DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 47     <-- 47 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 X. CXXIV (2000), 3X5-411


od 28 DM/ha/god utrošak radnog vremena bio 8,235
sati/ha/god, što je "davalo" sječu 5.43 mVha. Ostavši
pri istim vrijednostima T (t=9) i K (28 DM) tada bi se za
različite vrijednosti L postizale (prema modelu) sljedeće
količine sječe u mVha/god:


LI 8.235 10 15 20 40 50


01 5.43 5.48 5.59 5.67 5.87 5.93


S druge strane, uz pretpostavku za istu godinu, uz
stalan utrošak rada 9 (odnosno 8,23, kako je to stvarno
bilo te godine) sati po 1 ha šumske površine, mijenjanjem
utrošaka strojeva i voznog parka u državnim šumama
dobijamo moguće promjene u Q:
Kl 28 30 35 40 45 50


Ql 5.43 5.61 5.99 6.34 6.66 6.97


Slika 6 . Kretanje utrošaka radnih sati u različitim vrstama šumoposjeda u SR Njemačkoj (za posjede
preko 200 ha šum. površineju radnim satima na 1000 ha površina pod šumom
Development of man/hours in various forest ownership categories in FR Germany (for holdings
over 200 ha) in man hours per 1000 hectares of forested area


Slika 7. Kretanje opremljenosti strojevima (nab. vrijednost) u SR Njemačkoj u državnim, korporativnim
i privatnim šumoposjedima veličine preko 200 ha, u DM/ha


Development of machinery equipment (purchase price) in FR Germany in state, corporative, and
private forests of over 200 ha of forested area DM/ha


405




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 46     <-- 46 -->        PDF

R. Sabadi: POSTKiNUCA NJKMACKOÜ ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMkTRUSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 », CXXIV (2000), 385-411


II. EKONOMETRIJSKA ANALIZA44 - Econometric analysis
1. Proizvodna funkcija njemačkog šumarstva - Production function of German forestry


Treba dakako prvo definirati što je to proizvodna
funkcija u smislu mikroekonomske teorije.


Proizvodna funkcija bilo kojeg dobra (robe) je jednadžba,
tablica ili grafički prikaz koji pokazuje najveću
količinu dobra koje se može proizvesti u jedinici
vremena za svaku od skupinu alternativnih inputa,
upotrijebivši najbolju raspoloživu proizvodnu tehniku.


Pod inputima podrazumijevamo čimbenike proizvodnje
kao što su ljudski rad, kapitalna dobra potrebna
za proizvodnju, tvari koje se ljudskim i strojnim radom
ugrađuju u novoproizvedeno dobro, tlo i klimu, te bezbroj
inih čimbenika koje je teško sve nabrojati.


U šumarstvu odlučan čimbenik proizvodnje drvne
biomase, sporednih šumskih proizvoda i svih drugih
učinaka šume (općekorisni, zaštitni i rekreativni učinci)
je stanište i klima u najširem smislu. Suma postoji i živi
i ondje gdje nema ljudi koji bi iskorištavali drvo i ostale
šumske proizvode, tako da govoreći o proizvodnim
funkcijama smijemo govoriti uvodeći druge čimbenike
osim staništa ondje, gdje se šumom gospodari na načelima
šumarničke znanosti i iskustva, s ciljem maksimalne
proizvodnje drvne biomase, sporednih šumskih
proizvoda i ostalih učinaka, koji su predmetom uporabe
u gospodarskom životu populacije, bilo kao robe, ili
pak učinci za koje nije moguće u okvirima postojećih
odvijanja robno-novčanih transakcija pronaći cijenu
koja bi se formirala na temelju ponude i tražnje (kao što
je to slučaj s općekorisnim učincima šuma).


S obzirom da postoji dragocjen i pouzdan statistički
materijal iz šumarstva različitih zemalja (SR Njemačka,
Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Finska, Francuska
itd.) bilo bi šteta iz njega sa stajališta mikroekonomske
teorije pokušati ustanoviti da li se tvorbom stohasti-
čkih modela mogu ustanoviti izvjesne zakonitosti ili
čvrste tendencije, koje bi mogle biti upotrijebljene pri
optimizaciji u traženju mjera šumarske gospodarske politike.
Takve bi usporedbe s učincima hrvatskog šumarstva
mogle dobro poslužiti poboljšanju učinaka domaćeg
šumarstva. To je i moguće, budući da su modeli u velikoj
mjeri usredotočeni na široke kategorije (ljudski rad,
sredstva rada, postignute cijene itd) u kojima se stanište i
klima nalazi uključeno u slučajnoj varijabli e, pored ostalih
čimbenika, dajući više ili manje pouzdane odgovore
o tom kako se (uz malo truda moguće je doznati približno
i zašto) koriste čimbenici proizvodnje i kakvim
metodama je moguće utjecati na njih da se postigne cilj


svakog gospodarskog promišljanja: stvaranje maksimalnih
učinaka uz minimalne utroške.


Pokušajmo iz raspoloživih statističkih podataka4´ u
kojoj mjeri godišnje sječe u mVha obrasle šumske površine
(posebno iskazano na šumoposjedima veličine
200 ha> i to u državnom, korporativnom i privatnom
šumoposjedu) kao proizvodnja Qn, je funkcijom utrošenog
ljudskog rada u satima po ha šumom obrasle površine
L, utrošcima strojeva i voznog parka izraženog u
DM/ha šumom obrasle površine Kn te tijeka vremena i
vremenskog trenda T(t, = 1980., ...t18= 1997):


Qn=f(Ln,Kn,T)


1.1. Za državni šumoposjed jednadžba proizvodne
funkcije glasi:


1.16xL


0.04934 xK 0.42297 xL0033,


Kvadrat jednostavnog koeficijenta korelacije (r =
0.308) R,2 = 0.095 kazuje nam daje samo 9,5% odstupanja
u veličini Qlt moguće objasniti regresijom prikazanom
jednadžbom naprijed. Za N = 18 i p = 3, odnosno
za (N-p) = 15 i (p-l)=2 stupnjeva slobode naša F-
distribucija ima vrijednost 1.76, što za date stupnjeve
slobode nije dosta (min F = 3.68). Zaključak koji proizlazi
je da naprijed izračunata jednadžba nije statistički
zasigurana.


Ipak, tu je jednadžbu moguće interpretirati na sljedeći
način:


Poraste li broj zaposlenika, odnosno utrošaka radnih
sati godišnje po 1 ha šumske površine u državnim šumama
u SR Njemačkoj za 1%, sječe bi mogle porasti
godišnje u m3/ha za 0.05%, uz ostale nepromijenjene
uvjete. Poraste li utrošak strojeva i voznog parka godišnje
izražen u DM/ha za 1 %, može se očekivati da se
sječe mogu povećati za 0.423%. Ipak, unatoč statističkoj
nepouzdanosti, ova nam jednadžba vrlo jasno govori
o tome koliko je u njemačkim uvjetima visokorazvijene
industrijske zemlje, jeftinije i jednostavnije u šumarstvu
zamjenjivati ljudski rad strojevima i opremom,
što daje ogromne uštede. Na taj je način i objašnjiva
tendencija neprekidnog smanjivanja ljudskog rada u
šumarstvu, u svim kategorijama šumoposjeda kako to
pokazuju ilustracije.


Iz dobivene jednadžbe proizlazi da je npr. 1988.
godine (t=9) uz utrošak sredstava za opremu i vozni
park po 1 ha šumske površine državnog šumoposjeda


"Svekoliki obračuni odnose se na sve tri vrste šumoposjeda (državni, korporativni i privatni) veličine preko 200 ha površine pod šumom
(HB = Holzbodenfläche), za koje postoji neprekinut vremenski niz 1980-1997.


4SBundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten: Agrarberichte der Bundesregierung, Forstwirtschaftsjahre 1980-1999,
BMELF. Bonn


404




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 45     <-- 45 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA 1 NJIHOVA HKONOMI TRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 X. CXXIV (2000), 385-411


MJERE PODSTICAJA
Šumarstvo i drvna privreda -


Šumarstvo je zbog mnogobrojnih, u općem interesu
odgovarajućih funkcija, podsticano. Najvažniji instrumenti
neposrednog podsticaja su šumskogospodarske
mjere u okviru GAK (Zadaća zajednice "Poboljšanje
agrarne strukture i zaštita priobalja" - Gemeinschaftsaufgabe."
Verbesserung der Agrarstruktur und des Küstenschutzes").
1997. je u tu svrhu angažirano 113,5 milijuna
DM. Težište u tom su mjere suzbijanja novovjekih
šteta, pošumljivanje do tada šumarski nekorištenih površina
i mjere prijelaza na prirodno gospodarenje šumama.


Izuzeće za poljoprivredu korištenih površina iz proizvodnje
i njihovo pošumljivanje vodi dugoročnom rasterećenju
poljoprivrednih tržišta. Pored povoljnog ekološkog
djelovanja one mogu poboljšati rekreativnu vrijednost
poljoprivrednog okoliša. Konačno, povećanje stupnja
samoopskrbljenosti drvom, također je povoljno sa
stajališta dugoročnog osiguranja sirovinskim izvorima.


- Promotion measures
Forestry and forest industries


Polaganje novih šumskih površina odvija se i podsti-
če već duže vrijeme u Njemačkoj uz državnu pomoć, koja
može doseći sve do 85% investicijske svote. Osim toga
tijekom 20 godina nakon novopošumljenja jamči se
premija pošumljivanja. Zemaljske uprave mogu ovu
premiju novopošumljenja svrstavati u zavisnosti s ciljevima
čuvanja ljudskog okoliša i planiranja krajobraza.


Europska zajednica (EU) sudjeluje u okvirima potpornih
mjera agrarnoj reformi s 50% u financiranju
ovakvih novopošumljivanja, u novopripojenim zemljama
štaviše sa 75%.


Podsticajna novopošumljivanja ubuhvatila su u
1997. 2 442 ha. Državne dotacije obuhvatile su u tu svrhu
21,4 milijuna DM. Pored toga, iz sredstava zemaljske
blagajne je svotom 6,9 milijuna DM financirano
pošumljivanje 839 ha u Bayern i Baden-Württemberg
(tj. u oba slučaja prosječno preko 8 tisuća DM/ha).


Podsticanje ujedinjavanja u šumarstvu - Stimulation of mergers in forestry.


Zbog velikog broja šumoposjednika s relativno malim
šumoposjedom i nepovoljnom površinskom strukturom
okrupnjavanje je od velikog značenja. Takva
okrupnjivanja su u godini 1997. bila podsticana s 3,8
milijuna DM


Daljnje mjere unapređenja su:
Šumskouzgojne mjere za poboljšanje strukture mladih
sastojina,


Mjere prijelaza na prirodi blisko gospodarenje šumama.


Unapređenje plasmana drveta


Zakon o fondu za unapređenje plasmana drveta od
13. 12. 1990. omogućuje djelotvorne mjere prodaja
drveta. Promjenama tog zakona od 6. 8. 1998. koji je
stupio na snagu 1. 1.1999. omogućeno je dalekosežno
poboljšanje plasmana drveta, tako da će ubuduće u Njemačkoj
plasman drveta biti još djelotvornije promoviran.
Kroz to se u konkurenciji s ostalim sirovinama jača
uloga drveta i poboljšava gospodarska situacija malih i
srednje struktuiranih poduzeća u šumarstvu i drvnoj
privredi. Pored nepromijenjenih davanja od 5% na prodaje
drveta šumarstva za preradu u pilanarstvu, furni-


Marketing promotion of forest


rima i šperpločama, ta poduzeća stvaraju ovime još dodatno
fond doprinosima od 3%. Time se poboljšava financijska
snaga tog fonda od dosadašnjih 13-15 milijuna
DM na preko 20 milijuna DM.


Preimenovanje tog fonda za unapređenje plasmana
drveta vodi računa o uvlačenju prerade drveta u obvezu
plaćanja doprinosa i proširenja spektra zadaća.


Dakako da su brojne vrlo djelotvorne mjere promovirane
u SR Njemačkoj na području certifikacije šumskog
sjemenja i sadnica, zatim odredbe i mjere suzbijanja
požara i borba protiv šumskih šteta i štetnika.


Slika 5.


Izdaci u području šumarstva i drvne privrede u 1997. u mil. DM


Outlays in forestry and forest industries in 1997, mill.


