DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 48 <-- 48 --> PDF |
R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRIJSKA ANALIZA Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 385-411 Slika 8. Kretanje utrošaka za strojeve i vozni park DM/ha u SR Njemačkoj u državnim, korporativnim i privatnim šumama veličine preko 200 ha Development of operating expenditures for machinery and transportations equipment in FR Germany in state, corporative, and private forests of over 200 ha of forested 1.2. Proizvodna funkcija za šumarstvo u korporativnom šumoposjedu I ovdje se pretpostavlja daje godišnja sječa drva po 1 ha funkcijom broja utrošenih radnih sati po 1 ha šumske površine korporativnog šumoposjeda veličine preko 200 ha (L2) i utrošaka za strojeve, opremu i vozni park (K2") tijekom vremena T, dakle: Q2 = f(L2, K2", T) Q2 = 0.359 xL2 097xK2 om2x 1.0554´ Izračunavamo R% koji je: 0.18076, a potom i funkciju F = 4.25 Iz čega proistječe zaključak daje za 15 i 2 stupnjeva slobode minimalna vrijednost F 3.68, pa je prema tomu naša empirijski izračunata funkcija F = 6.58 statistički signifikantna. 1.3. Proizvodna funkcija za šumarstvo u privatnom šumoposjedu Q3 = 0.3919 x L0´372´5 x Ka4l25X x 1.03385´ I opet izračunavamo R2 koji ima vrijednost : R2 = 0.33191 a F = 3.72 iz čega proizlazi da je jednadžba statistički signifikantna pri 15 i 2 stupnjeva slobode (F = 3.68). 2. Funcija ponude (S)/tražnje (D) u šumarstvu u SR Njemačkoj 2.1. Državni šumoposjed u SR Njemačkoj Da li je i u kolikoj mjeri sječa drveta godišnje prosječno po 1 ha zavisna o postignutoj cijeni po 1 m3 u toj godini, tijekom vremena?4´´ D, = 68,14 xPf"-sm5 x 1.005289´ koju možemo interpetirati na sljedeći način: Poraste li prosječna cijena šumskih sortimenata po 1 m5 za 1 %, sječe će se tijekom vremena smanjiti za oko 0.54 % mjereno u mVha obrasle šumske površine, te da će veličina sječa zbog nedefiniranih čimbenika vezanih uz vremenski trend godišnje rasti za oko 0,53 %. Koliko je jaka veza između naših varijabla, dobija- mo odgovor daje R: = 0.2084. Ispitujući tu korelaciju, dobijamo daje dopuštena vrijednost F=3.68. U konkretnom slučaju vrijednost F = 1,97 za 2 i 15 stupnjeva slobode (N-p i p-1 ). Iz toga bi proizašao zaključak da nultu hipotezu, koja glasi: sječa drva u njemačkim državnim šumama u mVha ne zavisi o postignutim prosječnim cijenama u DM/iri za šumske Sortimente i o s vremenskim trendom u vezi s ostalim čimbenicima, valja prihvatiti, jer kako pokazuje gornje ispitivanje, to u slučaju državnog šumoposjeda može vrijediti za vezu u razdoblju od 1980. do 1997., osim naravno slučaja olujnih sječa 4l´Ovako formulirano pitanje definira prema mikrockonomskoj teoriji funkciju ponude, što znači da valja istražiti u kojoj mjeri postignuta prosječna cijena po lm3 šumskih sortimenata utječe na veličinu sječe, ukoliko i koliko na nju utječe uopče. Sa stajališta kupaca funkcija tražnje bila bi definirana kao zavisnost traženih količina (izraženih prosječnom godišnjom sječom u m´/ha šumske površine) o prosječno plaćenoj cijeni po 1 m šumskih sortimenata. 406 |