utjecaj na cijelu oblast, ali je sjeverne Hrvatske pripadaju Eurosibirsko-sjeverno-


tu i veća razvedenost brežuljaka koji obiluju dolinama i američkoj šumskoj regiji, a podijeljena je u tri sjemen-


jarugama, gdje se stanišne prilike više ne poklapaju. ske zone.


II.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, submontanske bukve i
pitomog kestena (150-300 m n.v.)


The Seed zone of Sessile oak, Submontane beech and Sweet chestnut forest


Sjemenska zona brežuljkastih šuma karakterizirana nje dubokim tlima. Na nešto dubljim i svježijim tlima
je dominacijom hrasta kitnjaka koji se pojavljuje na dominira obična bukva, a na toplijim zaravnima ili bla-
grebenima i toplijim ekspozicijama, te plitkim do sred- gim padinama pitomi kesten.


II.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300-800 m n.v.)


The Seed zone of mountain beech forest


U ovoj zoni oštrije klime gdje je srednja godišnja na više ili manje dubokim acidofilnim tlima, o čemu
temperatura oko 8 "C, s prosječnom godišnjom količi- ovisi i kvaliteta sastojina. Sjemenska zona obuhvaća tri
nom oborina oko 1200 mm, prevladavaju bukove šume sjemenske jedinice u kojima pridolazi bukva.


II.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800-1000 m n.v.)


The Seed zone of Panonian beech and fir forests


Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele nalaze že. Ove su šume pod utjecajem panonske klime s istoka
se na Medvednici, Papuku, Ivanščici i Macclju, i to na i alpske klime bogate oborinama i manjim temperatur-
južnim ekspozicijama iznad 800 m, a na sjevernim i ni- nim kolebanjima sa sjeverozapada.


III - OBLAST BRDSKO-GORSKO-PREDPLANINSKIH ŠUMA (150-1500 m n.v.)
The Seed Region of Gorski kotar and Dinaric Alps forest


Ova oblast pokriva gorsko-kotarsku i dinarsku régi- ji, na Dinari, Svilaji i Biokovu. Na malom prostoru,


ju naše zemlje, a pripada Eurosibirsko-sjevernoamerič- uzajamnim utjecajem posrednih i neposrednih djelova-


koj šumskoj regiji. Te su šume vrlo kvalitetne i dobro nja razvio se velik broj šumskih zajednica. Izdvojene su


očuvane, a nalaze se u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaci- tri sjemenske zone.


III.l. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150-400 m n.v.)


The Seed Zone of Sessile oak and Sweet chestnut forests


Ta zona obuhvaća pribrežje dio naše zemlje u pa- zadovoljava postavljene uvjete je ličko sredogorje.
nonskom dijelu, a druga izdvojena cjelina koja također


375




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M. I´opijač. M. Vrcbćcvic: PRIMJENA (ilS-a U RAZDIOBI NA SUMSKH SJEMENSKE JEDINICE


Šumarski liši br. 7-8, CXXIV (2000), 373-3X3


2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA - Last researches


Prirodno-geografska obilježja Republike Hrvatske
izrazito su heterogena na malom prostoru. To proizlazi iz
njezinog specifičnog položaja na tromeđi utjecaja panonskog,
alpsko-dinarskog i jadransko-mediteranskog
prostora, te geografskog smještaja unutar sjeverne umjerene
zone. Tim specifičnostima trebalo je prilagoditi i
razdiobu teritorija prema vrstama koje se tu pojavljuju.


Prvu osnovnu razdiobu područja Hrvatske na sjemenske
jedinice proveo je S afar 1958., smatrajući da
bi se tako izbjegle grube pogreške pošumljavanja. Postupak
raspodjele na sjemenske jedinice za pravilniju
raspodjelu sjemena zasniva se na načelu: iz velikog u
malo i iz grubog u savršenije i detaljnije. Šafar je kartografski
obilježio pet oblasti koje je razdijelio na pod-
oblasti i područja. Rajonizaciju je utemeljio na tadašnjim
znanstvenim istraživanjima vezanim uz gcološko-
litološke, klimatske, pedološke, vegetacijske i druge
karakteristike. Njegovo istraživanje je dopunio Zavod
za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci 1963. godine.


