DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 14 <-- 14 --> PDF |
(j. Rubin: PARAZITSKI KOMPLfkS BOROVA CITN.IAKA (Thmunclopoea phmcumpa Schiff.)... Šumarski list br. 7 S. CXXIV (21)00). 363-372 Unter registrierten Parasitendes Pinienprozessionsspinners sind folgende Arten determiniert worden: 1. Eierparasiten: Tctrastichus servadcii Dom., Ooencyrtus pityocampae Mercet. und Anastatus bifarciatus Fonsc; 2. Raupen- und Puppenparasiten: Compsilura concinnata Meig. und Phryxc caudata Rond.: 3. Puppenparasiten: Villa brunnea Beck., Coelichncumon rudis Fonsc. «WConomorium patulum Walk.: 4. Hyperparasiten: Hemipentes morio L. Um die Schäden von Pinienprozessionsspinner rechtzeitig zu verhindern, ist es notwendig die Kontrolle seiner Individuenanzahl regelmässing durch- zufüren. Die Feststellung der Populationsdichte ist durch das Anzählen der Winternestern auf obengenannten Versuchsflächen durchgeführt worden. Nach gefundenen Werten ist eine Gradationskurve konstruiert worden, nach der der Individuenanzahlhöchepunkt des Pinienprozessionsspinners im Jahr 1996. angemerkt worden ist. Schlüsselwörter: Pinienprozessionspinner, Parasiten, Parasitenkomplex, die Kiefer, ökologische Faktoren, Gradiaton, Populationsdichte. ill |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 13 <-- 13 --> PDF |
(i. Rubin: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA ĆETNJAKA (Thaumetopoea pityocampa SchilT.).. Šumarski list br. 7 8, CXXIV (2000). 363-372 11. Pored uloge parazitskog kompleksa za gradaciju borova četnjaka, od osobite su važnosti egzogeni i endogeni čimbenika i specifična svojstva i sposo bnost jedno, do višegodišnjeg ostanka kukuljica i njihovih parazita u tlu. LITERATURA Literatur A n d ro i ć , M., 1951 : Borov prelac-gnjezdar (Cnetho- campa pityocampa Schiff.) i njegovo suzbijanje. Godišnjak biološkog instituta, 237-258, Sarajevo. Androić, M., 1956: Contribution a l´ctude de Cne- thocampa ptyocampa Schiff. Rev.de Pathol, végétale et d´entom. agric. de France Tom. 25, No. 4,251-262. Androić, M., 1957: Borovčetnjakgnjezdar(Cnetho- campa pityocampa Schiff.) Biološko ekološka studija, Annales pro experimentis foresticis XII, 351-460, Zagreb. Androić, M., 1968: Izbor metode i određivanje optimalnog vremena suzbijanja borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) Poslovno udruženje šum. privrednih organizacija, Zagreb. Androić, M., 1978: Neke bioekološke karakteristike borova četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) i mogućnosti njegova suzbijanja, Šumarski list 8-10, 333-341, Zagreb. Androić, M., 1979: Mogućnosti integralne zaštite borovih kultura od napada borovog četnjaka (Thaumetopoea pitycampa Schiff), Šumarski fakultet, Zagreb. H arapin, M., 1979: Rezultati istraživanja i suzbijanja borovog četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) u 1978. godini, Šumarski institut, Jastrebatsko. Harapin, M., 1984: Parazitski kompleks borova četnjaka (Thaumetopoeapityocampa schiff.) i njegov utjecaj na dinamiku populacije, Zagreb. Kovačev i ć,Ž., 1947: Važnost jajnih parazita za uništavanje štetočinja, Šumarski list 1-2, 37-40, Zagreb. Rauš, Đ., 1976: Šumarska fitocenologija, (Skripta), Zagreb. Sehwerdtfeger, F., 1970: Waldkrankhteiten. Hamburg. ZUSAMMENFASSUNG: Die Kiefernwälder des Adriagebiets sind regelmässig ein Befallobjekt der Waldschädlingen, zwischen denen, als Nadelfresser, der Pinienprozessionsspinner (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) einen besonderen Platz einnimmt. Gradationen