403




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 44     <-- 44 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski lislbr. 7-8. CXXIV (2000), 385-411


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Ispod 1


Sječa mVha šumske površine


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Ispod 1


1-3,5


3,5-5,5


5,5-7,5


7,5>


I


Od toga mat.izdaci u šumarstvu
Nadnice, zakup strojeva


DM


DM


315
13


138


8


222
13


234
165


607


485


292
83


Osobni izdaci
-od toga šumarstvo


DM
DM


7 989


32


2 734
162


3 082
90


3 993
60


3 795
79


5 338
79


Bruto investicije
Investicije u šumarstvu


DM


DM


64 846
211


52 973
418


65010
350


31 727
163


56 165
238


58 453
278


Sredstva podsticaja u šumarstvu


DM


209


73


67


89


340


169


Dobitak


DM


65 921


54 279


62 377


57 834


56 454


60 784


Bruto prihod II u šumarstvu


DM/haHB


333


336


295


352


193


312


Čisti prihod II n u šumarstvu


DM/haHB


-114


-269


-120


-101


315


-104



IZVOR: Agrarbericht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


Šumska gospodarstva državnog šumoposjeda u ranijem
saveznom području mogla su uslijed poboljšane
konjunkturne situacije značajno popraviti svoje po


slovne rezultate. Uz samo nešto više sječe ostvaren je
čist prihod -88 DM/ha, kako to prikazuje sljedeća tablica
12.


Tablica 12 . Poslovni rezultati šumskih gospodarstava državnog šumoposjeda
Operating results of state forest


Vrsta pokazatelja


Jedinica
mjere


Ranije savezno područje


Novopripojene zemlje


Njemačka


Vrsta pokazatelja


Jedinica
mjere


1995


1996


1997


1995


1996


1997


1996


1997


Sječa


mVha


6,5


6,2


6,3


2,9


3,0


3,4


5,2


5,4


Ukupan prihod


DM/ha


673


599


636


238


246


253


488


514


Postignuta cijena drveta


DM/nr


117


105


117


73


76


71


99


106


Poslovni izdaci


DM/ha


805


744


724


624


741


703


743


717


Dohodak*


DM/ha


421


370


418


75


48


70


269


307


Čist prihod I


DM/ha


-132


-144


-88


-386


-494


-450


-255


-203



* Dohodak (Betriebseinkommen) je razlika između ukupnog prihoda i poslovnih izdataka (Betriebsaufwand) od kojih se
odbijaju nadnice, plaće, socijalni doprinosi i osiguranje protiv nesreća (= Sachaufwand)


U poslovnim rezultatima državnih šumskih gospodarstava
novopripojenih zemalja poboljšane tržišne
prilike nema za sada ozbiljnijih poboljšanja. Prihodi po
1 m5 drveta lagano su pali. Pozitivno se pak odražava
povećanje količina posječenog drveta pri manjim poslovnim
izdacima, tako daje bilo moguće visoke negativne
čiste prihode smanjiti za 10% na -450 DM/ha.


Prema ostvarenim rezultatima sljedeće šumsko-gos-
podarske godine, koja je upravo pred svršetkom (30. 9.
1999., koja je započela 1. 10. 1998.) vjerojatno je da će
se dohodovno stanje šumskih gospodarstava svih vlasničkih
oblika u prosjeku poboljšati. Započeta tendencija
pojačane tražnje šumskih sortimenata u 1998., koja
se uz izvjesno usporenje nastavlja i nadalje, cijene
umjereno rastu, što poboljšava položaj šumarstva.


Što se tiće izdataka, polazi se od toga da se napori ka
racionalizaciji u šumarstvu nastave. Unatoč viših troškova
uvjetovanih sječom, kod nadnica i materijala op


ćenito se očekuje sniženje troškova. Poticaj racionalizaciji
u šumarstvu dolazi u velikoj mjeri iz drvne industrije.
Gotovo svakodnevno stupaju u proizvodnju nova
postrojenja, nezamislivih kapaciteta sa do sada potpuno
novim tehnologijama. To dakako znači brzo i sigurno
umiranje malih postrojenja, ali tu se ništa ne može učiniti,
jer je logika tržišta neumoljiva. Po njemačkim autoputovima
i na željeznici može se vidjeti kolike se
ogromne količine stablimično krojenih šumskih sortimenata
transportiraju svakodnevno prema tim gigantskim
pilanama, tvornicama furnirskih ploča, furnira,
iverastih ploča, vlaknatica, ploča vlaknatica srednje
gustoće i ostalih proizvoda.


Isto se tako svakodnevno sreću suvremeni harvester
strojevi kako se kreću od šumoposjeda do šumoposjeda,
gdje u času posijeku i izrade šumske Sortimente, koji se
potom isto tako suvremenim strojevima i napravama izvlače,
utovaraju i transportiraju na mjesto uporabe.


43Kalkulatorni izračun, uključivši sredstva podsticaja; dodatak fiksnim stvarnim troškovima i varijabilnim troškovima prijevoza i izvlačenja
na temelju opažanja gospodarstava-uzoraka mreže "Seoska šuma" (Bauernwald) koja su provedena u Baden-Württembergu


402




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 43     <-- 43 -->        PDF

R. Sabadi: POSTKiNUCA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA KKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br, 7-8, CXXIV (2000), 385-411


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Vrste drveća4"


I


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Hrast, bukva


Smreka


Bor


Mješovite4I


I


Od toga mat.izdaci u šumarstvu
Nadnice, zakup strojeva


DM
DM


1 141
371


254
89


264
36


243


27


292
83


Osobni izdaci
-od toga šumarstvo


DM


DM


11 824
90


4 085


83


6 662
134


7 267
2


5 338
79


Bruto investicije
Investicije u šumarstvu


DM
DM


71 507
181


60 598
305


53 687
230


51 141
246


58 453


278


Sredstva podsticaja u šumarstvu


DM


1 652


108


117


64


169


Dobitak


DM


64 270


61 137


64 002


54 975


60 784


Bruto prihod II u šumarstvu


DM/haHB


323


405


85


292


312


Cisti prihod II4: u šumarstvu


DM/haHB


-78


-136


-112


18


-104



IZVOR: Agrarbericht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


Vrednovanje gospodarstava prema veličini njihovih
šumskih površina pokazuje da oko 31 % svih gospodarstava
gospodari samo s površinama šuma od 2-7,5 ha, a
samo 2% gospodarstava imaju više od 50 ha šumske
površine. Udio šumarskog gospodarskog dijela u ukupnim
primanjima zauzima u tim grupama 1,4%, odnosno
5,4% (vidi tab. 9). Razdioba prema veličinskim skupinama
pokazuje nadalje, da se pozitivni čisti prihodi mogu
ostvariti tek u skupinama s više od 20 ha šumskih
površina.


Razdioba prema vrstama drveća pokazuje u gospodarskoj
godini 1997/98 da samo gospodarstva s mješovitim
vrstama ostvaruju pozitivne čiste prihode. (Tab. 10).


Vrednovanje prema skupinama veličine sječe drva
pokazuje daje pozitivan čist prihod bilo moguće ostva


riti samo u skupinama sa sječom od preko 7,5 mVha
(Tab. 11).


Za razliku od korporativnih i privatnih šuma, poslovni
rezultati gospodarenja šumama u državnom posjedu
nisu snimani metodama uzoraka, već ukupnim obuhvatom
zemaljskih šumskih uprava. Za šumskogospo-
darsku godinu 1997. osim Saarlanda, sve su savezne
zemlje dale potpune podatke o svojim šumama i poslovanju
s njima. Vrednovanje tih podataka pokazuje ukupno
za cijelu Njemačku poboljšano dohodovno stanje.
Povećane sječe pri rastućim prihodima po m3 drva kao i
padajući izdaci bili su pritom glavnim uzrokom. -203
DM/ha bili su čisti prihodi i nadalje daleko u negativnom
području, kako to pokazuje tablica 3.


Tablica 11. Pokazatelji pretežitih poljoprivrednih gospodarstava sa šumom prema sječi (1997/98)
Characteristics of mainly agricultural holdings with forest land classified by annual cut (1997/98)


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Sječa rnVha šumske površine


i


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Ispod 1


1-3,5


3,5-5,5


5,5-7,5


7,5>


i


Gospodarstva


broj


339


198


66


46


91


740


Korištena poljoprivredna površina


ha


55,75


40,99


42,22


38,68


40,67


47,52


Korištena šumska površina


ha


13,81


12,62


10,48


11,04


11,53


12,70


Od toga obrasla šumska površina


ha HB


13,76


12,60


10,47


10,95


11,51


12,66


Ukupna sječa


m1


1,8


26,7


45,9


70.8


156,5


37.0


Ukupna sječa


m7ha HB


0,1


2,1


4,4


6,5


13,6


2,9


Prosječna cijena drveta


DM/m3


193,89


114,90


140,17


122,67


125,67


126,68


Zaposlenici ukupno


broj


1,79


1,57


1,67


1,69


1,60


1,69


Zaposlenici u šumi


od toga neplaćeni članovi obitelji


sati
sati


128
127


174
168


165
162


216
213


369
365


181


178


Ukupan prihod


DM


260 582


169 908


180 920


182 039


171 879


212577


Ukupan prihod šumarstvo i lov
- od toga od prodaje dveta


DM
DM


2 527
335


2 671
2 200


4 804
3 997


7 390
6 604


18 072
16 766


5 110
3 709


Materijalni izdaci


DM


145 503


78 349


86 838


85 423


74 294


109 145



4´Kalkulatorni izračun, uključivši sredstva podsticaja; dodatak fiksnim stvarnim troškovima i varijabilnim troškovima prijevoza i izvlačenja
na temelju opažanja gospodarstava-uzoraka mreže "Seoska šuma" (Bauernwald) koja su provedena u Baden-Württembergu


401




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 42     <-- 42 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOME I RUSKA ANAEIZA


Šumarski listbr. 7-8. CXXIV (2000), 385-411


Vrsta obilježja


Jcd. mj.


Korisna šumska površina od-do u ha


Vrsta obilježja


Jcd. mj.


5-7,5


7,5-10


10-20


20-50


50>


I


Materijalni izdaci


DM


107 780


107 053


112781


101 617


151 746


109 145


Od toga mat. izdaci u šumarstvu
Nadnice, zakup strojeva


DM
DM


149
11


205
114


413
11


294
381


2 186
358


292
83


Osobni izdaci


-od toga šumarstvo


DM


DM


4 997
40


6 007


17


4 202
63


6 956


322


11 980
190


5 338
79


Bruto investicije
Investicije u šumarstvu


DM
DM


42214
193


59 395
306


61 200
369


92 722
323


106 685
0


58 453
278


Sredstva podsticaja u šumarstvu


DM


33


172


251


254


1032


169


Dobitak


DM


59 428


59 022


62 112


61 811


79 337


60 784


Bruto prihod II u šumarstvu


DM/ha HB


333


336


295


352


193


312


Cisti prihod 1138 u šumarstvu


DM/ha HB


-310


-289


-104


53


95


-104



IZVOR: Agrarbericht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


Za šumarski dio fiktivan izračunati čisti prihod,
zbog uračunatih kalkulatornih pozicija sredstava podsticaja
(dotacija i dodataka) u gospodarskoj godini
1997/98 w je doduše negativan (DM -104 po ha šumske
površine), ali je u usporedbi s prethodnom godinom
značajno poboljšan. Tomu su u prvome redu uzrok porasli
prihodi prodaje po m3 drveta, kao i uštede kod osobnih
i materijalnih izdataka.


Poboljšao se i bruto profit iz šumarstva. Pri obračunu
bruto profita odbijeni su od ukupnog prihoda svi varijabilni
i fiksni troškovi, s izuzetkom kalkulativnih do


dataka nadnica za gazdu i pomoćne radnike iz obitelji.
Bruto profit, odnosno iznos pokrića time je mjerom za
to koliko je nagrađen upotrijebljeni rad.


U gospodarskoj godini 1997/98. ostvarenje u poljoprivrednim
gospodarstvima sa šumom bruto dobitak
(profit) od 312 DM/ha šumske površine. Ova vrijednost
daleko zaostaje za iznosima pokrića iz poljoprivrednih
kultura. Prije svega se može uvažiti da se radovi u šumi
najčešće odvijaju u vrijeme kada poljoprivredni radovi
miruju. Uslijed toga se izvršen rad u šumarstvu može
prihvatiti kao isplativ.


Tablica 10. Pokazatelji pretežitih poljoprivrednih gospodarstava sa šumom prema vrstama drveća ( 1997/98)
Characteristics of mainly agricultural holdings with forest land classified by tree species (1997/98)


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Vrste drveća ""´


I


Vrsta obilježja


Jed.mj.