Zadnje rješenje zadatka oko podjele teritorija šuma i
šumskih površina Republike Hrvatske dala je Komisija
za rajonizaciju, sastavljena od eminentnih šumarskih
stručnjaka od 9. prosinca 1993. godine (točka 5a). Zakonom
o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu
(NN broj 11/90) propisana je rajonizacija šuma, te određeno
da bi se taj posao trebao završiti do 30. ožujka
1995. godine. Time je prihvaćena podjela Republike
Hrvatske na sjemenske oblasti, sjemenske zone i sjemenske
rajone. Autori prve faze rajonizacije (abecednim
redom) su dr. se. Joso Gračan, prof. dr. sc. Ante
K r s t i n i ć, prof. dr. sc. Slavko M a t i ć, prof. dr. sc. Đuro
R a u š i prof. dr. sc. Zvonko Seletković. Prvi dio
sjemenske rajonizacije za upotrebu šumskog sjemena i
reprodukcijskog materijala (Gračan et al. 1999.), bio
je temelj i znanstvena podloga za izradu drugog dijela,
koji je u dogovoru s Komisijom izrađen u Službi za uređivanje
šuma "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb.


Sjemenski rajoni se sada prema važećem Zakonu o
šumskom sjemenu i šumskim sadnicama (NN broj
68/98) nazivaju sjemenske jedinice.


Izrađene su za ove vrste šumskog drveća:


1. Hrast lužnjak (Quercus robur L.)


2. Hrast kitnjak (Quercuspetraea Liebl)


3. Hrast crniku (Qercus ilex L.)


4. Hrast medunac (Quercus pubescens Thuill.)


5. Običnu bukvu (Fagus sylvatica L.)


6. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.)


7. Obični ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.)


8. Crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z.))


9. Bijelu vrbu (Salix alba L.)


10.Topole (Populus nigra L.) i njezine hibride


1 l.Običnujelu(Abiesalba Mill.)


12.Običnu smreku (Picea abies L.(Karsten))


13.Obični bor (Pinussylvestris L.)


14.Crni bor (Pinus nigra Arnold)


15.Alepski bor (Pinus halepensis Mili.)


16.Brucijski bor (Pinus brutia Ten.)


17.Čempres (Cupressus sempervirens L.)


18. Aloktone vrste: američki borovac (Pinus strobus L.),
europski ariš (Larix decidua Mili.) i zelenu duglaziju
(Peudoptsuga menziesii Mirb. (Franco))


19. Primorski bor (Pinus pinaster Ait.)


Za neke gospodarski važne vrste koje ne čine sasto-
jine, već imaju učešće u njima (javori, gorski jasen, brijestovi,
voćkarice, crni orah) nisu izrađene sjemenske
jedinice. Preporuke utemeljene na dosadašnjim našim i
stranim istraživanjima dane su za aloktone vrste drveća
(američki borovac, europski ariš, zelena duglazija) za
uporabu sjemena i reprodukcijskog materijala.


Na osnovi dosadašnjih spoznaja i objavljivanih radova
o temi šumske rajonizacije, prihvaćeno je da područje
Republike Hrvatske čini pet oblasti koje su razdijeljene
na sjemenske zone unutar kojih se nalaze sjemenske
jedinice. Sjemenske oblasti i zone prikazane su
na karti šumskih zajednica Republike Hrvatske preuzetih
iz monografije "Šume u Hrvatskoj" (gl. ur. Đ.
Rauš, 1992.). Teritorij Republike Hrvatske podijeljen
je na sljedeće oblasti:


I - OBLAST NIZINSKIH SUMA - The Region of Lowland Forests


Oblast nizinskih šuma koje pripada Eurosibirsko-
sjevernoameričkoj šumskoj regiji rasprostire se uz naše
velike rijeke i njihove pritoke. To je najniži dio Repu


blike Hrvatske , do 200 m n. v. smješten oko naših najvećih
rijeka Save, Drave i Dunava, te oko njihovih pritoka.
Podijeljeno je u dvije sjemenske zone :


LI. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80-200 m n.v.)


The Seed zone of Lowland forests of Podravina and Danube


Ova zona je najniži dio teritorija koji je uvjetovan
djelovanjem rijeke Drave, a najvažnija vrsta koja se tu
pojavljuje je hrast lužnjak. Rijeka je svojim obilježji


ma, snagom, količinom vode, razinom i dinamikom
plavljenja stvorila uvjete za razvoj tala sa specijalnim
ekološkim profilima.


374




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 15     <-- 15 -->        PDF

PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 373-383


UDK 630* 165 + 188 + 232.3


PRIMJENA GlS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKE JEDINICE


APLICATION OF GIS IN FOREST SEED UNITS DIVISIONS
Marina POPIJAČ*, Miljenko VREBČEVIĆ**


SAŽETAK: Slijedeći novi pristup šumarstvu u Europi, osjetila se potreba
da se i u Republici Hrvatskoj izradi podjela teritorija šuma i šumskog zemljišta
na sjemenske jedinice. Komisija za znanstveno-istraživački rad na 9. sjednici
9. prosinca 1993. godine imenovala/e Komisiju za rajonizaciju, koja je izradila
program "Šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj ". Tako su izdvojene sjemenske
jedinice (rajoni) za 19 vrsta drveća i to: hrast lužnjak (Quercus robur
L.), hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl), hrast crniku (Qercus ilex L.), hrast
medunac (Quercus pubescens Thuili), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.),
poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.), obični ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior
L.), crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z.)), bijelu vrbu (´Salix alba L.),
topole (Populus nigra L.) i njezine hibride, običnu jelu (Abies alba Mili), običnu
smreku (Picea abies L. (Karsten)), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor
(Pinus nigra Arnold), alepski bor (Pinus halepensis Mili.), brucijski bor (Pinus
brutia Ten.), čempres (Cupressus sempervirens L.), aloktone vrste: američki
borovac (Pinus strobus L.), europski ariš (Larix decidua Mili.) i zelenu dugla-
ziju (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco)), primorski bor (Pinus pinaster
Ait.). Poslije podjele na sjemenske jedinice, pristupilo se povezivanju postojećih
podataka u GIS. Kao rezultat dobili smo točne karte za zadane vrste drveća
i očekuje se da će taj projekt saživjeti sa šumarskom praksom. Primjenom
novih tehnologija u šumarskoj znanosti otvaraju se nove mogućnosti rješavanja
problema te se olakšava upravljanje postojećim informacijama. Ovaj rad
samo je početak jednog novog pristupa manipuliranja podacima koji treba
nastaviti detaljnijom digitalizacijom, kako bi se dobile što točnije informacije.


K Ij u č n e r ij e č i : razdioba (rajonizacija) šuma Republike Hrvatske, sjemenska
područja (oblasti), zone i jedinice (rajoni), baze podataka, GIS (Geografski
informacijski sustav), karte, novi pristup korištenja podataka.


Introduction


1. UVOD


Tradicija šumarstva se u našoj zemlji njeguje putem
šumara kroz povijest, te su oni ti koji su zaslužni za
očuvanje velikih šumskih bogatstava. Danas u Republici
Hrvatskoj imamo 2 485 610,51 ha površina šuma i
šumskih zemljišta, koje su pretežito prirodne ili bliske
prirodnima. Da bismo održali postojanost naših šuma i
prirodnu raznolikost, moramo se pridržavati i ciljeva
gospodarenja koji su nam zadani, a to su:


* Mr. sc. Marina Popijač, dipl. ing. šum.,
** Miljenko Vrcbčević, ing. geogezijc.
"Hrvatske šume" p.o. Zagreb


osigurati postojanost ekosustava


održavati i poboljšati općekorisne funkcije šuma


napredno i potraj no gospodariti.


Dobro i uspješno gospodarenje ponajprije se ogledava
u postupcima prema šumi, koji u skladu s čimbenicima
proizvodnje izravno utječu na kvalitetu naših
sastojina. Koraci koji bi slijedili trend modernog gospodarenja,
zahtijevaju i razvoj sjemenske proizvodnje.
U mnogim europskim zemljama provedena je razdioba
teritorija na manje jedinice, kako bi se kontrolirala manipulacija
šumskim sjemenom.


373




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Popijač, M. Vrebčcvić: PRIMJENA GIS-a U RA/DIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKI-: JEDINICE


Šumarski list br. 7-X, CXXIV (2000), 373-383


6. ZAKLJUČAK - Conclusion


Primjenom novih tehnologija u šumarskoj znanosti ma. Modernijim načinom također se približavaju znan-
otvaraju se nove mogućnosti rješavanja problema te se stvena istraživanja šumarskoj praksi,
olakšava pristup i upravljanje postojećim informacija-


7. LITERATURA - References


1. Gračan, J., et al., 1999.: Šumski sjemenski rajoni


(jediniee) u Hrvatskoj, Rad. Šumar. Inst. 34 (1):
55-93, Jastrebarsko


2. Pogram Komisije za rajonizaciju "Šumski sjemenski


rajoni u Hrvatskoj", Zagreb, ožujak 1995.


3. Rauš, Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J. Med-


vedović, 1992.: Biljni svijet hrvatskih šuma,
Šume u Hrvatskoj, Zagreb


4. Rauš, Đ. (urednik) i dr. 1992.. Šume u Hrvatskoj,


Šumarski fakultet i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb,
340, Zagreb


6.


7.


Šafar, J. 1958: Osnovna razdioba sjeverne Hrvatske
na sjemenske cjeline. Šum. list 10, 329-338,
Zagreb


Šafar, J. 19661: Sjemenska podoblast Banijsko-
Kordunska, Obavijesti 4, 1 -22, Zagreb


Šumsko-gospodarska osnova područja Republike
Hrvatske


Zakonu o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama
(NN broj 68/98)


382