DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. I´opijač. M. Vrcbćcvic: PRIMJENA (ilS-a U RAZDIOBI NA SUMSKH SJEMENSKE JEDINICE Šumarski liši br. 7-8, CXXIV (2000), 373-3X3 2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA - Last researches Prirodno-geografska obilježja Republike Hrvatske izrazito su heterogena na malom prostoru. To proizlazi iz njezinog specifičnog položaja na tromeđi utjecaja panonskog, alpsko-dinarskog i jadransko-mediteranskog prostora, te geografskog smještaja unutar sjeverne umjerene zone. Tim specifičnostima trebalo je prilagoditi i razdiobu teritorija prema vrstama koje se tu pojavljuju. Prvu osnovnu razdiobu područja Hrvatske na sjemenske jedinice proveo je S afar 1958., smatrajući da bi se tako izbjegle grube pogreške pošumljavanja. Postupak raspodjele na sjemenske jedinice za pravilniju raspodjelu sjemena zasniva se na načelu: iz velikog u malo i iz grubog u savršenije i detaljnije. Šafar je kartografski obilježio pet oblasti koje je razdijelio na pod- oblasti i područja. Rajonizaciju je utemeljio na tadašnjim znanstvenim istraživanjima vezanim uz gcološko- litološke, klimatske, pedološke, vegetacijske i druge karakteristike. Njegovo istraživanje je dopunio Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci 1963. godine. Zadnje rješenje zadatka oko podjele teritorija šuma i šumskih površina Republike Hrvatske dala je Komisija za rajonizaciju, sastavljena od eminentnih šumarskih stručnjaka od 9. prosinca 1993. godine (točka 5a). Zakonom o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu (NN broj 11/90) propisana je rajonizacija šuma, te određeno da bi se taj posao trebao završiti do 30. ožujka 1995. godine. Time je prihvaćena podjela Republike Hrvatske na sjemenske oblasti, sjemenske zone i sjemenske rajone. Autori prve faze rajonizacije (abecednim redom) su dr. se. Joso Gračan, prof. dr. sc. Ante K r s t i n i ć, prof. dr. sc. Slavko M a t i ć, prof. dr. sc. Đuro R a u š i prof. dr. sc. Zvonko Seletković. Prvi dio sjemenske rajonizacije za upotrebu šumskog sjemena i reprodukcijskog materijala (Gračan et al. 1999.), bio je temelj i znanstvena podloga za izradu drugog dijela, koji je u dogovoru s Komisijom izrađen u Službi za uređivanje šuma "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Sjemenski rajoni se sada prema važećem Zakonu o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama (NN broj 68/98) nazivaju sjemenske jedinice. Izrađene su za ove vrste šumskog drveća: 1. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) 2. Hrast kitnjak (Quercuspetraea Liebl) 3. Hrast crniku (Qercus ilex L.) 4. Hrast medunac (Quercus pubescens Thuill.) 5. Običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) 6. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.) 7. Obični ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) 8. Crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z.)) 9. Bijelu vrbu (Salix alba L.) 10.Topole (Populus nigra L.) i njezine hibride 1 l.Običnujelu(Abiesalba Mill.) 12.Običnu smreku (Picea abies L.(Karsten)) 13.Obični bor (Pinussylvestris L.) 14.Crni bor (Pinus nigra Arnold) 15.Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) 16.Brucijski bor (Pinus brutia Ten.) 17.Čempres (Cupressus sempervirens L.) 18. Aloktone vrste: američki borovac (Pinus strobus L.), europski ariš (Larix decidua Mili.) i zelenu duglaziju (Peudoptsuga menziesii Mirb. (Franco)) 19. Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) Za neke gospodarski važne vrste koje ne čine sasto- jine, već imaju učešće u njima (javori, gorski jasen, brijestovi, voćkarice, crni orah) nisu izrađene sjemenske jedinice. Preporuke utemeljene na dosadašnjim našim i stranim istraživanjima dane su za aloktone vrste drveća (američki borovac, europski ariš, zelena duglazija) za uporabu sjemena i reprodukcijskog materijala. Na osnovi dosadašnjih spoznaja i objavljivanih radova o temi šumske rajonizacije, prihvaćeno je da područje Republike Hrvatske čini pet oblasti koje su razdijeljene na sjemenske zone unutar kojih se nalaze sjemenske jedinice. Sjemenske oblasti i zone prikazane su na karti šumskih zajednica Republike Hrvatske preuzetih iz monografije "Šume u Hrvatskoj" (gl. ur. Đ. Rauš, 1992.). Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na sljedeće oblasti: I - OBLAST NIZINSKIH SUMA - The Region of Lowland Forests Oblast nizinskih šuma koje pripada Eurosibirsko- sjevernoameričkoj šumskoj regiji rasprostire se uz naše velike rijeke i njihove pritoke. To je najniži dio Repu blike Hrvatske , do 200 m n. v. smješten oko naših najvećih rijeka Save, Drave i Dunava, te oko njihovih pritoka. Podijeljeno je u dvije sjemenske zone : LI. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80-200 m n.v.) The Seed zone of Lowland forests of Podravina and Danube Ova zona je najniži dio teritorija koji je uvjetovan djelovanjem rijeke Drave, a najvažnija vrsta koja se tu pojavljuje je hrast lužnjak. Rijeka je svojim obilježji ma, snagom, količinom vode, razinom i dinamikom plavljenja stvorila uvjete za razvoj tala sa specijalnim ekološkim profilima. 374 |