DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 31 <-- 31 --> PDF |
R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA Šumarski list br. 7 S, CXXIV (2000). 3X5-411 Bojazni iz početka osamdesetih godina da bi moglo doći do propasti njemačkih šuma na velikim površinama nisu se ostvarile. Katastrofu ovakve vrste nije za očekivati ni u bliskoj budućnosti. Da bi šume time i u budućnosti mogle potrajno služiti svojim višestrukim funkcijama, potrebno je daljnje poboljšanje njihova stanja. Samo se ustrajnim savjesnim ponašanjem o okolišu mogu izbjeći rizik i djelomično uklanjanje već na- stalih šteta. K tomu pridolazi u prvome redu napor ka smanjenju sastojaka štetnih tvari u zraku i nastavak kontrole okoliša, posebice kontrole stanja šuma. Njemačka savezna vlada počela je 1990. godine razvijati sveobuhvatnu strategiju nacionalne brige o klimi, koja u međuvremenu obuhvaća više od 150 mjera. Taj nacionalni program teži ka redukciji emisije ugljičnog dioksida i smanjenju, odnosno ograničavanju ispušnih plinova. Ta strategija obuhvaća područja energetike, zgrada, prometa, industrijskih i malih potrošača, kućanstava, poljoprivrede i šumarstva, otpadaka i novih tehnologija. 3. Poslovni rezultati Drvno tržište odvijalo se je u 1997. ekspanzivno. Veća proizvodnja u gotovo svim područjima prerade dr- veta dovela je do pojačane tražnje za oblovinom. Posebice je vrlo živahno bilo tržište oblovine četinjača. Regionalno je povremeno dolazilo do uskih grla u opskrbi. Sječa se kretala na granici preradbenih kapaciteta. Tražnja za listačama bila je zadovoljavajuća. Oblovina bukovine srednje i bolje kakvoće bila je dobro tražena. Nasuprot tomu slabija je tražnja za hrastovinom. Sječa šumskih sirovina bila je u šumskogospodars- koj godini 1997." za cjelokupno savezno područje pri 38.2 milijuna m3. U usporedbi s 1996. (37.0 milijuna m1) je time sječa porasla oko 3.2%. Nasuprot prosjeku godina 1991. do 1996. s 33.2 mil. m3 to je povećanje za oko 15%. Sječa šumskog drva u nedržavnim šumama u Bavarskoj je procijenjena, budući da za nju nema službenih podataka. Dok je sječa u privatnim šumama porasla za 7.0% na 11.8 mil. m5, u državnim šumama za 4.9% na 17.3 3.1. Vrijednost proizvodnje Vrijednost proizvodnje njemačkog šumarstva bio je u 1997. pri oko 3.56 mlrd DM. Nakon odbitka poreznih predujmova, amortizacije i proizvodnih poreza, dobija "Šumskogospodarska godina (Forstwirtschaftsjahr) 1997. pokriva vrij Vlada inzistira da se emisije ugljičnog dioksida do 2005. godine u odnosu na 1990. reduciraju za 25% i da se opskrba energijom oblikuje djelotvornijim i po okoliš podnošljivijim. Stoga trebaju obnovljive energije biti pojačano podsticane kao i stvarani okvirni uvjeti, koji bi potrošnju energije značajnije smanjili. Oko 86% emisija ispušnih plinova koji stvaraju efekt staklenika sastoji od ugljičnog dioksida (C02), i od oko 7% dušičnog oksida (N20). Pri takvim ispušnim plinovima emisije su između 1990. i 1997. smanjene kako slijedi: CO, za oko 12%, CH4 za oko 36% (poljoprivreda oko 19%). Ispuštanje N20 palo je za oko 1% (poljoprivreda oko -10%). U Njemačkoj udio poljoprivrede na energiji zavisnoj emisiji CO, obuhvaća oko 3%, kod N20 oko jedne trećine i pri emisijama CH4 oko 43%. Udio poljoprivrede u ukupnoj emisiji plinova koji pridonose efektu sta- klenikaje oko 6%. Njemačke šume su s oko 30 milijuna tona vezanja C02 godišnje važan čimbenik smanjenju količine C02 u atmosferi. - Business results mil. m\ u korporativnim šumama bila je manja za 4.1 % na 9.0 mil. m3. Značajan porast očituje se u sječi drveta četinjača. Nasuprot tomu se sječa listača smanjila. Najveće povećanje bilo je pri sječi borovine i to 13.4%. U smreke je porast sječe bio veći za 8.4%, dostigavši 23.0 mil. m1, predstavljajući time oko 60% ukupne sječe. Sječa trupaca povećana je na 25.4 mil. m3, dok se sječa kod industrijskog drveta smanjila na 12.8 mil. m3. Time se postigao pomak ka omjeru sječe od dvije trećine trupaca prema jednoj trećini ostalog industrijskog drveta u smjeru trupaca. U 1998. će prema prvim procjenama sječa lagano porasti. Tomu treba pridonijeti povećana tražnja industrije papira i drvnih ploča, kao i kampanja koju vodi fond za plasman i uporabu drveta, koja bi trebala pridonijeti posebnoj konjunkturi u izgradnji drvenih kuća i uporabi drveta u stanogradnji. Valja dodati da se neprekidno snažno investira u nove prerađivačke kapacitete. - The value of production se u 1998. godini neto novostvorena vrijednost od oko 1.78 mlrd DM. ;mcod 1.10. 1997. do 30. 9. 1998. 389 |