DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 49     <-- 49 -->        PDF

R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRUSKA ANALIZA


Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411


1990., kada neposredno poslije dolazi do tipičnog pada
cijena uslijed povećane ponude šumskih sortimenata.
Koliko god izgledalo nelogično da će povećanjem cijena
šumskim proizvodima djelovati na sniženje veličine
prosječne sječe po 1 ha, to se ipak da objasniti, prvo činjenicom
da se regresijskom jednadžbom može objasniti
samo oko 21 % nastalih promjena (ostalih oko 79%
promjena uzrokovani su drugim čimbenicima), drugo,


da državni (kao uostalom i druge vrste) šumoposjed
ima striktno stajalište da se sječe samo u okvirima etat-
nih mogućnosti šuma, te treće, u državnim šumama sve
više raste udio međuprihoda (prorjede) u posječenom
drvetu, što cijelu sliku tražnje i njzinog obuhvata bilo
kakvom jednadžbom tražnje izvrće od njezinog uobičajenog
izgleda. To uostalom ilustrira i sljedeća slika 9.


Slika 9.


Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih
površina i postignutih prosječnih
cijena DM/m´ u njemačkim
državnim šumama u razdoblju od
1980 do 97.


The development of the average annual
cut in mVha and average timber
prices in DM/m´ in the German state
forests in the period 1980-1997


2.2 Korporativni šumoposjed u SR Njemačkoj


Stohastički odnos između veličine sječa u rrrVha pošumljene
površine korporativnog šumoposjeda >200
ha i postignutih prosječnih cijena u DM/m3 za šumske
Sortimente u razdoblju 1980-97. godine u SR Njemačkoj
dat je sljedećom jednadžbom:


D2 = 3.03491 xP2 °-m2662m
x 1.004166387´
koju se može interpetirati na sljedeći način:


Poraste li prosječna cijena šumskih sortimenata po
1 m3 za 1 %, sječe će se tijekom vremena povećati za oko
0.13 % mjereno u mVha obrasle šumske površine, te da
će veličina sječa zbog nedefiniranih čimbenika vezanih
uz vremenski trend godišnje rasti za oko 0.42 %.


Upitamo li se međutim kako je jaka veza između
naših varijabla, dobijamo odgovor daje R2 = 0.00784.
Ispitujući tu korelaciju, dobijamo daje dopuštena vrijednost
F=3.68. U konkretnom slučaju vrijednost F =
0.05926 za 2 i 15 stupnjeva slobode (N-p ip-1). Iz toga
bi proizašao zaključak da nultu hipotezu, koja glasi:
sječa drva u njemačkim korporativnim šumama u m´/ha
ne zavisi o postignutim prosječnim cijenama u DM/m3
za šumske Sortimente i o s vremenskim trendom u vezi s
ostalim čimbenicima, valja prihvatiti, jer kako pokazuje
gornje ispitivanje, to u slučaju korporativnog šumoposjeda
ne može vrijediti za vezu u razdoblju od 1980.
do 1997.


SlikalO.


Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih
površina i postignutih prosječnih
cijena DM/m´ u njemačkim korporativnim
šumama veličine posjeda > 200 ha u
razdoblju 1980-97.


The development of the average annual
cut in mVha and average timber prices in
DM/nV in the German corporate forests in
the period 1980-1997.


407