Hrast, bukva


Smreka


Bor


Mješovite4I


I


Gospodarstva


broj


31


461


135


113


740


Korištena poljoprivredna površina


ha


56,81


42,99


58,65


51,68


47,52


Korištena šumska površina


ha


10,81


11,49


17,43


13,13


12,70


Od toga obrasla šumska površina


ha HB


10,78


11,48


17,43


12,95


12,66


Ukupna sječa


m3


20,9


44,8


21,1


26,5


37,0


Ukupna sječa


m´/ha HB


1,9


3,9


1,2


2,0


2,9


Prosječna cijena drveta


DM/nf


129,08


129,06


94,68


129,54


126,68


Zaposlenici ukupno


broj


1,70


1,67


1,74


1,73


1,69


Zaposlenici u šumi


od toga neplaćeni članovi obitelji


sati
sati


144
141


211
208


120
115


131
131


181


178


Ukupan prihod


DM


286 728


192 873


241 190


242 377


212577


Ukupan prihod šumarstvo i lov
- od toga od prodaje dveta


DM
DM


3 967


2 272


6 039


4 672


2 315
1 194


4 587
2 827


5 110
3 709


Materijalni izdaci


DM


174 867


93418


127515


135 860


109 145



´"Kalkulatorni izračun, uključivši sredstva podsticaja; dodatak fiksnim stvarnim troškovima i varijabilnim troškovima prijevoza i izvlačenja


na temelju opažanja gospodarstava-uzoraka mreže "Seoska šuma" (Bauernwald) koja su provedena u Baden-Württembergu


"´Čitatelju se obraća pozornost da postoji razlika između gospodarske godine (Wirtschaftsjahr W.I) koja traje od 01.07.X do 30.06.X El, a


šumskogospodarska godina (Forstwirtschaftsjahr FwJ) koja traje od 01.10X do 30,09.X+1.


"Udio određene vrste na šumskoj površini 50% i više


4,Udio svake od vrsta manji od 50%


400




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 41     <-- 41 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJKMACKOG ŠUMARSTVA 1 NJIHOVA EKONOMK I RUSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7-8. (´XXIV (2000), 385-411


IZVOR: Agrarbcricht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


Obilježja


Gospodarstva sa sječom od-do u m3 po 1 ha šumske površine


Obilježja


Ispod 3,5 m!


3,5 do 5,5 m3


5,5 do 7,5 m3


7,5 m3 i više


1995


1996


1997


1995


1996


1997


1995


1996


1997


1995


1996


1997


Korporativne šume


Čist prihod I "


-163


-216


-125


-90


-126


-105


-57


-60


-48


51


-31


128


Čist prihod II ´"


-75


-105


-40


32


-11


-5


25


28


32


166


60


211


Čist dobitak "


-100


-156


-60


0


-38


-28


0


6


10


116


39


184


Privatne šume


Broj gospodarstava


13


14


18


32


29


27


25


27


23


33


23


33


Ukupan prihod


381


324


332


507


495


470


701


686


683


1056


944


1 136


Ukupni izdaci27


442


398


373


565


528


491


624


583


557


875


790


806


Bruto profit


101


72


105


203


237


219


349


340


336


549


511


652


Čist prihod Is


-61


-74


-42


-57


-33


-21


76


103


126


181


154


330


Čist prihod II29


16


26


-4


-9


2


57


104


128


151


267


242


409


Čist dobitak"1


-56


-72


-42


-54


-28


-12


86


113


139


193


161


337



Knjigovodstveni rezultati pretežitih poljoprivrednih
dobara sa šumom, čija je korisna šumska površina najmanje
5 ha, ali ne veća od 200 ha, iskazani su posebno i
tako vrednovani. U gospodarskoj godini 1997/98 postojala
su 740 domaćinstava-uzoraka, 76 više nego u
prethodnoj godini.


Prema šumskoj površini procijenjeni poslovni rezultati
pokazuju u gospodarskoj 1997/98 (1.7. 1997 do
30. 6. 1998) jasno poboljšano dohodovno stanje u poljo


privrednom i u šumarskom poslovnom dijelu.


Poduzetnička dobit iz poljodjelstva i šumarstva rasla
je u prosjeku u poljodjelaskim gospodarstvima sa
šumom za oko 11% u odnosu na prethodnu godinu.
Šumska površina zauzimala je u poljodjelskim gospodarstvima
skoro 13 ha. U seoskim šumama u prosjeku
seje sjeklo 3 m3 drva po ha šumske površine. Prihod iz
šumarstva donosio je oko 2,4% ukupnog prihoda gospodarstva,
kako je to prikazano u sljedećoj tablici.


Tablica 9. Pokazatelji pretežitih poljoprivrednih gospodarstava sa šumom prema korištenoj šumskoj površini


(1997/98)


Characteristics of mainly agricultural holdings with forest land classified by used forest area (1997/98)


Vrsta obilježja


Jed. mj.


Korisna šumska površina od-do u


îa


Vrsta obilježja


Jed. mj.


5-7,5


7,5-10


10-20


20-50


50>


I


Gospodarstva


broj


230


166


233


96


15


740


Korištena poljoprivredna površina


ha


43,31


46,20


50,13


55,02


95,37


47,52


Korištena šumska površina


ha


6,24


8,63


13,65


27,52


73,33


12,70


Od toga obrasla šumska površina


ha HB


6,23


8,60


13,60


27,42


73,33


12,66


Ukupna sječa


m3


24,3


27,6


43,4


78,4


22,3


37,0


Ukupna sječa


m7ha HB


3,9


3,2


3,2


2,9


0,3


2,9


Prosječna cijena drveta


DM/nf


137,11


124,19


120,14


131,64


67,65


126,68


Zaposlenici ukupno


broj


1,64


1,73


1,71


1,66


2,05


1,69


Zaposlenici u šumi


od toga neplaćeni članovi obitelji


sati
sati


152
150


176


175


175
173


284


272


207
199


181


178


Ukupan prihod


DM


207 153


212419


214018


211 558


307 054


212577


Ukupan prihod šumarstvo i lov
- od toga od prodaje dveta


DM


DM


2 883
1 991


3 795
2716


5 153


4 223


12 206
9 693


16 480


1 478


5 110
3 709



"Obračun čistog prihoda bez državnih dotacija, premija i bez posrednog podsticaja kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije
´"Obračun čistog prihoda s državnim dotacijama, premijama i s posrednim podsticajima kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije


"Doprijašnji obračun čistog prihoda bez državnih dotacija, premija i uključivši posredne podsticajc kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na
razini šumarije


399




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 40     <-- 40 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMHTRIJSKA ANALI/A Šumarski liši br. 7-8. CXXIV (2000). 3X5-411


Tablica 7. Čisti prihodi I29(bez podsticaja) korporativnih i privatnih šumskih gospodarstava s preko 200 ha šumske


površine, DM/


Net profit I (without subsidies) of corporative and private forest enterprises with holdings of over 200 ha, DM/


Vrsta pokazatelja


Korporativne šume


Privatne šume


Vrsta pokazatelja


Sječa ,(l


Etat30


Sječa2´´


Etat24


Vrsta pokazatelja


1996


1997


1996


1997


1996


1997


1996


1997


Površine pod šumom:


200-500


500-1000


1000>


-150
-99


-75


-64
-18
-46


-159
-18
-46


-72
-70
-78


77
40


32


87


110


90


40


55
-46


65


34


-36


Vrste drveta: u


Smreka


Bor


Bukva, hrast


Miješane


-52
-189
-142


-58


42
-105
-118


-39


-100
-148
-158


-73


-25


-96


-132


-65


91
-62


72
-27


207


-74


61


-6


27
-65


32
-92


16
-95


64
-36


Sječa m´/ha


šum.površ.:


0-3,5


3,5-5,5


5,5-7,5


7,5>


-216


-126


-60


-31


-125


-105


-48


128


-176


-119


-88


-113


-77


-100


-90


-11


-74
-33
103
154


-42
-21
126
330


?42


-19


23


-6


35


-43


34


22


Etat mVha šum.površ.:
0-3,5


3,5-5,5


5,5-7,5


7,5>


-215


-72


-129


-22


-186
-43
-73
114


-211


-87


-152


-85


-189


-69


-85


6


-94


51


140


162


-97


64


298


530


-120


-20


103


98


-119


1


101


290


UKUPNO


-94


-44


-116


-75


46


93


-6


5



IZVOR: Agrarberichl der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


Od 1997. podaci sc odnose na cjelokupno područje SR Njemačke, do tada su podaci samo iz ranijeg saveznog područja


Tablica 8. Poslovni rezultati22, korporativnog i privatnog šumoposjeda preko 200 ha šumske površine prema
veličini sječa, DM/ha


Operating results of forest enterprises with more than 200 ha of forest area of corporative and private ownership
classiefied by the annual cut, DM/ha


Obilježja


Gospodarstva sa sječom od-do u m2´ po 1 ha šumske površine


Obilježja


Ispod 3,5 m2


3,5 do 5,5 m"


5,5 do 7,5 nf


7,5 m3 i više


1995


1996


1997


1995


1996


1997


1995


1996


1997


1995


1996


1997


Korporativne šume


Broj gospodarstava


29


40


37


46


46


60


64


59


50


69


63


60


Ukupan prihod


247


269


256


502


451


399


646


597


611


1012


837


991


Ukupni izdaciiJ


410


485


381


592


577


504


703


657


659


960


868


863


Bruto profit


57


35


86


167


152


134


313


275


298


505


376


532



;,´Čist prihod obračunat bez državnih subvencija, premija i posrednih unapređenja kroz besplatne ili pojeftinjene usluge skrbi na razini
šumarije


"´U odnosu na sječu
"U odnosu na etat


"Smreka: udio u površini 50% i više; bor: udio u površini 50% i više; Bukva, hrast: udio tih dviju vrsta 50% i više; Miješane vrste: sva ostala
gospodarstva


"Rezultati su u odnosu na sječu
"Uključujući nepokrivene izdatke skrbi


398




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 39     <-- 39 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA hKONOMIITRUSKA ANALIZA Šumarski list br. 7 S. CXXIV [2000). 3X5-4 I I


Tablica 6. Poslovni rezultati šumskih gospodarstava s preko 200 ha šumske površine korporativnog i privatnog
šumoposjeda prema veličini posjeda SG 1997 24


Operating results of forest enterprises with more than 200 ha of forest area of corporative and private ownership
classified by the size of holdings


Vrsta pokazatelja


Jedinič- ha šumske površine


Vrsta pokazatelja


namjera


200-


500-


1000>


Ukupno


500


1000


Korporativne šume


Udio gospodarstava


%


30,0


28,0


42,0


100


Sječa


mVha


5,5


6,4


5,9


5,9


Poslovni prihod


DM/ha


534


620


549


561


Od toga od prodaje drveta


DM/ha


470


565


472


490


Poslovni izdaci18


DM/ha


598


638


596


604


Poslovni dobitak


DM/ha


171


303


269


258


Čist prihod I (bez poticaja)´1´


DM/ha


-64


-18


-46


-44


Nepokriveni učinci skrbi


DM/ha


91


71


55


65


Čist prihod20


DM/ha


28


53


8


21


Sredstva poticaja


DM/ha


39


32


17


23


Čist prihod II (s poticajima)21


DM/ha


58


85


26


44


Privatne šume


Udio gospodarstava


0/


ZO


37,6


19,8


42,6


100


Sječa


mVha


5,0


5,5


6,6


6,0


Poslovni prihod


DM/ha


552


631


712


653


Od toga od prodaje drveta


DM/ha


485


501


600


550


Poslovni izdaci25


DM/ha


465


521


621


560


Poslovni dobitak


DM/ha


209


345


385


329


Čist prihod I (bez poticaja)M


DM/ha


87


110


90


93


Nepokriveni učinci skrbi


DM/ha


12


4


6


7


Čist prihod21


DM/ha


99


114


96


100


Sredstva poticaja


DM/ha


24


58


66


53


Čist prihod II (s poticajima)2X


DM/ha


123


173


163


154



IZVOR: Agragbericht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


}4Pokazatclji u odnosu na sječu
"Uključujući nepokrivene učinke skrbi


"Obračun čistog prihoda bez državnih dotacija, premija i uključivši posredne podsticaje kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije


"Doprijašnji obračun čistog prihoda bez državnih subsidija, premija i uključivši neizravne podsticaje kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na
razini šumarije


"Obračun čistog prihoda s državnim dotacijama, premijama uključivši posredna unapređenja kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini
šumarije


397




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 38     <-- 38 -->        PDF

R. Sabadi: I´0STK;NUC,A NJhMACKOCi ŠUMARSTVA I NJIHOVA KKONOMCTR1.ISKA ANALIZA Šumarski list br. 7 X. CXXIY (21)00). 3X5-41 I


Vrsta obilježja


Jedinica
mjere


Čist prihod od-do DM/ha površine pod šumom


Vrsta obilježja


Jedinica
mjere


<-200


<-100


-100
doO


Odo
100


100 do
200


200 i
više


UKUPNO


Korporativne šume


Postignuta prodajna cijena drveta


bez vlastite potrošnje


Izdaci gospodarstva


Izdaci za sječu, izradu, privlačenje i


transport drveta (mj. trošk.)


