DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 31     <-- 31 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 S, CXXIV (2000). 3X5-411


Bojazni iz početka osamdesetih godina da bi moglo
doći do propasti njemačkih šuma na velikim površinama
nisu se ostvarile. Katastrofu ovakve vrste nije za
očekivati ni u bliskoj budućnosti. Da bi šume time i u
budućnosti mogle potrajno služiti svojim višestrukim
funkcijama, potrebno je daljnje poboljšanje njihova
stanja. Samo se ustrajnim savjesnim ponašanjem o okolišu
mogu izbjeći rizik i djelomično uklanjanje već na-
stalih šteta. K tomu pridolazi u prvome redu napor ka
smanjenju sastojaka štetnih tvari u zraku i nastavak
kontrole okoliša, posebice kontrole stanja šuma.


Njemačka savezna vlada počela je 1990. godine razvijati
sveobuhvatnu strategiju nacionalne brige o klimi,
koja u međuvremenu obuhvaća više od 150 mjera.
Taj nacionalni program teži ka redukciji emisije ugljičnog
dioksida i smanjenju, odnosno ograničavanju ispušnih
plinova. Ta strategija obuhvaća područja energetike,
zgrada, prometa, industrijskih i malih potrošača,
kućanstava, poljoprivrede i šumarstva, otpadaka i
novih tehnologija.


3. Poslovni rezultati


Drvno tržište odvijalo se je u 1997. ekspanzivno.
Veća proizvodnja u gotovo svim područjima prerade dr-
veta dovela je do pojačane tražnje za oblovinom. Posebice
je vrlo živahno bilo tržište oblovine četinjača. Regionalno
je povremeno dolazilo do uskih grla u opskrbi.
Sječa se kretala na granici preradbenih kapaciteta. Tražnja
za listačama bila je zadovoljavajuća. Oblovina bukovine
srednje i bolje kakvoće bila je dobro tražena. Nasuprot
tomu slabija je tražnja za hrastovinom.


Sječa šumskih sirovina bila je u šumskogospodars-
koj godini 1997." za cjelokupno savezno područje pri
38.2 milijuna m3. U usporedbi s 1996. (37.0 milijuna m1)
je time sječa porasla oko 3.2%. Nasuprot prosjeku godina
1991. do 1996. s 33.2 mil. m3 to je povećanje za oko
15%. Sječa šumskog drva u nedržavnim šumama u Bavarskoj
je procijenjena, budući da za nju nema službenih
podataka.


Dok je sječa u privatnim šumama porasla za 7.0%
na 11.8 mil. m5, u državnim šumama za 4.9% na 17.3


3.1. Vrijednost proizvodnje


Vrijednost proizvodnje njemačkog šumarstva bio je
u 1997. pri oko 3.56 mlrd DM. Nakon odbitka poreznih
predujmova, amortizacije i proizvodnih poreza, dobija


"Šumskogospodarska godina (Forstwirtschaftsjahr) 1997. pokriva vrij


Vlada inzistira da se emisije ugljičnog dioksida do
2005. godine u odnosu na 1990. reduciraju za 25% i da
se opskrba energijom oblikuje djelotvornijim i po okoliš
podnošljivijim. Stoga trebaju obnovljive energije
biti pojačano podsticane kao i stvarani okvirni uvjeti,
koji bi potrošnju energije značajnije smanjili.


Oko 86% emisija ispušnih plinova koji stvaraju
efekt staklenika sastoji od ugljičnog dioksida (C02), i
od oko 7% dušičnog oksida (N20). Pri takvim ispušnim
plinovima emisije su između 1990. i 1997. smanjene
kako slijedi: CO, za oko 12%, CH4 za oko 36% (poljoprivreda
oko 19%). Ispuštanje N20 palo je za oko 1%
(poljoprivreda oko -10%).


U Njemačkoj udio poljoprivrede na energiji zavisnoj
emisiji CO, obuhvaća oko 3%, kod N20 oko jedne
trećine i pri emisijama CH4 oko 43%. Udio poljoprivrede
u ukupnoj emisiji plinova koji pridonose efektu sta-
klenikaje oko 6%. Njemačke šume su s oko 30 milijuna
tona vezanja C02 godišnje važan čimbenik smanjenju
količine C02 u atmosferi.


- Business results


mil. m\ u korporativnim šumama bila je manja za 4.1 %
na 9.0 mil. m3.


Značajan porast očituje se u sječi drveta četinjača.
Nasuprot tomu se sječa listača smanjila. Najveće povećanje
bilo je pri sječi borovine i to 13.4%. U smreke je
porast sječe bio veći za 8.4%, dostigavši 23.0 mil. m1,
predstavljajući time oko 60% ukupne sječe. Sječa trupaca
povećana je na 25.4 mil. m3, dok se sječa kod industrijskog
drveta smanjila na 12.8 mil. m3. Time se postigao
pomak ka omjeru sječe od dvije trećine trupaca prema
jednoj trećini ostalog industrijskog drveta u smjeru
trupaca.


U 1998. će prema prvim procjenama sječa lagano
porasti. Tomu treba pridonijeti povećana tražnja industrije
papira i drvnih ploča, kao i kampanja koju vodi
fond za plasman i uporabu drveta, koja bi trebala pridonijeti
posebnoj konjunkturi u izgradnji drvenih kuća i
uporabi drveta u stanogradnji. Valja dodati da se neprekidno
snažno investira u nove prerađivačke kapacitete.


- The value of production


se u 1998. godini neto novostvorena vrijednost od oko
1.78 mlrd DM.


;mcod 1.10. 1997. do 30. 9. 1998.


389