DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Popijač, M. Vrchčević: PRIMJENA GIS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKE JEDINICE


Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 373-383


V.2. Sjemenska zona šuma dalmatinskog crnog bora (otoci, od 400 m n.v. na više)


The Seed zone of Black pine-dalmatica


Unutar zimzelenog eumediteranskog područja na te šume s crnikom. Najveće površine nalazimo na oto-
višim položajima pridolazi crni bor, gdje tvori mješovi- cima Braču, Korčuli, Hvaru i poluotoku Pelješcu.


3. METODE RADA - Working method


Šumarska praksa nije primjenjivala rajonizaciju,
odnosno uvažavala podjelu teritorija na sjemenske jedinice
kod manipulacije šumskim sjemenom i šumskim
sadnim materijalom, ali to ne umanjuje njezinu važnost,
jer ona ima znanstvenu i teoretsku podlogu. Modernijom
analizom rezultata, odnosno uporabom novih
alata koji su nam dostupni, otvaramo mogućnost veće
primjene pa čak i potrebe za razdiobom na šumske sjemenske
jedinice. Velika prednost je što danas raspolažemo
podacima o šumama i šumskim zemljištima koji
su objedinjeni u šumsko-gospodarskoj osnovi područja,
koja je prvi puta izrađena za cijeli teritorij Republi


ke Hrvatske 1996. godine. Podaci su sakupljeni i obrađivani
prvo u dostupnim informatičkim programima
koje je Poduzeće tada imalo, ali se težilo izradi jedinstvenog
sustava. Tako je HS fond program omogućio
jedinstveni pristup podacima, čije se baze kontinuirano
obnavljaju. On nam je vrlo dragocjen zbog svojih podataka
čije se izmjene redovito bilježe. Tako nam pruža
mogućnost pristupa svakom odsjeku (najmanja jedinica
kojom se gospodari i za koju se evidentiraju podaci).
Podaci koji će ući u HS fond pripremaju se obradom te-
restičkih izmjera u šumarskom programu UREL.


4. OBRADA PODATAKA - Data processing


Grupirali smo podatke koji su zadovoljavali postavljene
kriterije u zajedničkoj bazi podataka HS fond.
Grupe podataka odnosile su se na vrste drveća, one su
dalje ulazile u podgrupu, odnosno oblasti, koje su se
kasnije podijelile na zone i onda u sjemenske jedinice
(rajone). Fitocenološka je podjela prema biljnim zajednicama
(Rauš, 1992.) već utvrđena, a mi smo vodili
brigu da njezine uvjete zadovoljimo. Kao grubi pokazatelj
geografskog položaja tih sjemenskih jedinica poslužile
su nam skice karata koje su već prije bile obilježene
(Šafar, 1956, Gračan et al. 1999.). Dakle, zadatak
je bio naše podatke pretvoriti u karte koje bi se
preklopile s predloženom podjelom.


Za svaku pojedinu vrstu drveća pregledali smo u
bazi uređajne razrede prema kojima gospodarimo u Poduzeću.
U njima smo pretpostavili mogućnost pojavljivanja
određenih biljnih zajednica i polako počeli izdvajati
sjemenske jedinice. Također je bitan uvjet bila i
nadmorska visina. U sjemensku jedinicu izdvajali smo
cijele gospodarske jedinice u kojima su se pojavljivali
uredajni razredi pojedine vrste. Kreirane su tablice u
kojima se nalaze svi zadani atributi. Da bi se što uspješnije
i brže koristili izdvojenim podacima, povezali smo
ih u geografski informacijski sustav (GIS). Kao alat poslužili
su nam programski paketi Excel, Fox Pro i Arc
View 3.1.


5. INTERPRETACIJA DOBIVENIH REZULTATA - Interpretation of the results obtained


Sve zadane vrste drveća tablično smo prikazali i
uvrstili u tu podjelu. Novonastale baze podataka koji su
nam bili potrebni za rad povezali smo u geografski informacijski
sustav. Dobili smo prve digitalizirane karte
teritorija Republike Hrvatske razdijeljene po gospodarskim
jedinicama u mjerilu 1:300 000, ali ih prikazujemo
u manjem mjerilu zbog tehničkih okolnosti.


S tim kartama možemo dalje upravljati prema našim
potrebama stoje prvi korak u manipuliranju podacima.
Postavljene baze mogu se nadopunjavati novim informacijama,
tako da se prema zahtjevu korisnika naša
baza samo dograđuje, a karta se preklapa s novim sloje


vima obrađenih podataka. Ti se podaci sada mogu koristiti
ili kao karta ili u tabličnom obliku za svaku vrstu
drveća ili nekoliko vrsta drveća zajedno, zatim za pojedine
sjemenske jedinice ili više njih u isto vrijeme. Prikaz
sjemenskih razdjeljenja prema vrstama drveća može
se vidjeti iz naših tablica koje su povezane u geografski
informacijski sustav. Karta izrađena za svaku vrstu
drveća posebno, u svakom trenutku može poslužiti za
dobivanje detaljnih informacija o svakoj pojedinoj točki
na karti (sada se govori o gospodarskim jedinicama,
ali je moguća digitalizacija do odsjeka u istoj gospodarskoj
jedinici).


377