des Pinienprozessionsspinners können unter bestimmen Umständen und Zeiträumen die Gesamtwerten der Küstenwälder bedeutend reduzieren. Direkte schädliche Wirkungen des Pinienprozessionsspinners manifestiern sich sowohl im Substanzzunahmeverlust und im Stören des ästhetischen Landschaftsbildes als auch in der Hautekzemerscheinung, von den Härchen, die die in die Erde auf Einpuppen gehende Larven hinterlassen, verursacht. Der Ziel unserer Forschungen war, die Erkenntnisse über die Bedeutung einzelner Arten des Parasitenkomplexes für eine Massenvermehrung des Pinienprozessionsspinners auf einem kleineren Teil seines Areals auf unserer Küste, zu vervollständigen. Die Feldforschungen sind in der Kiefernkulturen auf dem Gebiet der Forstverwaltung Split ausgeführt worden, wo die Versuchsflächenmethode angewendet worden ist. Auf den Versuchsflächen Trogir, Klis und Omiš sind in der Zeit von 1995-1996. alle Entwicklungsstadien des Pinienprozessionsspinners eingesammelt worden, und es wurde die Intensität seines Befalles registriert. Durch Laborforschungen ist sowohl die Determinierung der Parasitenarten und ihrer Individuenanzahl, als auch das Registrieren des Schmetterlingen-, Raupen- und Parasitenausshlüpfen durchgeführt worden. 371 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(j. Rubin: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA CETNJAKA (Thaumetopoea pityoca RASPRAVA Androić (1975) je kao najzastupljenijeg jajnog parazita registrirao Ooencyrtuspityocampae Mereet., a drugi je po udjelu bio Tetrastichus tibialis Karidj. Postotak parazitiranih jaja za istraživani lokalitet iznosio je 1,2 do 13% od srednjeg ukupnog broja jaja. Postotak parazitiranih kukuljica iznosio je 90%. Harapi n (1984) je kroz petogodišnje razdoblje istraživanja parazitskog kompleksa borova četnjaka na cijelome području njegova rasprostranjeni a u Hrvatskoj, registrirao Tetrastichus servadeii Dom. kao najzastupljenijeg jajnog parazita sa 71% od srednjeg ukupnog broja parazita. Na drugom je mjestu prema zastupljenosti bio Ooencyrtus pityocampae Mereet. sa 21%. Među parazitima gusjenica i kukuljica, apsolutno najbrojniji parazit bio je Villa brunea Beck. Drugi su prema zastupljenosti bili paraziti iz fam. Techinidae sa 23%, a treći je Coelichneumon rudis Fonsc. sa 21 %. Naša su istraživanja potvrdila visoki postotni udjel jajnog parazita Tetrastichus servadeii Dom. od 67,40% od ukupnog broja parazita. Ooencyrtus pityocampae Mereet. bio je zastupljen sa 16,95%, & Anastatus bifas- ciattts Fonsc. sa 15,65%. Navedeni jajni paraziti registrirani su na svim pokusnim plohama. Među parazitima gusjenica i kukuljica najzastuplje- niji su Compsilura concinata Meig. i Phryxe caudata ZAKLJUČCI Na temelju istraživanja borova četnjaka i njegova parazitskog kompleksa može se zaključiti sljedeće: 1. Odlaganje jaja traje u prosjeku mjesec dana, a izraziti maksimum postiže u prvoj polovici razdoblja odlaganja. 2. Eklozija gusjenica započinje na kraju razdoblja odlaganja jaja, dok eklozija parazita počinje najčešće u drugoj polovici istog razdoblja. 3. Početak, kulminacija, trajanje i kraj eklozije leptira, gusjenica i parazita pokazuje varijabilnost po godinama i lokalitetima. 4. Nađeni su sljedeći paraziti jaja: Tetrestichus servadeii Dom. (Hym., Eulophidae); Oencyrtuspityocampae Mereet. (Hym., Encyrtidae) i Anastatus bifasciatus Fonsc. (Hym., Eupelmidae). 