DM/m3


DM/ha


DM/ha


101


728
200


93


539
191


104


502
192


110


585
237


115


673
319


121


821
396


107


604


228


Izdaci za upravljanje (mjesto troš.)


DM/ha


272


214


181


229


200


239


221


Izdaci za osobne dohotke uključivši
srodne troškove


DM/ha


271


182


166


192


252


288


208


Usluge trećih (Vrsta troškova)


DM/ha


137


105


114


122


180


229


131


Čist prihodi1*


DM/ha


-303


-153


-51


45


139


375


-44


Čist prihod II1"


DM/ha


-187


-31


21


113


209


454


44


Čist prihod2"


DM/ha


-226


-46


5


95


172


432


21


Privatne šume


Broj posjeda


%


6,9


14,9


18,8


14,9


15.8


28,7


100


Jednodobnc hrastove šume


%


11,6


13,8


6,4


11,7


11,3


3,3


9,1


Jednodobne šume bukve i ost. list.


%


27,7


28,9


20,5


26,8


25,7


24,7


25,4


Jednodobne šume smreke


o/


/0


35,8


28,9


43,5


38,0


49,3


66,1


46,0


Jednodobne šume bora i ost.čet.


%


24,9


28,5


30,4


24,8


13,9


7,3


20,2


Površine pod šumom


ha


701


790


1158


679


842


678


785


Etat


m´/ha


3,6


3,5


3,7


4,3


4,8


6,3


4,6


Sječa


mVha


3,5


3,3


4,5


4,7


7,5


9,2


6,0


Udio trupaca


%


50,0


65,5


48,6


65,4


71,0


81,2


70.1


Poslovni prihod


DM/ha


423


364


474


472


828


1035


653


Postignuta prodajna cijena drveta
bez vlastite potrošnje


DM/m3


99


96


100


107


125


126


117


Izdaci gospodarstva


DM/ha


659


490


524


429


689


619


560


Izdaci za sječu, izradu, privlačenje i
transport drveta (mj.trošk.)


DM/ha


88


90


143


151


217


245


171


Izdaci za upravljanje (mjesto troš.)


DM/ha


304


201


206


157


252


232


215


Izdaci za osobne dohotke uključivši
srodne troškove


DM/ha


143


97


174


120


143


146


136


Usluge trećih (Vrsta troškova)


DM/ha


112


128


88


117


239


189


154


Čist prihod P


DM/ha


-236


-126


-50


42


139


416


93


Čist prihod IF


DM/ha


-144


-38


16


77


228


442


154


Čist prihod23


DM/ha


-233


-116


-34


47


146


418


100



"Obračun čistog prihoda bez državnih subsidija, premija i bez neizravnih podsticaja kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije
"Čist prihod 1 obračunat s državnim subsidijama, premijama i uključili podsticaje kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije
:"Doprijašnji obračun čistog prihoda bez državnih subsidija, premija i uključiv neizravne podsticaje kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na
razini šumarije


2lObračun čistog prihoda bez državnih subsidija. premija i bez neizravnih podsticaja kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije
"Čist prihod I obračunat s državnim subsidijama, premijama i uključiti podsticaje kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na razini šumarije
:,Doprijašnji obračun čistog prihoda bez državnih subsidija, premija i uključivši neizravne podsticaje kroz besplatnu ili pojeftinjenu skrb na
razini šumarije


396




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 37     <-- 37 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 385-411


Sudjelovanjem državnih subsidija i premija, kao i čisti prihod II na DM 154/ha u privatnom šumoposjedu
posrednim podsticajima u obliku besplatne ili pojefti- veličine posjeda preko 200 ha šumske površine,
njene skrbi u visini od ukupno 61 DM/ha,16 porastao je


Slika 4. Čist prihod u privatnim šumama - Net profit in private forests


Procjena privatnih šumoposjeda prema određenim
grupama pokazuje sljedeće rezultate:


Prihodno stanje privatnih šumoposjeda s više od
200 ha šumskih površina nije jednakomjerno. Podjela
šumoposjeda prema grupama čistog prihoda
pokazuje da oko 40% posjeda bez pomoći i subsidija
ne bi moglo postići pozitivan učinak, pri tomu je
oko 29% posjeda imalo čist prihod I od preko 200
DM/ha. Najbolje poslovne rezulatate iskazali su posjedi
s prekoproporcionalnom sječom i visokim
udjelom trupaca u posječenom drvu kao i s prekoproporcionalnom
udjelu smreke u starijim šumama.
Ti su rezultati prikazani u sljedećoj tablici.


Grupirano prema klasama veličine šumskih površi


na pokazuje se da su šumska gospodarstva u srednjim
veličinama s 500 do 1000 ha ostvarila najviše
čiste prihode, kako to prikazuje tablica.


Razvrstavanje prema pretežitoj vrsti drveta vršne
rezultate ostvarila su gospodarstva s pretežitom
smrekom. U odnosu na sječu njihovi su čisti prihodi
odijeljeni jasnom razlikom od ostalih gospodarskih
grupa. U privatnim šumama najlošije su rezultate
postigla gospodarstva s borovinom kao dominat-
nom vrstom, što ilustrira tablica.


Podjela prema veličinama sječe, odnosno etata, pokazuje
da su gospodarstva sa sječom manjom od 3,5
mVha imale negativan čist prihod, što se vidi iz
tablice.


Tablica 5. Obilježja17 šumoposjeda preko 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I, ŠG 1997
Characteristics of forest enterprises with over 200 ha of forest area by net profit I, FY 1997


Vrsta obilježja


Jedinica
mjere


Čist prihod od-do DM/ha površine pod šumom


Vrsta obilježja


Jedinica
mjere


<-200


<-100


-100
doO


Odo


100


100 do
200


200 i
više


UKUPNO


Korporativne šume


Broj posjeda


%


19,8


17,4


24,6


20,3


7,7


10,1


100


Jednodobne hrastove šume


%


13,8


14,0


9,8


9,2


4,0


4,8


10,3


Jednodobne šume bukve i ost. list.


%


33,3


28,4


25,0


35,5


16,6


21,1


28,9


Jednodobne šume smreke


%


33,3


29,4


32.5


44,0


64.0


63,8


39,7


Jednodobne šume bora i ost.čet.


%


20,4


27,9


34,2


13,4


10,1


6,5


21,4


Površine pod šumom


ha


843


828


896


1226


846


642


908


Etat


mVha


4,9


5,0


5,1


5,5


6,2


7,7


5,4


Sječa


mVha


4,8


4,6


5,1


6,5


7,5


11,3


5,9


Udio trupaca


%


59,1


54,6


61,6


62,0


72,6


75,2


63,2


Poslovni prihod


DM/ha


425


387


451


630


813


1197


561



"Od toga su subsidije u novcu DM 53/ha, a DM 8/ha vrijednost besplatne odnosno, pojeftinjene skrbi države za privatan šumoposjed
´"Obilježja u odnosu na sječu, izvor: Agrarbcricht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


395




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 36     <-- 36 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOME! RUSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7- 8. CXXIV (2000). 385-411


ušteda je nasuprot tomu došlo pri gotovo svim troškovnim
pozicijama, posebno plaćanja za učinke trećih,
materijalnih izdataka, kao i izdacima za plaće i nadnice.


Vrednovanje korporativnih gospodarstava prema
određenim grupama ukazuju na dalje uzroke različitog
dohodovnog učinka:


Raspodjela gospodarstava prema visini čistog prihoda
I (bez podsticaja & subsidija) pokazuje da bi
dobra trećina korporativnih gospodarstava u šum-
sko-gospodarskoj godini mogla ostvariti pozitivan
rezultat. Gotovo jedna petina gospodarstava zabilježila
je negativne čiste prihode više od 200 DM po ha
pod šumom obrasla posjeda. Znakovito je za gospodarstva
s negativnim čistim prihodom da su imali
nižu sječu i niži udjel trupaca u sječi, te iznadprosje-
čno visoke izdatke za osoblje.


Podjela korporativnih gospodarstava prema veličin-
skim kategorijama površine šuma pokazuje jasno da
gospodarstva s površinom 500 do 1000 ha pod šumom
pokazuju povoljniji čist prihod (bez subsidija).
Državni podsticaji (bez skrbi) su u ovim gospodarstvima
s 32 DM po ha šuma najveći.


Raspodjela prema vrstama drveća pokazuje, bez obzira
na sredstva podsticaja, da su gospodarstva sa
smrekovinom gospodarski najuspješnija. Gospodarstva
s pretežitim vrstama hrasta i bukve pokazuju
nasuprot tome najviši negativni rezultat.


Svrstavanje gospodarstava prema veličinskim kategorijama
sječe, odnosno etata, pokazuje da u odnosu
na sječu gospodarstva s ctatom od preko 7.5 mVha
mogu postizati pozitivne čiste prihode I.


Tablica 4. Pokazatelji šumskih gospodarstava ŠG 1997.
Indexes for forestry enterprises in the business year 1997


Vrsta pokazatelja


Jedinica


Korpor. šume


Privatne šume


Sječa


mVha


5.9


6.0


Ukupan prihod gospodarstva
od toga prihod od drveta


DM/ha


561
490


653
550


Poslovni troškovi**


DM/ha


604


560


ČIST PRIHOD I (bez subsidija)


DM/ha


-44


93


Čist prihod


DM/ha


21


100


Sredstva podsticaja


DM/ha


23


53


ČIST PRIHOD II (s podsticajima)


DM/ha


44


154



*
**


Pokazatelji vezani na sječu


Uključivjoš nepokrivene učinske skrbi
zvor: Agrarbcricht der Bundesregierung 1999, BMELF, Bonn, 1999


Nakon laganog pada čistih prihoda u prethodnoj godini
u većim privatnim šumoposjedima nastavljen je
pozitivan razvoj čistog prihoda, kako to prikazuje sljedeća
slika 4. Odlučno za ovakvo pozitivno kretanje u


šumskogospodarskoj godini 1997. bile su sječe uvjetovane
porast ukupnog prihoda gospodarstava i, poput
onog u korporativnim šumama, uštedama na troškovima
gospodarstava.


394




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 35     <-- 35 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOME I RUSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 X. CXXIV (2000), 385-411


Kao uostalom pri svim snimanjima vremenskih nizova
dolazi do izmjena i poboljšanja, tako da sve iskazane
stavke obračuna ni ovdje nisu u potpunosti usporedive,
ali se na sreću radi o minimalnim odstupanjima
koja se mogu bez opasnosti po točnost zanemariti.


Gospodarski položaj šumskih gospodarstava korporativnog
i privatnog vlasništva s preko 200 ha posjeda
pod šumom se u gospodarskoj godini 1997., zahvaljujući
višim cijenama za drvo i sniženju troškova, poboljšao.


Unatoč ograničenoj usporedbi poslovni rezultati
korporativnih i privatnih šuma čine se razlike u gospodarskom
položaju obih vrsta šumoposjeda značajne.
Tako čisti prihodi u privatnim šumama leže u apsolutnoj
visini značajno iznad onih korporativnih šuma. Razlog
tomu nalazi se kako na prihodnoj, tako i rashodnoj strani.
Tako su privatni šumoposjedi postigli veći udjel
oblovine u prodajnom sortimentu i uslijed toga više prihode
od drveta, zaradivši pri sječama po jedinici za oko
16% viši prihod od onog u korporativnim šumama.


Pri tom se poslovalo s nižim troškovima. Posebno
su u privatnom šumoposjedu niži troškovi nadnica.


Time se djelomično objašnjava niži trošak pri sječi, izradi
i privlačenju.


Prosječni rezultati za ranije savezno područje rezultiraju
iz različitih kretanja u pojedinim zemljama. To
pokazuje, da su od pozitivnih kretanja na drvnom tržištu
posebnu koristi imale južnonjemačke pokrajine. Pojedinačno
su kretanja u pojedinim vrstama šumoposjeda
kako slijedi:


Korporativna šumska gospodarstva mogla su u šum-
skogospodarskoj godini 1997. dalje poboljšati svoj dohodovni
položaj. Čist prihod porastao je doduše značajno,
bez dodatka državnih poticaja ostao i nadalje sa -44
DM/ha šumske površine negativan.


Državne subsidije (dodaci i premije), kao i besplatne
odnosno jeftinije skrbi, iznosile su u 1997. g. oko
88 DM po ha šumske površine. Uz uključenje tih poticajnih
sredstava postignut je u korporativnim šumama
pozitivan čist prihod II od oko 44 DM po ha šumske površine.


