DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 46 <-- 46 --> PDF |
R. Sabadi: POSTKiNUCA NJKMACKOÜ ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMkTRUSKA ANALIZA Šumarski list br. 7 », CXXIV (2000), 385-411 II. EKONOMETRIJSKA ANALIZA44 - Econometric analysis 1. Proizvodna funkcija njemačkog šumarstva - Production function of German forestry Treba dakako prvo definirati što je to proizvodna funkcija u smislu mikroekonomske teorije. Proizvodna funkcija bilo kojeg dobra (robe) je jednadžba, tablica ili grafički prikaz koji pokazuje najveću količinu dobra koje se može proizvesti u jedinici vremena za svaku od skupinu alternativnih inputa, upotrijebivši najbolju raspoloživu proizvodnu tehniku. Pod inputima podrazumijevamo čimbenike proizvodnje kao što su ljudski rad, kapitalna dobra potrebna za proizvodnju, tvari koje se ljudskim i strojnim radom ugrađuju u novoproizvedeno dobro, tlo i klimu, te bezbroj inih čimbenika koje je teško sve nabrojati. U šumarstvu odlučan čimbenik proizvodnje drvne biomase, sporednih šumskih proizvoda i svih drugih učinaka šume (općekorisni, zaštitni i rekreativni učinci) je stanište i klima u najširem smislu. Suma postoji i živi i ondje gdje nema ljudi koji bi iskorištavali drvo i ostale šumske proizvode, tako da govoreći o proizvodnim funkcijama smijemo govoriti uvodeći druge čimbenike osim staništa ondje, gdje se šumom gospodari na načelima šumarničke znanosti i iskustva, s ciljem maksimalne proizvodnje drvne biomase, sporednih šumskih proizvoda i ostalih učinaka, koji su predmetom uporabe u gospodarskom životu populacije, bilo kao robe, ili pak učinci za koje nije moguće u okvirima postojećih odvijanja robno-novčanih transakcija pronaći cijenu koja bi se formirala na temelju ponude i tražnje (kao što je to slučaj s općekorisnim učincima šuma). S obzirom da postoji dragocjen i pouzdan statistički materijal iz šumarstva različitih zemalja (SR Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Finska, Francuska itd.) bilo bi šteta iz njega sa stajališta mikroekonomske teorije pokušati ustanoviti da li se tvorbom stohasti- čkih modela mogu ustanoviti izvjesne zakonitosti ili čvrste tendencije, koje bi mogle biti upotrijebljene pri optimizaciji u traženju mjera šumarske gospodarske politike. Takve bi usporedbe s učincima hrvatskog šumarstva mogle dobro poslužiti poboljšanju učinaka domaćeg šumarstva. To je i moguće, budući da su modeli u velikoj mjeri usredotočeni na široke kategorije (ljudski rad, sredstva rada, postignute cijene itd) u kojima se stanište i klima nalazi uključeno u slučajnoj varijabli e, pored ostalih čimbenika, dajući više ili manje pouzdane odgovore o tom kako se (uz malo truda moguće je doznati približno i zašto) koriste čimbenici proizvodnje i kakvim metodama je moguće utjecati na njih da se postigne cilj svakog gospodarskog promišljanja: stvaranje maksimalnih učinaka uz minimalne utroške. Pokušajmo iz raspoloživih statističkih podataka4´ u kojoj mjeri godišnje sječe u mVha obrasle šumske površine (posebno iskazano na šumoposjedima veličine 200 ha> i to u državnom, korporativnom i privatnom šumoposjedu) kao proizvodnja Qn, je funkcijom utrošenog ljudskog rada u satima po ha šumom obrasle površine L, utrošcima strojeva i voznog parka izraženog u DM/ha šumom obrasle površine Kn te tijeka vremena i vremenskog trenda T(t, = 1980., ...t18= 1997): Qn=f(Ln,Kn,T) 1.1. Za državni šumoposjed jednadžba proizvodne funkcije glasi: 1.16xL 0.04934 xK 0.42297 xL0033, Kvadrat jednostavnog koeficijenta korelacije (r = 0.308) R,2 = 0.095 kazuje nam daje samo 9,5% odstupanja u veličini Qlt moguće objasniti regresijom prikazanom jednadžbom naprijed. Za N = 18 i p = 3, odnosno za (N-p) = 15 i (p-l)=2 stupnjeva slobode naša F- distribucija ima vrijednost 1.76, što za date stupnjeve slobode nije dosta (min F = 3.68). Zaključak koji proizlazi je da naprijed izračunata jednadžba nije statistički zasigurana. Ipak, tu je jednadžbu moguće interpretirati na sljedeći način: Poraste li broj zaposlenika, odnosno utrošaka radnih sati godišnje po 1 ha šumske površine u državnim šumama u SR Njemačkoj za 1%, sječe bi mogle porasti godišnje u m3/ha za 0.05%, uz ostale nepromijenjene uvjete. Poraste li utrošak strojeva i voznog parka godišnje izražen u DM/ha za 1 %, može se očekivati da se sječe mogu povećati za 0.423%. Ipak, unatoč statističkoj nepouzdanosti, ova nam jednadžba vrlo jasno govori o tome koliko je u njemačkim uvjetima visokorazvijene industrijske zemlje, jeftinije i jednostavnije u šumarstvu zamjenjivati ljudski rad strojevima i opremom, što daje ogromne uštede. Na taj je način i objašnjiva tendencija neprekidnog smanjivanja ljudskog rada u šumarstvu, u svim kategorijama šumoposjeda kako to pokazuju ilustracije. Iz dobivene jednadžbe proizlazi da je npr. 1988. godine (t=9) uz utrošak sredstava za opremu i vozni park po 1 ha šumske površine državnog šumoposjeda "Svekoliki obračuni odnose se na sve tri vrste šumoposjeda (državni, korporativni i privatni) veličine preko 200 ha površine pod šumom (HB = Holzbodenfläche), za koje postoji neprekinut vremenski niz 1980-1997. 4SBundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten: Agrarberichte der Bundesregierung, Forstwirtschaftsjahre 1980-1999, BMELF. Bonn 404 |