5. Nađeni su sljedeći paraziti gusjenica i kukuljica: Phryxe caudata Rond. (Dipt., Tachinidae) i Compsilura concinnata Meig. (Dipt. Tachinidae). Paraziti kukuljica: Villa brunnea Beck. (Dipt., Bomby- liidaé); Coelichneumon rudis Fonsc. (Hym., Ichneumon idae) i Conomoriumpatu/um Walk. (Hym., Pteromalidae). Od hiperparazita nađen je Hemi- penthes morio L. (Dipt. Bomhyliidae). 370 m Schill.)... Šumarski list hr. 7 X. C´XXIY(20001. 363-372 Diskussion Rond., (Tachinidae) sa 30,40%. Villa brunea Beck, je zastupljena sa 27,45%. Analizom jajnih legala utvrdili smo da su gusjenice izašle iz 74,85% jaja, paraziti iz 7,50%, a sterilnih jaja bilo je 16,53%. Pod pojmom sterilna jaja obuhvaćen je i manji dio jaja koja sadržavaju uginule parazite. Ovakva jaja su prljavožute boje, a sterilna jaja su plavkastobi- jela. Visok postotak sterilnih jaja ukazuje na veliko značenje i ovoga gradološkog čimbenika. Veličinu šteta koje uzrokuje borov četnjak teško je brojčano iskazati. Ovdje se pod štetama razumijevaju izravne štete u smanjenom prirastu borovih stabala zbog djelomične defolijacije. Ukoliko radi uzastopnog golobrsta dođe do sušenja stabla, što se u prirodi rijetko događa, kvantificiranje nastale štete, u ekonomskom smislu, je olakšano. S obzirom da šume istraživanoga područja imaju manje ekonomsku, a više općekorisnu vrijednost, veličina nastale štete procjenjuje se s estetskog i higijenskog gledišta. Smanjenje vrijednosti borovih sastojina nalaže poduzimanje odgovarajućih mjera suzbijanja, a cilj je smanjenja brojnosti populacije borova četnjaka na normalnu. - Schlüsse 6. Analiza 60 jajnih legala s tri lokaliteta u 1995 - 1996. g. pokazuje da su gusjenice izašle iz 74,85% jaja, a da nisu izašle iz 1,12% jaja. Paraziti su izašli iz 7,5% jaja, a sterilnih jaja bilo je 16,53%. Prosječan broj jaja u leglu bio je 227. 7. Kvalitativna i kvantitativna prisutnost jajnih parazi ta pokazuje daje Tetrastichus servadeii Dom. zastupljen sa 67,40%. Fo je najbrojniji parazit borova četnjaka. Drugi po udjelu je Ooencyrtus pitycam- pae Mereet. sa 16,95%. Treće mjesto zauzima Anastatus bifasciatus Fonsc. sa 15,65%. 8. Paraziti su izašli iz 20% kokona, a leptiri iz 31% kokona. Najveći je udjel neotvorenih kokona i to 49%. 9. Postotni omjer parazita kukuljica je sljedeći: Tachinidae (Phryxe caudata Rond, i Compsilura concinnata Meig.) 30,40%, Villa brunnea Beck. 27,45%, Coelichneumon rudis Fonsc. 25,49%, Conomorium patulum Walk. 13,72% i Hemipen- thes morio L. 2,94%. 10. Prema krivulji gustoće populacije borova četnjaka, konstruiranoj na temelju broja zapredaka, kulminacija napada zabilježena je 1996. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 11 <-- 11 --> PDF |
(i. Rubin; PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA ČETNJAKA (Tlunimclopoca pityocampa Schill).. Šumarski lisl br. 7 X, CXXIV (2000), 363-372 Slika 4. Zimski zapreci borova četnjaka Bild 4. Winternestern des Pinienprozessionsspinners Za određivanje gustoće populacije na ovaj način odlučili smo se iz dva razloga: prvo, u vremenu razvoja gusjenica borova četnjaka u 4. i 5. stadiju (formiranje zimskih zapredaka), već su do izražaja došli redukcij- ski čimbenici koji su djelovali na prethodne stadije (leptir, jaje, kukuljica, pa i ličinke 1., 2. i 3. stadija); drugo, izbrajanje zapredaka jednostavnije je nego izbrajanje u tlu nađenih kukuljica (praktički razlozi). Radi dobivanja cjelovite slike o kretanju gustoće populacije borova četnjaka, podaci su upotpunjeni službenim podacima o intezitetu napada i napadnim površinama s područja uprave šuma Split. 369 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 10 <-- 10 --> PDF |