Rezultati pokazuju samo malene promjene pri količini
sječa i prihodima po 1 m3 drveta. Poslovni prihod u
prosjeku ostao je time pretežito nepromijenjen. Do


393




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 34     <-- 34 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJIiMAČKOG ŠUMARSTVA 1 NJIHOVA EKONOMF.TRIJSKA ANAL.I/A Šumarski list br. 7 X. CXXIV (20(11)). 385-41 1


Šumsko


gospodarska


godina


Državne šume


Posjedi-uzorci u
šumarstvu


Državne šume


Posjedi-uzorei u


šumarstvu


Šumsko


gospodarska


godina


Državne šume


Korpor. šume


Privatne šume


Državne šume


Korpor. šume


Privatne šume


Šumsko


gospodarska


godina


Ukupna sječa mVha obraslih
šumskih površina (HB)


Etat ukupno mVha HB


1980


663


758


761


129


116


108


1981


675


776


742


123


120


119


1982


584


705


641


100


109


109


1983


583


665


671


105


112


114


1984


625


711


790


128


127


124


1985


619


692


839


118


112


114


1986


601


641


771


120


119


118


1987


584


629


720


118


114


117


1988


608


622


759


119


110


118


1989


702


677


856


131


120


126


1990


1 056


1 296


1 512


92


108


120


1991


513


497


759


107


97


103


1992


481


495


639


121


109


122


1993


424


480


632


98


96


107


1994


624


611


697


114


104


118


1995


673


649


729


117


110


119


1996


599


564


630


105


100


111


1997


514


561


653


106


107


117



Prihod jedinice DEM/ha HB


Utrošak strojeva i voznog parka DM/ha HB


1980


482


541


521


9


27


1981


504


558


495


9


22


1982


399


483


392


28


7


21


1983


408


445


434


24


8


21


1984


427


472


514


35


9


22


1985


395


418


502


34


11


14


1986


379


399


441


26


9


21


1987


353


373


425


27


7


23


1988


371


363


448


28


7


19


1989


462


408


531


30


7


24


1990


620


730


966


33


7


28


1991


188


110


350


34


7


21


1992


201


164


295


33


7


19


1993


177


133


261


35


8


20


1994


367


252


334


35


9


15


1995


421


286


345


37


9


17


1996


370


230


305


34


10


16


1997


307


258


329


33


7


15



Izvor: Agrarbcricht der Bundesregierung 1980-1999., BMELF, Bonn, 1982-99


392




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 33     <-- 33 -->        PDF

R. Siibiidi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA [ NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA Šumarski list hr. 7 X, CXX1V (2000), 385-411


Tablica 3. Pokazatelji za šumoposjede 200> ha šumske površine prema vrsti šumoposjeda u SR Njemačkoj
Indexes of forest holdings with more than 200 ha of forest classified by type of ownership


Šumsko


gospodarska


godina


Državne šume


Posjedi-uzorci u
šumarstvu


Državne šume


Posjedi-uzorci u


šumarstvu


Šumsko


gospodarska


godina


Državne šume


Korpor. šume


Privatne šume


Državne šume


Korpor. šume Privatne šume


Šumsko


gospodarska


godina


Ukupna sječa mVha obraslih
šumskih površina (HB)


Etat ukupno mVha HB


1980


5,5


6,0


6,3


4,9


5,5


4,7


1981


5,1


6,0


5,7


5,0


5,5


4,7


1982


5,1


5,8


5,3


5,0


5,5


4,5


1983


4,9


5,3


5,1


5,1


5,5


4,5


1984


5,3


5,7


6,1


5,0


5,6


4,6


1985


5.7


6.1


7.2


5.0


5.5


4.5


1986


5.2


5.3


6.3


5.0


5.2


4.7


1987


5,2


5,3


5,6


5,1


5,2


4,6


1988


5,4


5,5


6,0


5,1


5,3


4,7


1989


5,6


5,7


6,4


5,1


5,3


4,7


1990


11,7


12,3


12,7


5,1


5,3


4,9


1991


5,4


5,2


7,0


5,1


5,3


4,8


1992


4,5


4,7


5,1


5,1


5,3


4,7


1993


4,7


5,3


5,6


5,2


5,3


4,7


1994


6,3


6,3


6,1


5,1


5,2


4,6


1995


6,5


6,4


4,7


5,1


5,4


4,7


1996


6,2


6,0


4,8


5,3


5,5


4,8


1997


5,4


5,9


4,6


4,8


5,4


4,6



Utrošak radnih sati po 1000 ha HB


Opremljenost strojevima (nabavna
vrijednost) DEM/ha HB


1980


9 640


11 174


10 360


19


56


1981


8 890


10 006


9 884


17


54


1982


9 142


10 379


10 133


52


16


52


1983


8 953


9 752


9914


46


27


51


1984


8 701


10 312


10881


50


32


57


1985


8 489


10 195


8888


46


37


41


1986


8 557


9 327


10 667


57


38


56


1987


8 374


8 864


10210


54


30


53


1988


8 235


8 895


9 629


55


36


57


1989


8 341


8 543


8 485


57


43


59


1990


8119


8 704


8 496


58


47


72


1991


6 905


6 793


7 119


41


45


67


1992


6 830


6 628


6 308


44


54


56


1993


6 485


5 835


5 724


35


47


66


1994


6 490


5 845


5 009


44


56


44


1995


5 968


5 422


4 580


54


56


44


1996


5 472


4 944


4 282


53


59


53


1997


6 455


4 476


4391


49


46


43



391




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 32     <-- 32 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJhMACKOU ŠUMARSTVA I NJIHOVA HKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 8, ("XXIV (2000), 385-411


3.2. Knjigovodstveni rezultati - The bookkeeping results


Za korporativne i privatne šumoposjede u 1997. g.
poslužila je mreža uzoraka Min. prehrane, poljopr. i šumarstva
(BML). Stoga se radi i na povećanju broja po-
sjeda-uzoraka u novopripojenim zemljama, iako taj
broj još ne zadovoljava. Vremenski niz rezultata stoga
je sastavljen od podataka za ranije savezno područje, a
novo je da su od te godine uključene i novopripojene
zemlje. Broj uzoraka mreže za šumoposjede 200> ha


iznosi 101 na privatnom i 207 na korporativnom šumo-
posjedu. Poslovno se rezultate za šumoposjede ispod
200 ha iskazuje posebno. Stanje u malom privatnom šu-
moposjedu koji nije gospodaren unutar poljoprivrednog
gospodarstva, statistički nije obuhvaćeno. Podaci
za državne šume dati su cjelovito iz zemaljskih šumskih
uprava.


Tablica 2. Ukupan obračun šumarstva9 - Overall account of


Vrsta obilježja


1993


1994


1995


1996


1997


Vrsta obilježja


Milijuna DM


Sječa drveta ( 1000 m3 bez kore)


27 957


34616


39 272


37016


38 207


Prodajna cijena1"


79,1


83,0


86,6


82,7


88,0


Vrijednost šumskih proizvoda


2 469"


3 0734


3 3994


3 0604


33614


Ostali proizvodi12


121


138


132


189


195


Proizvodna vrijednost ukupno


2 324"


2 9666


3 531"


3 250"


3 556"


Avansi i nabavljena roba


1 545


1 555


1 517


1497


1441


Bruto stvorena vrijednost


778


1411


2013


1 753


2 114


Otpisi


234


236


236


227


223


Proizvodni porezi14


161


133


115


133


110


Subvencije


Neto stvorena vrijednost15


383


1 042


1 663


1 392


1 782



Izvor: Agrarbericht der Bundesregierung 1999., BMELF, Bonn, 1999


Budući da stvarno dohodovno stanje šumskih gospodarstava
stoji u prvom redu promatranja, prikaz rezultata
poslovanja prikazuje se prije svega u odnosu na


sječu. Utrošci materijala sadrže također pokazatelje u
odnosu na etat.


´Prema Europskom sustavu narodnogospodarskih računa za proizvodno područje šumarstva, bez lova


´"Vagana prosječna cijena bez poreza na dodanu vrijednost iz državnih, korporativnih i privatnih šuma, uključujući izvlačenje


´Utržak od prodaja, uključujući prodaje iz zaliha (npr. uskladišteno drvo nakon olujnih sječa)
´^Uključujući usluge iz šumskogospodarkog proizvodnog područja


"Uključujući promjene u zalihama (npr. uskladišteno drvo izrađeno iz olujama oštećenih stabala)
"Uključujući eventualnu korekciju manje plaćenog PDV


´Uključujući eventualnu korekciju preplaćenog PDV


390




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 31     <-- 31 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 S, CXXIV (2000). 3X5-411


Bojazni iz početka osamdesetih godina da bi moglo
doći do propasti njemačkih šuma na velikim površinama
nisu se ostvarile. Katastrofu ovakve vrste nije za
očekivati ni u bliskoj budućnosti. Da bi šume time i u
budućnosti mogle potrajno služiti svojim višestrukim
funkcijama, potrebno je daljnje poboljšanje njihova
stanja. Samo se ustrajnim savjesnim ponašanjem o okolišu
mogu izbjeći rizik i djelomično uklanjanje već na-
stalih šteta. K tomu pridolazi u prvome redu napor ka
smanjenju sastojaka štetnih tvari u zraku i nastavak
kontrole okoliša, posebice kontrole stanja šuma.


Njemačka savezna vlada počela je 1990. godine razvijati
sveobuhvatnu strategiju nacionalne brige o klimi,
koja u međuvremenu obuhvaća više od 150 mjera.
Taj nacionalni program teži ka redukciji emisije ugljičnog
dioksida i smanjenju, odnosno ograničavanju ispušnih
plinova. Ta strategija obuhvaća područja energetike,
zgrada, prometa, industrijskih i malih potrošača,
kućanstava, poljoprivrede i šumarstva, otpadaka i
novih tehnologija.


3. Poslovni rezultati


Drvno tržište odvijalo se je u 1997. ekspanzivno.
Veća proizvodnja u gotovo svim područjima prerade dr-
veta dovela je do pojačane tražnje za oblovinom. Posebice
je vrlo živahno bilo tržište oblovine četinjača. Regionalno
je povremeno dolazilo do uskih grla u opskrbi.
Sječa se kretala na granici preradbenih kapaciteta. Tražnja
za listačama bila je zadovoljavajuća. Oblovina bukovine
srednje i bolje kakvoće bila je dobro tražena. Nasuprot
tomu slabija je tražnja za hrastovinom.


Sječa šumskih sirovina bila je u šumskogospodars-
koj godini 1997." za cjelokupno savezno područje pri
38.2 milijuna m3. U usporedbi s 1996. (37.0 milijuna m1)
je time sječa porasla oko 3.2%. Nasuprot prosjeku godina
1991. do 1996. s 33.2 mil. m3 to je povećanje za oko
15%. Sječa šumskog drva u nedržavnim šumama u Bavarskoj
je procijenjena, budući da za nju nema službenih
podataka.


Dok je sječa u privatnim šumama porasla za 7.0%
na 11.8 mil. m5, u državnim šumama za 4.9% na 17.3


3.1. Vrijednost proizvodnje


Vrijednost proizvodnje njemačkog šumarstva bio je
u 1997. pri oko 3.56 mlrd DM. Nakon odbitka poreznih
predujmova, amortizacije i proizvodnih poreza, dobija


"Šumskogospodarska godina (Forstwirtschaftsjahr) 1997. pokriva vrij


Vlada inzistira da se emisije ugljičnog dioksida do
2005. godine u odnosu na 1990. reduciraju za 25% i da
se opskrba energijom oblikuje djelotvornijim i po okoliš
podnošljivijim. Stoga trebaju obnovljive energije
biti pojačano podsticane kao i stvarani okvirni uvjeti,
koji bi potrošnju energije značajnije smanjili.


Oko 86% emisija ispušnih plinova koji stvaraju
efekt staklenika sastoji od ugljičnog dioksida (C02), i
od oko 7% dušičnog oksida (N20). Pri takvim ispušnim
plinovima emisije su između 1990. i 1997. smanjene
kako slijedi: CO, za oko 12%, CH4 za oko 36% (poljoprivreda
oko 19%). Ispuštanje N20 palo je za oko 1%
(poljoprivreda oko -10%).


U Njemačkoj udio poljoprivrede na energiji zavisnoj
emisiji CO, obuhvaća oko 3%, kod N20 oko jedne
trećine i pri emisijama CH4 oko 43%. Udio poljoprivrede
u ukupnoj emisiji plinova koji pridonose efektu sta-
klenikaje oko 6%. Njemačke šume su s oko 30 milijuna
tona vezanja C02 godišnje važan čimbenik smanjenju
količine C02 u atmosferi.


- Business results


mil. m\ u korporativnim šumama bila je manja za 4.1 %
na 9.0 mil. m3.


