DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 49 <-- 49 --> PDF |
R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJEMAČKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA EKONOMETRUSKA ANALIZA Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 385-411 1990., kada neposredno poslije dolazi do tipičnog pada cijena uslijed povećane ponude šumskih sortimenata. Koliko god izgledalo nelogično da će povećanjem cijena šumskim proizvodima djelovati na sniženje veličine prosječne sječe po 1 ha, to se ipak da objasniti, prvo činjenicom da se regresijskom jednadžbom može objasniti samo oko 21 % nastalih promjena (ostalih oko 79% promjena uzrokovani su drugim čimbenicima), drugo, da državni (kao uostalom i druge vrste) šumoposjed ima striktno stajalište da se sječe samo u okvirima etat- nih mogućnosti šuma, te treće, u državnim šumama sve više raste udio međuprihoda (prorjede) u posječenom drvetu, što cijelu sliku tražnje i njzinog obuhvata bilo kakvom jednadžbom tražnje izvrće od njezinog uobičajenog izgleda. To uostalom ilustrira i sljedeća slika 9. Slika 9. Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih površina i postignutih prosječnih cijena DM/m´ u njemačkim državnim šumama u razdoblju od 1980 do 97. The development of the average annual cut in mVha and average timber prices in DM/m´ in the German state forests in the period 1980-1997 2.2 Korporativni šumoposjed u SR Njemačkoj Stohastički odnos između veličine sječa u rrrVha pošumljene površine korporativnog šumoposjeda >200 ha i postignutih prosječnih cijena u DM/m3 za šumske Sortimente u razdoblju 1980-97. godine u SR Njemačkoj dat je sljedećom jednadžbom: D2 = 3.03491 xP2 °-m2662m x 1.004166387´ koju se može interpetirati na sljedeći način: Poraste li prosječna cijena šumskih sortimenata po 1 m3 za 1 %, sječe će se tijekom vremena povećati za oko 0.13 % mjereno u mVha obrasle šumske površine, te da će veličina sječa zbog nedefiniranih čimbenika vezanih uz vremenski trend godišnje rasti za oko 0.42 %. Upitamo li se međutim kako je jaka veza između naših varijabla, dobijamo odgovor daje R2 = 0.00784. Ispitujući tu korelaciju, dobijamo daje dopuštena vrijednost F=3.68. U konkretnom slučaju vrijednost F = 0.05926 za 2 i 15 stupnjeva slobode (N-p ip-1). Iz toga bi proizašao zaključak da nultu hipotezu, koja glasi: sječa drva u njemačkim korporativnim šumama u m´/ha ne zavisi o postignutim prosječnim cijenama u DM/m3 za šumske Sortimente i o s vremenskim trendom u vezi s ostalim čimbenicima, valja prihvatiti, jer kako pokazuje gornje ispitivanje, to u slučaju korporativnog šumoposjeda ne može vrijediti za vezu u razdoblju od 1980. do 1997. SlikalO. Kretanja prosječnih sječa mVha pošumljenih površina i postignutih prosječnih cijena DM/m´ u njemačkim korporativnim šumama veličine posjeda > 200 ha u razdoblju 1980-97. The development of the average annual cut in mVha and average timber prices in DM/nV in the German corporate forests in the period 1980-1997. 407 |