368 (i. Rubin: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA ĆETNJAKA {Thmunetopoea pityocampa Schiff.)... Šumarski lis! br. 7 8, CXXIV (2000), 363-372 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 9 <-- 9 --> PDF |
(i. Ruhm: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA ĆETNJAKA (Thaumetopoea mtyocampa SchilT.).. Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 363-372 Tablica 2. Kvantitativna i kvalitativna prisutnost jajnih parazita (svi lokaliteti) Tabelle 2. Quantitative und qualitative Answesenheit der Eierparasiten (alle Lokalitäten) LOKALITET Lokalität Ukupno parazita Insgesamt Parasiten Tétras, serv. Ooencyrt. pityocamp. Anast. bifasc. LROGIR KLIS OMIŠ 414 313 282 291 182 207 71 38 61 52 93 14 Ukupno: Insgesamt: 0/ /o 1009 100 680 67,40 170 16,95 159 15,65 Jajni paraziti su determinirani i određena je njihova kvantitativna prisutnost. Sa svake pokusne plohe sakupljeno je po 100 jajnih legala tj. 300 godišnje ili 600 ukupno. Nakon toga je uzeto 12 uzoraka u kojima je bilo 1009 parazita. U tome broju Tetrastichus servadeii Dom. sudjeluje sa 67,40%. Drugi po udjelu je Ooen- cyrtuspityocampae Mercet. sa 16,95%. Navedene vrste jajnih parazita borova četnjaka dolaze na svim lokalitetima. KVANTITATIVNA PRISUTNOST PARAZITA, GUSJENICA I KUKULJICA Quantitative Anwesenheit der Parasiten, Raupen und Puppen Za određivanje kvantitativne prisutnosti gusjenica i kukuljica borova četnjaka, za dvogodišnje razdoblje sakupljeno je 505 primjeraka kokona koji su razvrstani po lokalitetima, pri čemu je evidentiran broj izašlih leptira i parazita. Prema Harapinu (1984) cit. "Prisutnost pojedinih vrsta iz kompleksa parazita i kukuljica varira po godinama i lokalitetima. Nema korelacije relativnog omjera kokona iz kojih su izašli leptiri prema onima iz kojih su izašli paraziti i gradacije borova četnjaka." Iz tablice 3. razvidno je da na neotvorene kokone otpada 49%, leptiri su izašli iz 31%, a paraziti iz 20% kokona. Od 102 kokona iz kojih su izašli paraziti broj i relativni omjer vrstaje sljedeći: Tachinidae: (Phryxe caudata Rond, i 31 kom. 30,41 % Compsilura concinata Meig.) VillabruneaBeck. 28 kom. 27,45% Coelichneumon rudis Fonsc. 26 kom. 25,49% Conomorium patulum Walk. 14 kom. 13,72% Hemipenthes morio L. 3 kom. 2,94% Slika 3. Gusjenice borova četnjaka Bild 3. Raupen des Pinienpiozessionsspinners ODREĐIVANJE GRADACIJSKE KRIVULJE - Bestimmen der Gradationskurve Borov četnjak ima gradaciju čija krivulja ne pripada ni kontraktivnom ni distraktivnom tipu. U širem području njegova rasprostranjenja rijetke su godine bez vidljivih znakova oštećenja. Permanentnost pojave borova četnjaka očituje se u tome što nema izrazite latence, progradacije, gradacije, i retrogradacije. Gradacija va rira u vremenu i prostoru, što ukazuje na kompleksno uzajamno djelovanje endogenih i egzogenih čimbenika koji je uzrokuju. Gradacijska krivulja borova četnjaka konstruirana je na temelju broja zimskih zapredaka, na stablima izabranih pokusnih ploha. 367 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 8 <-- 8 --> PDF |