Značajan porast očituje se u sječi drveta četinjača.
Nasuprot tomu se sječa listača smanjila. Najveće povećanje
bilo je pri sječi borovine i to 13.4%. U smreke je
porast sječe bio veći za 8.4%, dostigavši 23.0 mil. m1,
predstavljajući time oko 60% ukupne sječe. Sječa trupaca
povećana je na 25.4 mil. m3, dok se sječa kod industrijskog
drveta smanjila na 12.8 mil. m3. Time se postigao
pomak ka omjeru sječe od dvije trećine trupaca prema
jednoj trećini ostalog industrijskog drveta u smjeru
trupaca.


U 1998. će prema prvim procjenama sječa lagano
porasti. Tomu treba pridonijeti povećana tražnja industrije
papira i drvnih ploča, kao i kampanja koju vodi
fond za plasman i uporabu drveta, koja bi trebala pridonijeti
posebnoj konjunkturi u izgradnji drvenih kuća i
uporabi drveta u stanogradnji. Valja dodati da se neprekidno
snažno investira u nove prerađivačke kapacitete.


- The value of production


se u 1998. godini neto novostvorena vrijednost od oko
1.78 mlrd DM.


;mcod 1.10. 1997. do 30. 9. 1998.


389




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 30     <-- 30 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski lisl br. 7 X, CXXIV (2000), 385-411


156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospodare s 8,0
milijuna ha šuma (84%), kako to pokazuje tablica 1.


Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma
po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih šuma
u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji pri


rast iznosi po ha oko 5,9 m\ Valja posebno istaknuti da
je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195% europskog
prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137% europskog
prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz nje re-
zultirajuć prirast, sječe u Njemačkoj također su oko
141 % europskog prosjeka.´´


Tablica 1. Struktura posjedovnih jedinica* sa šumom u SR Njemačkoj 1998. g.
The structure of properties with forest in Germany in 1998


Vrsta gospodarstva


Broj -


posjedovnih


jedinica


Šumska površina posjedovnih jedinica


Vrsta gospodarstva


Broj -


posjedovnih


jedinica


1000 ha


% gospodarene
površine


Ha po
posjedovnoj jedinici


Poljoprivredna gospodarstva
Šumska gospodarstva


277 224
156 404


1 509,5
8 000,0


16


84


5,4
51,1


Ukupno


433 628


9 509,5


100


21,9



Izvor: Agrarbericht der Bundesregierung 1999., BMELF, Bonn, 1999


2. Zaštita šuma - Forest Protection


Kroz takozvane "novovjeke šumske štete" (Recent
damages of Forests) koje se očituju smanjenjem vitali-
teta šuma na velikim površinama, postade stanje i održanje
šuma posebnim interesom javnosti. Za nadgledanje
stanja šuma i na nju utjecajnih čimbenika ustanovljeno
je šumarsko okolišno opažanje (Forestry environment
monitoring). Ono se sastoji od opažanja mreže
ploha uzoraka kroz cijelu Njemačku (procjena šumskih
šteta i stanja tala) kao i iz studija slučajeva (površine
pod trajnim opažanjima II programskog stupnja i površina
namijenjenih istraživanjima istraživačkih institucija)
o stanju šuma i njihovog vremenskog mijenjanja.
Iz dobivenih saznanja moguće je izvesti prijedloge za
mjere i provjeriti uspjeh ranije primijenjenih mjera7.


Istraživanja iz trajnih promatračkih površina II. programskog
stupnja pokazuju izvjesno smanjenje unosa
sumpora. Kod dušika unos u posljednjih deset godina
ima jednakomjernu ili lagano rastuću tendenciju. Oni
leže često iznad vrijednosti koje šume trebaju i troše za
svoj rast. To vodi poremećaju ravnoteže hranjiva i promjeni
sastava vegetacije. To nepovoljno djeluje na raznolikost
vrsta i vegetativnog tijeka tvari, što vodi utjecaju
na funkcionalnu sposobnost tala.


Iz ankete o stanju tala u šumi (BZE - Bodenzustand-
serhebung) proizlazi da su mnoga šumska tla u velikoj
mjeri već promijenjena i mogu još samo ograničeno ispunjavati
svoje funkcije. Njihova svojstva djelovanja
kao filtri, odbojno djelovanje i svojstva da pretvaraju


tvari u mnogim regijama su smanjena. Upadljivo je na
velikim površinama nastalo, uvelike nezavisno o sub-
stratima, zakiseljenje gornjih slojeva tala, koje se može
tumačiti daje nastalo unosom tvari. U okvirima ankete
provedene analize iglica i lišća glede stanja prehrane
šumskih stabala zapažen je utjecaj odlaganja atmosferski
unešenih tvari, koje taloženjem u tlu ostaju dugo
vremena djelotvorni. Na taj se način teški metali obogaćuju
u humusu koji se mogu pod određenim okolišnim
uvjetima osloboditi u podzemne vode. S brzim poboljšanjem
stanja tala nije za računati. To vrijedi i onda kada
bi se štetne tvari prestalo unositi u šumsko tlo.


Anketa o šumskim štetama 1998. pokazuje za sve
vrste drveća lagano padajući trend prorjedenja krošanja
od 1991. Tako je udjel očigledno oštećenih stabala prema
prethodnoj godini smanjen za 1 % na 21%. Kod
smreke su očigledna oštećenja od 1994. do 1996. smanjena
za oko 7% i od tada ponovno lagano rastu. Očigledna
oštećenja kod bukve, posebno hrasta, kreću se
na visokoj razini. Kod bora pada udio stupnjeva oštećenja
razina 2 do 4 kontinuirano na niskoj razini. U prosjeku
se pozitivan trend za sve vrste drveća u Njemačkoj
od 1991. može pripisati pretežito povoljnim vremenskim
prilikama posljednjih godina, zatim, zanemarivši
lokalne posebnosti, relativno manjem značaju in-
sekata i ostalih štetnih organizama kao i smanjenju atmosferskog
unosa tvari.


"Sve količine prikazane su u m´ s korom. Izvor: THE FOREST RESOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva & FAO


Rome, New York 1992


* Šumskoposjcdovnc jedinice s >1 ha šuma


´Izvor: Berieht über den Zustand des Waldes 1998, Ergebnisse des forstlichen Umweltmonitoring, Budesministerium für Erhährung.


Landwirtschaft und Forsten BMELF, Bonn


388




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 29     <-- 29 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA 1 NJIHOVA KKONOMKTRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411


đenim okolnostima postupati ovako ili onako, da bi se
došlo do nekakvog postavljenog cilja.


Kako je od objavljivanja te knjige prošlo tri godine,
a u međuvremenu se život i gospodarstvo u SR Njemačkoj
razvijalo na više nego turbulentan način, potrebno
je pokušati te recentne promjene predočiti nekolicinom
najnovijih podataka, te na temelju hvalevrijednog vremenskog
niza od 1980-1997. pokušati neke od promjena
objasniti ili opisati ekonometrijskom analizom.


Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja ju je,
inače po sve koji ju prolaze izrazito bolnu, gotovo već
prošla bez većih potresa, bez nekontrolirane korupcije i
bezvlada u drugim zemljama koje ju prolaze i prolazit
će ju još jako dugo, medu njima će se vjerojatno prva
oporaviti Češka´, toliko slična Njemačkoj u mnogim
značajkama. 17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko
godina postali su ili ubrzano postaju ponovno Nijemci
u pravom smislu riječi.


Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Europske
zajednice. To će najvjerojatnije i ostati, tako da
opasnost po kohcrenciju EZ-a postoji utoliko, što će
najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više, neke
manje, naručivati poduže vrijeme vagone za transport
svojeg monetarnog zlata u Frankfurt/M.


To je ujedno zemlja koja već dugi niz godina iz značajnih
sredstava plaćatelja poreza podupire svoje šumarstvo
da bi ga održala i poboljšala. Napori da se is


pravi naslijede kameralizma i šume približe prirodi bliskim
sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim mjestima
diljem te velike i lijepe zemlje. Unatoč gustoj na-
pučenosti pokazalo se da uz marljivost, poštenje, znanje
i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje svoje pučanstvo,
već izvozi značajne viškove poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda, a unatoč tomu neprekidno
povećava površine pod šumom na račun poljoprivrednog
zemljišta ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako
značaj poljoprivrede i šumarstva u njemačkom gospodarstvu
nije velik na ovom malom segmentu pokazuje
se stručan i zdravorazumski pristup gledanja na poljoprivredu.
Ogroman broj privatnih šumoposjednika su
poljoprivrednici (njih 277.224) sa šumoposjednima
prosječne veličine 5,4 ha (ukupne površine 1,5 milijuna
ha, odnosno 16% svekolike šumske gospodarene površine)
koji dopunjuje prihod poljoprivrednika i daje mogućnost
sječom zahvatiti u imutak u trenutku potrebe.
Upravo je u Njemačkoj (i u Austriji također) uočena ta
funkcija malog šumoposjeda s njegovom štedioničkom
funkcijom.4 Time šumoposjed pridonosi značajno gospodarskoj
stabilnosti poljoprivrednih dobara. Šumoposjed
pridonosi također oblikovanju krajobraza, pri čemu
se ispunjuje važna rekreativno-krajobrazna funkcija.
Seoskim šumama bogata područja iskazuju se dijelom
prirodi bliskim prebornim gospodarenjem šumama
kao npr. u Allgäu i u Schwarzwaldu.


KRETANJA U ŠUMARSTVU U SR NJEMAČKOJ DO 1997/98.
The development of forestry in the FR Germany until 1997/98


1. Struktura uporabe zemljišta - Structure of land use


Ujedinjenjem do kojeg je došlo padom Berlinskog
zida 9. studenog 1989. godine S.R. Njemačka ima površinu
349.340 km2. Šume i šumsko zemljište zauzimaju
10,7 milijuna ha (1998) ili za otprilike oko 210.000 ha
više nego danom ujedinjenja prije 10 godina. Na šumske
površine otpada oko 30% cjelokupnog teritorija,
oko 1% su površine pod drvećem, poljodjelsko zemljište
zauzima 56%, a ostale uporabe (posebno se velike
površine nalaze pod prometnicama, zatim naseljima i
unutrašnjim vodama) iznose ukupno 13%.


34% šumskih površina su u državnom šumoposje-
du, 20% u posjedu društava i udruga, a 46% je u privatnom
šumoposjedu. Kod privatnog šumskog posjeda
valja uvažiti da su mu pridodane šumske površine ranijeg
Fiducijarnog ureda (Treuhandanstalt), koje je od 1.


siječnja 1995. postao Savezni ured za rješavanje posebnih
zadaća proizlazećih iz ponovnog ujedinjenja Njemačke
(Bundesanstalt für Vereinigungsbedingte Sonderaufgaben,
BVS) koje služi za odštetu ili rješavanje
još neriješenih restitucijskih zahtjeva. Vrste drveća kao
smreka, jela i duglazija dolaze u Njemačkoj na oko
35% površina, bor i ariš na 31%, a vrste drveća listača
na 34% površina.


Oko 9,5 milijuna ha šuma u Njemačkoj5 u 1998. godini
sastojalo se od 434.000 statistički obuhvaćenih posjedovnih
jedinica gospodarenih po poljoprivrednim i
šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa šumom
(oko 64%) otpada na poljoprivredna gospodarstva.
Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna ha tj.
s oko 16% statistički obuhvaćenih šumskih površina.


´Zanimljivo je stanje u Sloveniji, koja je najveći dio pretvorbe i tranziciju vlasti provela uglavnom bez korupcionaških potresa. Prijelaz na
tržišnu privredu obavljen je zadovoljavajuće uspješno, tako da Slovenija, unatoč gubitku velikog unutrašnjeg tržišta, gospodarski stoji dosta
dobro.


4The function of saving bank
´Površine koje su obuhvaćene statistički


387




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 28     <-- 28 -->        PDF

R Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA KKONOMI.I RUSKA ANALIZA Šumarski list br. 7 8. CXXIV (2000). 3X5-41


nazvani čistim prihodom I, a sa subsidijama čistim prihodom II. U korporativnim
šumama u razdoblju od 1989 do 1997. g. čist prihod I bio je pozitivan
samo 1990. godine, kada je posječeno prosječno 12,3 m´/ha, dok je u privatnom
šumoposjedu u istom razdoblju čist prihod 1 bio negativan u godini 1992.
i 1993. U korporatvnim šumama čist prihod II unatoč subsidijama bio je pozitivnim
samo u 1989., 1990., 1994., 1995., 1996. i 1997. U državnom šumoposjedu
čist prihod koji je osim 1980., 1981. i 1990. bio uvijek negativan, podmiruje
se u načelu iz državnog proračuna.


Rezultati poslovanja svih tipova šumoposjeda razlikuju se prema veličinama
posjeda, pretežitim vrstama drveta i veličinom sječe po ha.


