DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 29     <-- 29 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA 1 NJIHOVA KKONOMKTRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411


đenim okolnostima postupati ovako ili onako, da bi se
došlo do nekakvog postavljenog cilja.


Kako je od objavljivanja te knjige prošlo tri godine,
a u međuvremenu se život i gospodarstvo u SR Njemačkoj
razvijalo na više nego turbulentan način, potrebno
je pokušati te recentne promjene predočiti nekolicinom
najnovijih podataka, te na temelju hvalevrijednog vremenskog
niza od 1980-1997. pokušati neke od promjena
objasniti ili opisati ekonometrijskom analizom.


Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja ju je,
inače po sve koji ju prolaze izrazito bolnu, gotovo već
prošla bez većih potresa, bez nekontrolirane korupcije i
bezvlada u drugim zemljama koje ju prolaze i prolazit
će ju još jako dugo, medu njima će se vjerojatno prva
oporaviti Češka´, toliko slična Njemačkoj u mnogim
značajkama. 17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko
godina postali su ili ubrzano postaju ponovno Nijemci
u pravom smislu riječi.


Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Europske
zajednice. To će najvjerojatnije i ostati, tako da
opasnost po kohcrenciju EZ-a postoji utoliko, što će
najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više, neke
manje, naručivati poduže vrijeme vagone za transport
svojeg monetarnog zlata u Frankfurt/M.


To je ujedno zemlja koja već dugi niz godina iz značajnih
sredstava plaćatelja poreza podupire svoje šumarstvo
da bi ga održala i poboljšala. Napori da se is


pravi naslijede kameralizma i šume približe prirodi bliskim
sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim mjestima
diljem te velike i lijepe zemlje. Unatoč gustoj na-
pučenosti pokazalo se da uz marljivost, poštenje, znanje
i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje svoje pučanstvo,
već izvozi značajne viškove poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda, a unatoč tomu neprekidno
povećava površine pod šumom na račun poljoprivrednog
zemljišta ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako
značaj poljoprivrede i šumarstva u njemačkom gospodarstvu
nije velik na ovom malom segmentu pokazuje
se stručan i zdravorazumski pristup gledanja na poljoprivredu.
Ogroman broj privatnih šumoposjednika su
poljoprivrednici (njih 277.224) sa šumoposjednima
prosječne veličine 5,4 ha (ukupne površine 1,5 milijuna
ha, odnosno 16% svekolike šumske gospodarene površine)
koji dopunjuje prihod poljoprivrednika i daje mogućnost
sječom zahvatiti u imutak u trenutku potrebe.
Upravo je u Njemačkoj (i u Austriji također) uočena ta
funkcija malog šumoposjeda s njegovom štedioničkom
funkcijom.4 Time šumoposjed pridonosi značajno gospodarskoj
stabilnosti poljoprivrednih dobara. Šumoposjed
pridonosi također oblikovanju krajobraza, pri čemu
se ispunjuje važna rekreativno-krajobrazna funkcija.
Seoskim šumama bogata područja iskazuju se dijelom
prirodi bliskim prebornim gospodarenjem šumama
kao npr. u Allgäu i u Schwarzwaldu.


KRETANJA U ŠUMARSTVU U SR NJEMAČKOJ DO 1997/98.
The development of forestry in the FR Germany until 1997/98


1. Struktura uporabe zemljišta - Structure of land use


Ujedinjenjem do kojeg je došlo padom Berlinskog
zida 9. studenog 1989. godine S.R. Njemačka ima površinu
349.340 km2. Šume i šumsko zemljište zauzimaju
10,7 milijuna ha (1998) ili za otprilike oko 210.000 ha
više nego danom ujedinjenja prije 10 godina. Na šumske
površine otpada oko 30% cjelokupnog teritorija,
oko 1% su površine pod drvećem, poljodjelsko zemljište
zauzima 56%, a ostale uporabe (posebno se velike
površine nalaze pod prometnicama, zatim naseljima i
unutrašnjim vodama) iznose ukupno 13%.


34% šumskih površina su u državnom šumoposje-
du, 20% u posjedu društava i udruga, a 46% je u privatnom
šumoposjedu. Kod privatnog šumskog posjeda
valja uvažiti da su mu pridodane šumske površine ranijeg
Fiducijarnog ureda (Treuhandanstalt), koje je od 1.


siječnja 1995. postao Savezni ured za rješavanje posebnih
zadaća proizlazećih iz ponovnog ujedinjenja Njemačke
(Bundesanstalt für Vereinigungsbedingte Sonderaufgaben,
BVS) koje služi za odštetu ili rješavanje
još neriješenih restitucijskih zahtjeva. Vrste drveća kao
smreka, jela i duglazija dolaze u Njemačkoj na oko
35% površina, bor i ariš na 31%, a vrste drveća listača
na 34% površina.


Oko 9,5 milijuna ha šuma u Njemačkoj5 u 1998. godini
sastojalo se od 434.000 statistički obuhvaćenih posjedovnih
jedinica gospodarenih po poljoprivrednim i
šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa šumom
(oko 64%) otpada na poljoprivredna gospodarstva.
Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna ha tj.
s oko 16% statistički obuhvaćenih šumskih površina.


´Zanimljivo je stanje u Sloveniji, koja je najveći dio pretvorbe i tranziciju vlasti provela uglavnom bez korupcionaških potresa. Prijelaz na
tržišnu privredu obavljen je zadovoljavajuće uspješno, tako da Slovenija, unatoč gubitku velikog unutrašnjeg tržišta, gospodarski stoji dosta
dobro.


4The function of saving bank
´Površine koje su obuhvaćene statistički


387