(i. Rubin: l´ARA/ITSK! KOMI´LIKS BOROVA ČKTNJAKA (Thaumetopoea pityocampa Schill)... Šumarski lis! br. 7 S. CXX1V (2000). 363-372 1996. Eklozija leptira započinje 25. srpnja i traje do 20. kolovoza (26 dana). Neotvorenih kokona bilo je 50%, leptira 15% a parazita 35%. Paraziti izlaze od 30. srpnja do 26. kolovoza. Eklozija gusjenica traje od 21. kolovoza do 7. rujna. Vrijeme izlaženja jajnih parazita po- TROGIR KLIS OMIS TROGIR KLIS OMIS NEOTVORENI 1COKONI; ZUGEBLIEBENE KOKONS D LEPTIRI; SCHMETTERLINGEN H PARAZITI; PARASITEN Slika 2. Eklozija leptira i parazita Bild 2. Schmetterlingen- und Parasitcnausschlüpfcn dudara se s izlaskom gusjenica. Napad gusjenica je nešto slabiji u odnosu na prethodnu godinu. Omiš 1995. Eklozija leptira započela je 30. srpnja i trajala do 24. kolovoza (25 dana). Neotvorenih kokona bilo je 72%, a kokona iz kojih su izašli leptiri bilo je 19%. Paraziti su izašli iz 9% kokona. Mnogobrojne gusjenice izlaze od 30. kolovoza, a kulminacija je 10. rujna, prestaju izlaziti 24. rujna. Paraziti počinju izlaziti nešto prije izlaska gusjenica (28. kolovoza), a prestaju izlaziti kad i gusjenice. Zabilježen je jak napad. 1996. Eklozija leptira počinje 13. kolovoza i traje do 1. rujna (20 dana). Neotvorenih kokona bilo je 55%, kokona iz kojih su izašli leptiri 32%, a kokona iz kojih su izašli paraziti 13%. Eklozija parazita prati ekloziju leptira, sa nešto ranijim početkom izlaženja. Eklozija gusjenica počela je 7. i traje do 28. rujna (21 dan). Paraziti jaja izlaze od 1. do 18. rujna. Registriranje nešto slabiji napad u odnosu na prethodnu godinu. Pregled registriranih parazita: I. Paraziti jaja Tetrastichus servadeii Dom. Ooencyrtus pityocampae Mercet. Anastatus bifasciatus Fonsc. II. Paraziti gusjenica i kukuljica Tachinidae: Phryxe caudata Rond. Compsilura concinata Meig. III. Paraziti kukuljica Bombyliidae: Villa brunea Beck. Ichneumonidae: Coelichneumon rudis Fonsc. Pteromalidae: Conomoriumpatulum Walk. IV. Hiperparaziti Bombyliidae: Hemipenthes morio L. ANALIZA JAJNIH LEGALA - Analyse der Eierbruten Za analizu je uzeto 20 jajnih legala sa svake pokusne plohe. Brojena su jaja iz kojih su izašle gusjenice, gu sjenice u jajetu, izašli paraziti, paraziti u jajetu, sterilna jaja i ukupan broj jaja. Tablica 1. Analiza jajnih legala (svi lokaliteti) 1995-1996. Tabelle 1. Analyse der Eierbruten (alle Lokalitäten) 1995-1996. LOKALITET Lokalität Izašle gusjenice Ausgeschlüpfte Raupen Gusjenice u jajetu Raupen im Ei Izašli paraziti Ausgeschlüpfte Parasiten Sterilnajaja Sterile Eier Broj jaja u leglu Eieranzahl im Brut LOKALITET Lokalität % Broj jaja u leglu Eieranzahl im Brut TROGIR KLIS OMIŠ 69,46 81,54 73,57 1,12 1,94 1,30 9,86 6,43 6.21 19.56 11,12 18,92 210 243 227 Ukupno: Insgesamt: 224,57 3,36 22,50 49,60 680 Prosjek: Durchschnitt: 74.85 1,12 7,50 16,53 227 366 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Cl Rubin: l´AKA/JTSKI KOMI´U-KS BOROVA ĆE IN.IAKA (Thaumetopoea pityocampa Schill´.).., Šumarski tisi br. 7 X, CXXIV (2000), 363-372 365 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
(i. Ruhin: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA ČHTN.IAKA {Jhaumetopoea pityocampa Schür.). Šumarski list hr. 7-X. CXXIV (2000). 363-372 estetska, zaštitna, itd.) daleko nadilaze ekonomske vrijednosti ovog prirodnog dobra. Gradacije borova četnja- ka, kao jednog od najčešćih i najvažnijih štetoč i nj a borovih sastojina, mogu u određenim uvjetima i razdobljima znatno reducirati ukupne vrijednosti priobalnih šuma. Masovna pojava borova četnjaka ovisna je o tri skupine gradoloških čimbenika: abiotski čimbenik (temperatura, padaline, vjetar, insolacija i tlo); ekofiziološka i genetska svojstva populacije štetočinja; paraziti, predatori i patogeni mikroorganizmi (virusi, bakterije i gljivice). Razvojne stadije borova četnjaka parazitira relativ- Trogir 1995. Eklozija leptira počinje 3., kulminira 10., a završava 26. kolovoza (23 dana). Uz masovnu pojavu leptira, počinje i eklozija parazita 25. kolovoza s izraženom kulminacijom 7. i traje do 20. rujna. Neotvorenih kokona ima 30%, kokona iz kojih su izašli leptiri 50%, a kokona iz kojih su izašli paraziti bilo je 20%. Eklozija gusjenica počela je 25. kolovoza i trajala do 13. rujna. Paraziti jaja počinju izlaziti 22. kolovoza i izlaze do sredine razdoblja izlaženja gusjenica, tj. do 4. rujna. 