Način podsticanja u šumarstvu također je raznolik i rezultat je vrlo pomno
definirane šumarske i općegospodarske politike. Podstiče se konverzija šuma
ka prirodi bliskim, pošumljivanje poljoprivrednih površina granične prizvod-
nosti, suzbijanje bolesti šuma, požara itd. Jednako tako se intenzivno podstiče
promicanje plasmana drveta kao ekološki najčišćeg materijala u građevinarstvu
i u drugim oblastima.


Budući daje prirast svih šuma u Njemačkoj oko 5,9 m´/ha, a daje moguće
šumoposjedu osigurati poslovanje bez gubitaka i subsidija uz sječu od oko
7,5 m´/ha i to uz uvjet da je pretežit dio smrekovina s visokim udjelom oblovine,
očigledno je da se rješenja moraju tražiti u sniženju svih troškova.


Ekonometrijskom analizom ustanovljeno je daje u proizvodnoj funkciji u
kojoj je sječa zavisna varijabla, a utrošak strojeva i voznog parka (kapital, K)
i utrošen ljudski rad u satima po ha (L) kao nezavisne varijable, objašnjeno
samo 9,5% promjena u državnom, 18% u korporativnom i 33%) u privatnom
šumoposjedu, te da su izračunate proizvodne funkcije statistički signifikantne
pri 95% pouzdanosti samo u slučaju korporativnog i privatnog šumoposjeda.
Iz izračunatih proizvodnih funkcija proizlazi daje substituibilnost ljudskog rada
vrlo visoka u odnosu na uporabu strojeva i voznog parka. Značajna ulaganja
u njemačkom šumarstvu svih vrsta posjeda potvrđuju nalaz ove analize.
Daje stoga postotak objašnjenosti promjena proizvodne funkcije u državnom
šumoposjedu logičan, leži u tom što državni šumoposjed ima daleko više društvenih
zadaća od ostalih i što na razini šumarije i višim, pruža ostalim vrstama
šumoposjeda besplatne ilipojeftinjene usluge skrbi o šumama.


Pri analizi ponude/tražnje šumskih proizvoda samo je jednadžba ponude u
njemačkim državnim šumama signifikantna. Bez obzira na to stoje samo mali
dio promjena objašnjen empirijskim jednadžbama ponude, budući da tijek
tražnje i prodajnih cijena šumskih sortimenata teče u dobroj mjeri paralelno,
osim izuzetka 1990. kada zbog povećane ponude sortimenata izrađenih iz olujom
oštećenog drveća provedena analiza potvrđuje svoju vrijednost.


K Ij u č n e r ij eči : Gospodarska postignuća, proizvodne funkcije, funkcije
tražnje.


UVOD - Introduction


1996. godine objavljena je knjiga: "Šumarstvo i
drvna privreda SR Njemačke - Povijest, zemlja i ljudi,
šumarstvo i šumarska politika u prošlosti, sadašnjici i
budućnosti" ovog autora u izdanju "Hrvatske šume"
Zagreb, koja je čitateljima pružila velik broj podataka o
njemačkom šumarstvu, jednim od prvih, ako ne i prvih
šumarstava koje se decentralizirano razvijalo u višestoljetnom
kontinuitetu.2 Suvremen pristup kreativnoj i


konzistentnoj šumarskoj politici gotovo da nije moguć
ako se ne posegne za poviješću njemačkog šumarstva,
gdje se nalazi velik broj odgovora kako i zašto u odre-


:Drugo ili jednakovrijedno po iskustvima jest šumarstvo Francuske,
za koje je tipična centralizacija tijekom velikog broja godina,
od Srednjeg vijeka naovamo (R. Sabadi: Šumarstvo i prerada drva u
Francuskoj, rukopis)


386




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 27     <-- 27 -->        PDF

PREGLEDNl ČLANCI REVIEWS
UDK 630* 904 + 903


Šumarski List br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411


POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA
EKONOMETRIJSKA ANALIZA


THE ACHIEVEMENTS OF GERMAN FORESTRY AND THEIR
ECONOMETRIC ANALYSIS


Rudolf SABADI1


SAŽETAK: SR Njemačka šumovita je oko 30%, odnosno ima oko 10,7 milijuna
ha šuma, od kojih je statistički obuhvaćeno 9,5 milijuna ha. 20% šuma je
u korporativnom, 34% državnom, a 46%> u privatnom šumoposjedu. Statistički
obuhvaćene šumske površine nalaze se u posjedu 434.000 vlasnika, 64%> od
njih spada u gospodarstva koja se pretežito bave poljodjelstvom, a oni gospodare
sa 1,5 milijuna ha šuma (16%o svih površina) s prosječnom veličinom posjeda
5,4 ha. Veći šumoposjed svih vrsta vlasništva, njih 156.000, gospodari s
ukupnom površinom 8 milijuna ha šuma ili 84%>, a prosječna veličina takvih
posjeduje 51,1 ha/posjed.


Drvna zaliha u njemačkim šumama u prosjeku je visokih 271 mVha, godišnji
prirast u prosjeku oko 5,9 m´/ha. Drvna zaliha njemačkih šuma je po ha
195%> europskog prosjeka, neto godišnji prirast 137%> europskog prosjeka, a
sječe su 141%> europskog prosjeka. Smreka, jela i duglazija zauzimaju 35%o
površina, borovi i ariš 31%, a 35%) šumskih površina je pod listačama.


Mjere koje poduzima država i ostale institucije oko novovjekih šumskih šteta
daju izvjesne rezultate, koji su međutim nedovoljni, tako da se zakiseljenje
tala i prodiranje teških metala iz tala u podzemne vode nastavlja. Njemačke
šume pridonose uskladišten/u ugljičnog dioksida u količini od oko 30 milijuna
tona godišnje. Ugljični dioksid predstavlja oko 86%> svih ispušnih plinova koji
djeluju na učinak staklenika.


Bojazni da će uslijed onečišćenja doći do propasti njemačkih šuma na sreću
se nisu ostvarile, a vjerojatno se neće ni u bližoj budućnosti. Deteriorianje
šumskih tala nastavlja se međutim i dalje. Čak i prestankom daljnjeg unošenja
štetnih tvari, ne bi prestalo štetno djelovanje onih do sada unešenih u tlo.


Njemačko šumarstvo ostvarilo je u 1997. vrijednost proizvodnje od oko
3,56 mlrd DM, u kojoj je neto novostvorena vrijednost 1,78 mlrdDM. U godini
1997. posječeno je 38,207 milijuna m3 drveta (bez kore) za koje je postignuta
prosječna cijena 88 DM/m´. U godini sječa je u odnosu na prethodnu godinu
veća za 3,2%J (uprivatnim šumama + 7,0%, u državnim šumama+4,9%, a u
korporativnim šumama -4,1%).


U svim tipovima šumoposjeda sječe su uglavom bile približne etatu, osim u
godini 1990. kada su zbog olujnog nevremena bile dvostruko veće od jednogodišnjeg
etata. Korporativni i privatni šumoposjed uživa višestruke državne
sitbsidije u novcu i djelu, tako da su iskazi poslovnih rezultata bez tih pomoći


Dr. sc. Rudolf Sabadi, red. sveuč. prof, u m., Zagreb, Račkoga 12


385




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 51     <-- 51 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJHMACKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA KKONOMKTRI.ISKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 X, CXX1V (2000). 385-41


Slika 13. Kretanje prosječnih cijena za 1 m3 šumskih sortimenata postignutih u razdoblju
1980-1997. iz njemačkih državnih šuma i aproksimacija eksponencijalnim trendom
The development of average prices per 1 m´ of timber sold in the period 1980-1997 from
German state forests and its approximation by exponential


Slika 14. Kretanje godišnjeg etata i sječa u m´Vha u njemačkim državnim šumama u razdoblju
1980-1997. godine


The development of the annual cut and the medium allowable cut in mVha in the German
state forests in the period 1980-1997


3. ZAKLJUČAK


Iz prednjih stohastičkih analiza, proizlazi daje stupanj
objašnjenosti promjena proizvodne funkcije u kojima
je količina sječe funkcijom utrošenog rada i kapitala
relativno nizak, najniži pri državnom, najviši u
privatnom šumoposjedu. Nema nikakve sumnje da su
čimbenici koji bi omogućivali sječu kao što su stanište i
klima od daleko većeg značaja po količinu sječa od rada
i kapitala.


Očiglednu tendenciju ka povećavanju proizvodnosti
ljudskog rada u njemačkom šumarstvu opravdavaju
izračunate empirijske proizvodne funkcije, što ima za
posljedicu stalan rast investicija i pad utrošaka radnih
sati. Valja imati na umu da su upravo osobni izdaci jedna
od najvećih stavaka troškova, pa je i nastojanje da se


oni smanje razumljivo, što pokazuje za dobar dio takvih
kretanja i obračun proizvodne funkcije u razdoblji od
1980. do 1998.


Glede funkcije tražnje/ponude njemačkog šumarstva,
poznato nam je iz svakodnevne prakse, koliko
upornosti pokazuju sve vrste šumoposjeda pri pregovorima
o cijenama šumskih proizvoda s industrijom. To
daje međutim prilično malo od kretanja moguće objasniti
funkcijom tražnje/ponude, razlogom je u prvom redu
činjenica da se pri određivanju veličine sječa (pa
time i ponude) moraju respektirati u prvom redu načela
potrajnog gospodarenja, koja se sve rigorozije primjenjuju
u industrijski razvijenim zemljama Europe.


409




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 50     <-- 50 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJHMACKOCI ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411


2.3. Privatan šumoposjed u SR Njemačkoj


Jednadžba tražnje (ponude) u ovom slučaju za razdoblje
1980-97. glasi:


D, = 1.424 xPIIJI76HI x 1.007951924´


R2 = 0.0383937755(r = 0.1959432967)
F = 0.2994503456


Kako vidimo, za 18 i 3 stupnjeva slobode pri 5%
vjerojatnosti pogreške dopuštena minimalna vrijednost
funkcije F = 3.68. Izračunata empirijska vrijednost
funkcije F u slučaju funkcije tražnje/ponude šumskih
sortimenata iz privatnog šumoposjeda veličine >200 ha
daleko je ispod te vrijednosti, iz čega proizlazi da izračunata
funkcija tražnje nije statistički potvrđena.


Slika 11. Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih površina i postignutih prosječnih cijena
DM/m´ u njemačkim privatnim šumama veličine posjeda > 200 ha u razdoblju 1980-97.
The development of the average annual cut in m´/ha and average timber prices in DM/irf in the
German private forests in the period 1980-1997.


12


- 10


s ,s


-g 4


(I


_^>- Prosj-sječe m!/ha sum. povrSnf
_©_ Trend pn.sj.sjeca m´/ha


y


A


^


N


>


^


N


^



80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Slika 12. Prosječne godišnje sječe u mVha u državnom šumoposjedu u SR Njemačkoj i
aproksimacija linearnim trendom u razdoblju 1980/97. godine


Average annual cut and approximation by linear trend in m´/ha in the state owned forests in
the FR Germany in the period 1980-1997


408




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 49     <-- 49 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRUSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411


1990., kada neposredno poslije dolazi do tipičnog pada
cijena uslijed povećane ponude šumskih sortimenata.
Koliko god izgledalo nelogično da će povećanjem cijena
šumskim proizvodima djelovati na sniženje veličine
prosječne sječe po 1 ha, to se ipak da objasniti, prvo činjenicom
da se regresijskom jednadžbom može objasniti
samo oko 21 % nastalih promjena (ostalih oko 79%
promjena uzrokovani su drugim čimbenicima), drugo,


da državni (kao uostalom i druge vrste) šumoposjed
ima striktno stajalište da se sječe samo u okvirima etat-
nih mogućnosti šuma, te treće, u državnim šumama sve
više raste udio međuprihoda (prorjede) u posječenom
drvetu, što cijelu sliku tražnje i njzinog obuhvata bilo
kakvom jednadžbom tražnje izvrće od njezinog uobičajenog
izgleda. To uostalom ilustrira i sljedeća slika 9.


Slika 9.


Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih
površina i postignutih prosječnih
cijena DM/m´ u njemačkim
državnim šumama u razdoblju od
1980 do 97.


The development of the average annual
cut in mVha and average timber
prices in DM/m´ in the German state
forests in the period 1980-1997


2.2 Korporativni šumoposjed u SR Njemačkoj


Stohastički odnos između veličine sječa u rrrVha pošumljene
površine korporativnog šumoposjeda >200
ha i postignutih prosječnih cijena u DM/m3 za šumske
Sortimente u razdoblju 1980-97. godine u SR Njemačkoj
dat je sljedećom jednadžbom:


D2 = 3.03491 xP2 °-m2662m
x 1.004166387´
koju se može interpetirati na sljedeći način:


Poraste li prosječna cijena šumskih sortimenata po
1 m3 za 1 %, sječe će se tijekom vremena povećati za oko
0.13 % mjereno u mVha obrasle šumske površine, te da
će veličina sječa zbog nedefiniranih čimbenika vezanih
uz vremenski trend godišnje rasti za oko 0.42 %.


