DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 30 <-- 30 --> PDF |
R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA Šumarski lisl br. 7 X, CXXIV (2000), 385-411 156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospodare s 8,0 milijuna ha šuma (84%), kako to pokazuje tablica 1. Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih šuma u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji pri rast iznosi po ha oko 5,9 m\ Valja posebno istaknuti da je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195% europskog prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137% europskog prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz nje re- zultirajuć prirast, sječe u Njemačkoj također su oko 141 % europskog prosjeka.´´ Tablica 1. Struktura posjedovnih jedinica* sa šumom u SR Njemačkoj 1998. g. The structure of properties with forest in Germany in 1998 Vrsta gospodarstva Broj - posjedovnih jedinica Šumska površina posjedovnih jedinica Vrsta gospodarstva Broj - posjedovnih jedinica 1000 ha % gospodarene površine Ha po posjedovnoj jedinici Poljoprivredna gospodarstva Šumska gospodarstva 277 224 156 404 1 509,5 8 000,0 16 84 5,4 51,1 Ukupno 433 628 9 509,5 100 21,9 Izvor: Agrarbericht der Bundesregierung 1999., BMELF, Bonn, 1999 2. Zaštita šuma - Forest Protection Kroz takozvane "novovjeke šumske štete" (Recent damages of Forests) koje se očituju smanjenjem vitali- teta šuma na velikim površinama, postade stanje i održanje šuma posebnim interesom javnosti. Za nadgledanje stanja šuma i na nju utjecajnih čimbenika ustanovljeno je šumarsko okolišno opažanje (Forestry environment monitoring). Ono se sastoji od opažanja mreže ploha uzoraka kroz cijelu Njemačku (procjena šumskih šteta i stanja tala) kao i iz studija slučajeva (površine pod trajnim opažanjima II programskog stupnja i površina namijenjenih istraživanjima istraživačkih institucija) o stanju šuma i njihovog vremenskog mijenjanja. Iz dobivenih saznanja moguće je izvesti prijedloge za mjere i provjeriti uspjeh ranije primijenjenih mjera7. Istraživanja iz trajnih promatračkih površina II. programskog stupnja pokazuju izvjesno smanjenje unosa sumpora. Kod dušika unos u posljednjih deset godina ima jednakomjernu ili lagano rastuću tendenciju. Oni leže često iznad vrijednosti koje šume trebaju i troše za svoj rast. To vodi poremećaju ravnoteže hranjiva i promjeni sastava vegetacije. To nepovoljno djeluje na raznolikost vrsta i vegetativnog tijeka tvari, što vodi utjecaju na funkcionalnu sposobnost tala. Iz ankete o stanju tala u šumi (BZE - Bodenzustand- serhebung) proizlazi da su mnoga šumska tla u velikoj mjeri već promijenjena i mogu još samo ograničeno ispunjavati svoje funkcije. Njihova svojstva djelovanja kao filtri, odbojno djelovanje i svojstva da pretvaraju tvari u mnogim regijama su smanjena. Upadljivo je na velikim površinama nastalo, uvelike nezavisno o sub- stratima, zakiseljenje gornjih slojeva tala, koje se može tumačiti daje nastalo unosom tvari. U okvirima ankete provedene analize iglica i lišća glede stanja prehrane šumskih stabala zapažen je utjecaj odlaganja atmosferski unešenih tvari, koje taloženjem u tlu ostaju dugo vremena djelotvorni. Na taj se način teški metali obogaćuju u humusu koji se mogu pod određenim okolišnim uvjetima osloboditi u podzemne vode. S brzim poboljšanjem stanja tala nije za računati. To vrijedi i onda kada bi se štetne tvari prestalo unositi u šumsko tlo. Anketa o šumskim štetama 1998. pokazuje za sve vrste drveća lagano padajući trend prorjedenja krošanja od 1991. Tako je udjel očigledno oštećenih stabala prema prethodnoj godini smanjen za 1 % na 21%. Kod smreke su očigledna oštećenja od 1994. do 1996. smanjena za oko 7% i od tada ponovno lagano rastu. Očigledna oštećenja kod bukve, posebno hrasta, kreću se na visokoj razini. Kod bora pada udio stupnjeva oštećenja razina 2 do 4 kontinuirano na niskoj razini. U prosjeku se pozitivan trend za sve vrste drveća u Njemačkoj od 1991. može pripisati pretežito povoljnim vremenskim prilikama posljednjih godina, zatim, zanemarivši lokalne posebnosti, relativno manjem značaju in- sekata i ostalih štetnih organizama kao i smanjenju atmosferskog unosa tvari. "Sve količine prikazane su u m´ s korom. Izvor: THE FOREST RESOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva & FAO Rome, New York 1992 * Šumskoposjcdovnc jedinice s >1 ha šuma ´Izvor: Berieht über den Zustand des Waldes 1998, Ergebnisse des forstlichen Umweltmonitoring, Budesministerium für Erhährung. Landwirtschaft und Forsten BMELF, Bonn 388 |