1996. Eklozija leptira počela je 6. i trajala je do 31. kolovoza (25 dana). Mužjaka ima 20% više od ženki. Paraziti se javljaju nešto ranije, već 28. srpnja i prestaju izlaziti do 6. kolovoza, kada počinje eklozija leptira. Neo- no velik broj parazita, međutim, manji broj parazita ima bitniju regulacijsku funkciju za dinamiku populacije. Od domaćih istraživača, sustavna višegodišnja istraživanja borova četnjaka i njegova parazitskog kompleksa, u nas su proveli Androić (1951, 1956, 1957, 1968, 1978, 1979), Harapin (1979, 1984), Kovačev ić (1947) i dr. Poznavanje regulacijskih mehanizama uopće, napose uloge parazitskog kompleksa, temelj su realne prognoze pojave i razvoja gradacije ovog štetočinje, a time i mogućnosti njegova suzbijanja. tvorenih kokona ima 26%, kokona iz kojih su izašli leptiri 48%, a onih iz kojih su izašli paraziti ima, također, 26%. Eklozija gusjenica počinje 27. kolovoza i traje do 14. rujna (19 dana). Eklozija parazita počinje 26. kolovoza i traje do kulminacije izlaska gusjenica, tj. do 5. rujna. Bis 1995. Eklozija leptira počinje 9. kolovoza i traje do 6, rujna (28 dana). Paraziti počinju izlaziti kada je eklozija leptira u maksimumu, tj. 15. kolovoza i izlaze do 15. rujna. Neotvorenih kokona bilo je 70%, kokona iz kojih su izašli leptiri 20%, a onih iz kojih su izašli paraziti bilo je 10%. Eklozija gusjenica traje od 11. rujna do 4. listopada (23 dana). Paraziti izlaze od 15 do 26. kolovoza. Zabilježena je velika gustoća populacije. CILJ I METODE ISTRAŽIVAN. Provedeno istraživanje prilog je daljnjem praćenju pojava vezanih za ulogu parazitskog kompleksa za gustoću i dinamiku populacije borova četnjaka u nas. Nastojali smo utvrditi koje su vrste parazita najbrojnije i najučinkovitije u redukciji brojnosti borova četnjaka istraživanog područja. Terenska istraživanja provedena su na pokusnim plohama u dvije uzastopne godine. Pogodnost navedene metode ispred metoda primjernih pruga proizlazi iz bio- ckoloških karakteristika borova četnjaka. Istraživanje je ograničeno na područje Uprave šuma Split, na tri pokusne plohe na kojima su u razdoblju od 1995. do 1996. godine sakupljani kokoni, leptiri, jajna legla i zapreci gu- sjenicama. Pored navedenoga, registriran je i intenzitet napada po broju zapredaka po stablu ili površini. Jajna legla sakupljana su u razdoblju od početka odlaganja jaja, te nakon eklozijc leptira, gusjenica i parazita. Na svakoj plohi sakupljeno je najmanje 100 jaj- nih legala. Zapreci su sakupljani u razdoblju od njihova formiranja, pa do odlaska gusjenica u tlo na kukuljenje. Kokoni su pronalaženi i uzimani iz tla kopanjem, kra- REZULTATI ISTRAŽIVA Eklozija leptira i parazita Sehn - Ziel und Forschungsmethoden jem mjeseca lipnja, a na svakoj plohi sakupljano je najmanje 100 kokona. Leptiri su sakupljani pomoću svjetlosne klopke, a kod sakupljanja je primijenjen i individualni ulov. Istraživanjima u laboratoriju obuhvaćeno je praćenje razvoja štetočinja i registriranje parazita. Određivanje parazita, jaja, gusjenica i kokona, obavljeno je po količini i kakvoći. U pogledu