Upitamo li se međutim kako je jaka veza između
naših varijabla, dobijamo odgovor daje R2 = 0.00784.
Ispitujući tu korelaciju, dobijamo daje dopuštena vrijednost
F=3.68. U konkretnom slučaju vrijednost F =
0.05926 za 2 i 15 stupnjeva slobode (N-p ip-1). Iz toga
bi proizašao zaključak da nultu hipotezu, koja glasi:
sječa drva u njemačkim korporativnim šumama u m´/ha
ne zavisi o postignutim prosječnim cijenama u DM/m3
za šumske Sortimente i o s vremenskim trendom u vezi s
ostalim čimbenicima, valja prihvatiti, jer kako pokazuje
gornje ispitivanje, to u slučaju korporativnog šumoposjeda
ne može vrijediti za vezu u razdoblju od 1980.
do 1997.


SlikalO.


Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih
površina i postignutih prosječnih
cijena DM/m´ u njemačkim korporativnim
šumama veličine posjeda > 200 ha u
razdoblju 1980-97.


The development of the average annual
cut in mVha and average timber prices in
DM/nV in the German corporate forests in
the period 1980-1997.


407




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 48     <-- 48 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 385-411


Slika 8. Kretanje utrošaka za strojeve i vozni park DM/ha u SR Njemačkoj u državnim, korporativnim
i privatnim šumama veličine preko 200 ha


Development of operating expenditures for machinery and transportations equipment in FR
Germany in state, corporative, and private forests of over 200 ha of forested


1.2. Proizvodna funkcija za šumarstvo u korporativnom
šumoposjedu


I ovdje se pretpostavlja daje godišnja sječa drva po
1 ha funkcijom broja utrošenih radnih sati po 1 ha
šumske površine korporativnog šumoposjeda veličine
preko 200 ha (L2) i utrošaka za strojeve, opremu i vozni
park (K2") tijekom vremena T, dakle:


Q2 = f(L2, K2", T)


Q2 = 0.359 xL2
097xK2
om2x 1.0554´


Izračunavamo R% koji je: 0.18076, a potom i funkciju


F = 4.25
Iz čega proistječe zaključak daje za 15 i 2 stupnjeva
slobode minimalna vrijednost F 3.68, pa je prema tomu


naša empirijski izračunata funkcija F = 6.58 statistički
signifikantna.


1.3. Proizvodna funkcija za šumarstvo u privatnom
šumoposjedu


Q3 = 0.3919 x L0´372´5 x Ka4l25X x 1.03385´
I opet izračunavamo R2 koji ima vrijednost :


R2 = 0.33191
a


F = 3.72
iz čega proizlazi da je jednadžba statistički signifikantna
pri 15 i 2 stupnjeva slobode (F = 3.68).


2. Funcija ponude (S)/tražnje (D) u šumarstvu u SR Njemačkoj


2.1. Državni šumoposjed u SR Njemačkoj


Da li je i u kolikoj mjeri sječa drveta godišnje prosječno
po 1 ha zavisna o postignutoj cijeni po 1 m3 u toj
godini, tijekom vremena?4´´


D, = 68,14 xPf"-sm5 x 1.005289´


koju možemo interpetirati na sljedeći način:


Poraste li prosječna cijena šumskih sortimenata po
1 m5 za 1 %, sječe će se tijekom vremena smanjiti za oko
0.54 % mjereno u mVha obrasle šumske površine, te da
će veličina sječa zbog nedefiniranih čimbenika vezanih
uz vremenski trend godišnje rasti za oko 0,53 %.


Koliko je jaka veza između naših varijabla, dobija-
mo odgovor daje R: = 0.2084. Ispitujući tu korelaciju,
dobijamo daje dopuštena vrijednost F=3.68. U konkretnom
slučaju vrijednost F = 1,97 za 2 i 15 stupnjeva slobode
(N-p i p-1 ). Iz toga bi proizašao zaključak da nultu
hipotezu, koja glasi: sječa drva u njemačkim državnim
šumama u mVha ne zavisi o postignutim prosječnim cijenama
u DM/iri za šumske Sortimente i o s vremenskim
trendom u vezi s ostalim čimbenicima, valja prihvatiti,
jer kako pokazuje gornje ispitivanje, to u slučaju državnog
šumoposjeda može vrijediti za vezu u razdoblju
od 1980. do 1997., osim naravno slučaja olujnih sječa


4l´Ovako formulirano pitanje definira prema mikrockonomskoj teoriji funkciju ponude, što znači da valja istražiti u kojoj mjeri postignuta
prosječna cijena po lm3 šumskih sortimenata utječe na veličinu sječe, ukoliko i koliko na nju utječe uopče. Sa stajališta kupaca funkcija
tražnje bila bi definirana kao zavisnost traženih količina (izraženih prosječnom godišnjom sječom u m´/ha šumske površine) o prosječno
plaćenoj cijeni po 1 m šumskih sortimenata.


406




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 52     <-- 52 -->        PDF

R. Sahadi: POSTKiNUC´A NJEMAČKOG ŠUMARSTVA 1 NJIHOVA l-KONOMI. I RUSKA ANALIZA Šumarski list hr. 7 K. CXX1V 12000). 385-4 I I


Ovaj prikaz ne bi bio potpun ako se ne bismo osvr- de Forets i drugdje) idu za tim da se šumarska služba


nuli na suvremene tendencije u šumarskoj politici raz- pretvori u normalno poduzeće koje će poslovati na nor-


vijenih europskih zemalja. Primjeri njemačkih Länder malnim temeljima ponude i tražnje, a zajednica će s


(npr. Bavarska), Austrijskih državnih šuma, šumarstva takvom organizacijom ugovarati poslove koje valja


u Švicarskoj i Francuskoj, te najnovije promjene u Ita- obaviti da se osigura potrajnost šuma, njihovo otvara-


liji, sve više potvrđuju da se rješenja za racionalno, su- nje, čuvanje, konverzija i si., da se vodi borba za zdrav-


vremeno, prirodi blisko gospodarenje šumama mora lje tih šuma i ostvari ravnovjesje između žive i nežive


potražiti u usklađivanju s tržišnim načelima i racional- prirode u šumama,
nom konkurenciji okrenutom gospodarenju šumama. Takvo funkcionalno razdvajanje, ako je provedeno


Šumarstvo se u razvijenim zemljama, kao i u Nje- mudro i racionalno47, omogućit će da javnost postane


mačkoj, okreće ka komercijalizaciji poslova oko gos- svjesna općekorisnih funkcija šuma, ali i troškova s nji-


podarenja šumama. Pokazalo se naime, da su zahtjevi ma povezanih. U svakom slučaju, onako kako je orga-


za održanjem ekološke ravnoteže, posebno teško po- nizacijski model postavljen, plaćatelji poreza imaju


stavljeni prema šumarstvu, ne mogu podmirivati iz pri- uvid i jamstvo da ono što plaćaju za šume i šumarstvo,


hoda od prodaje šumskih proizvoda. Nove tendencije predstavlja u trenutačnim saznanjima optimum u šu-


(npr. u Bavarskoj i ostalim saveznim njemačkim zem- marstvu, te minimum u izdacima,
ljama, Österreichische Bundesforste, Office National


´"Valja nam se sjetiti neuspješnog pokušaja takvog funkcionalnog organiziranja šumarstva u nas osamdesetih godina. Tada nisu postojali or-
ganizacijsko-politički uvjeti da se takva reorganizacija provede, budući daje zemlja doslovno bila podijeljena na lokalne feude, pa je praksa
to obezvrijedila stvaranjem absurdnog broja OOUR-a, koji su u još većoj mjeri smanjili učinkovitost šumarstva, što se kao hiperbirokrati-
zaeija negativno vjerojatno odražava na djelotvornost u šumarstvu i danas.


SUMMA R Y: Forest cover of FR Germany comprises about 30% of the total
land area, or 10.7 million hectares of forests, 9.5 million ha being statistically
surveyed. 20% of total area is corporate, 34% state, and 46% private ownership.
Statisticallysurveyed forests are owned by 434,000 forest owners. 64%>
od them belong to holdings primarily occupied by agriculture, managing 1.5
million ha of forests (16%> of the total forest area), and owing an average area
of 5.4 ha of forests per holding. Larger holdings of all kinds of ownership, in
all 156,000, manage the total area of8 million ha of forests, or 84% of the total
area, with an average area per holding of 51.1 ha.


Growing stock in German forests averages high 271 mVha, annual average
growth is about 5.9 m´/ha. Growing stock of German forests per ha is 195%> of
the European average, net annual growth 137% of the European average, and
annual cut is 141%) of the European average. Spruce, fir and Douglas fir cover
35% of forest area, pines and larch 31 %>, and broadleaved species cover 35%.


The measures to fight forest damages taken by government and pther institutions
givbe some result, but tjese are obviously insufficient, the acidity of
soils and penetration of heavy metals into undergorund water continue progressively.
The Germani forests contribute to storage of carbon dioxide in
quantity of 30 million tons a year. Carbon dioxide represents about 86% of all
emmission gases producing greenhouse effect.


The anxiety that pollution will cause the destruction of German forests
luckilly did not materialise, most probably it wan ´t happen either in the near
future.. Deterioration of forest soils contiues further. Even if input of pollutants
are stopped, the damageous activity of pollutants already in the soil wouldn ´t
be stopped.


German forestry has made the total turnover in 1997 of about 3.56 billion
DM, added value in it being 1.78 billion DM. In the business year 1997 38.21
million nf of timber is cut (under bark), which is sold at an average price of 88


410




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 53     <-- 53 -->        PDF

R. Sahadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA KKONOMCTRUSKA ANALIZA Šumarski list hr. 7-S. CXXIV (2000), 3X5-411


DM/m3. In the said business year the cut in average was 3.2% larger than previous
year (in private forests the cut was + 7%, in state forests +4.9%), and in
corporate forests -4.1% to previous year).


In all types of ownership the cut was close to the allowable cut, with the exception
of1990, when due to storm damages the cut was double of allowable
annual cut..


Corporate and private ownership enjoy multiple state subsidies in money
and kind, the income statements of net results without these subsidies are called
net income I, and with subsidies net income II respectivelly. In corporate
forests in the period 1989-97 net income I. was postive only in 1990, when an
average 12.3 m´/ha was cut; in private forests in the same period net income I.
was negative in 1992 and 1993. In corporate forests net income II, in spite of
subsidies was positive only in 1989, 1990, 1994, 1995, and in 1997. In the state
forests, with the exception of 1980, 1981, and 1990, net income was always
negative, and is conered in principle from the lands ´and federal s budget.


The results of business operations of all types of ownership and size of
holdings, predominant species and volume of timber cut differ.


The way of subsidizing differs, and it is the result of carefully defined forest
and economic policy. The conversion of forests towards close to nature stands,
afforestation of agricultural land of marginal productivity, fighting tree diseases,
forest fires, etc. are among primary targets of policy of supporting
forestry. In the same way the marketing and promotion of use of wood as ecologically
cleanest material in construction, and other fields of application are
supported as well.


Since the annual average growth of all German forests is about 5.9 mVha,
and that positive operations, without losses and subsidies, are possible only in
stands predominantly spruce with a high proportion of logs of 7.5 m´/ha, obviously
the solution of the problem should befind in cutting costs.


It is established by econometric analysis that in production function where
annual average cut (Q) is dependent variable, machines and transportation
equipment applied in DM per ha (capital, K), and labour in hours/ha (L) as independent
variables, of all deviations, in state forests 9.5%), 18%) in corporate,
and 33% in private forests, might be explained by production functions, which
are withih 95%> confidence interval, significant only in case of production
functions for corporate and private forests. From these empirical production
functions comes obviously out that substituibility od labor is very high compared
with capital equipment applied. Significant investments in German forestry
support the conclusion of this analysis. Very low percentage of deviations
explained in case of state forests seems logical, since the state ownership
has a lot more of social responsibilities than other ownership types, which at
the level of forest range, as well as in higner levels, gives services, free of charge
or discounted, to all other forest owners.


The supply/demand equation is only in one case significant. Only small
part of deviations is explained by empirical demand equation, since the demand
and sale prices run parallel, except in 1990 due to the increased supply
of timber damaged by storm, which proved the value of analysis performed.


Key words: Economic achievements, production functions demand
functions.