fitogeografske raščlanjenosti, sve se istraživane pokusne plohe nalaze u mediteranskoj regiji, i to njezinom litoralnom pojasu, kojega karakteriziraju tri vegetacijske zone: stenomediteranska, eumediteran- ska i submediteranska. U području submediteranske vegetacijske zone, kao posebna klimatskozonska zajednica opisana je mješovita šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Carpinetum orientalis adriaticum H-ić 1939), unutar kojeg se područja nalaze izabrane pokusne plohe 1 -Trogir i 3-Omiš. Pokusna ploha 2-Klis izabrana je u području klimato- gene zajednice hrasta crnike (Orno-Quercetum illicis H-ić, 1956/1958, Rauš 1976). A - Forschungsergebnisse terlingen und Parasitenausschlüpfen 364 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 363-372 UDK 630* 453 + 450 PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA CETNJAKA (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA SPLIT PARASITENKOMPLEX DES PINIENPROZESSIONSSPINNERS {Thaumetopoea pityocampa Schiff.) AUF DEM GEBIET DER FORSTVERWALTUNG SPLIT Goran RUBIN* SAŽETAK: Borove šume jadranskog područja redovito su objekt napada šumskih štetočinja, medu kojima kao defolijator, značajno mjesto zauzima borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa Schiff.). Gradacije borova četnjaka mogu u određenim uvjetima i razdobljima znatno reducirati ukupne vrijednosti priobalnih šuma. Izravni štetni učinci borova četnjaka manifestiraju se u smanjenju prirasta drvne mase, narušavanju estetskog izgleda krajolika, kao i u pojavi ekcema na koži, uzrokovanog dlačicama koje gusjenice ostavljaju prilikom odlaska u tlo na kukuljenje. Cilj je naših istraživanja bio upotpuniti spoznaje o značenju pojedinih vrsta parazitskog kompleksa za masovnu pojavu borova četnjaka najednom, manjem dijelu njegova areala u našem priobalju. Terenska istraživanja provedena su u borovim kulturama na području Uprave šuma Split, pri čemu je primijenjena metoda pokusnih ploha. Na pokusnim plohama Trogir, Klis i Omiš sakupljani su u razdoblju od 1995-1996. godine svi razvojni stadiji borova četnjaka, a registriranje i intenzitet napada. U laboratoriju je praćena eklozija leptira, gusjenica i parazita, evidentirana je njihova brojnost, a determinacijom su određene vrste parazita. Provjeru determiniranih vrsta proveo je Dr. sc. M. H ara pin, Šumarski institut, Ja- strebarsko, pa mu ovdje izražavamo zahvalnost. Kako bi se pravodobno sprječile štete od borova četnjaka, određivana je njegova brojnost. Utvrđivanje gustoće populacije obavljeno je brojenjem zimskih zapredaka na navedenim pokusnim plohama. Prema nađenim vrijednostima konstruirana je gradacijska krivulja štetočinja. Ključne riječi: borov četnjak, razvojni stadiji, bor, parazitski kompleks, gradacija, ekološki činitelji, gustoća populacije. UVOD - Einleitung U proučavanju šteta na glavnim vrstama šumskog štetočinje. Međutim, kod izrade planova gospodarenja drveća, pozornost šumarskih entomologa usmjerena je, nastoji se, sve više, ekonomske funkcije uskladiti s op- uglavnom, na vrste šumskih kukaca koje svojom dje- ćekorisnim funkcijama šuma, koje su od posebnog zna- latnošću uzrokuju štetne posljedice u ekonomskom čenja u područjima gdje je turizam značajna gospodar- smislu, što se, ponajprije odnosi na fiziološke i tehničke ska djelatnost. Jadransko područje, u šumarskom smislu ima izniman turističko-rekreacijski potencijal, a njegove opće- * Mr. sc. Goran Rubin, dipl. ing., Uprava šuma Split korisne funkcije (hidrološka, klimatska, higijenska, 363 |