DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 51 <-- 51 --> PDF |
R. Sabadi: POSTIGNUĆA NJHMACKOG ŠUMARSTVA I NJIHOVA KKONOMKTRI.ISKA ANALIZA Šumarski list br. 7 X, CXX1V (2000). 385-41 Slika 13. Kretanje prosječnih cijena za 1 m3 šumskih sortimenata postignutih u razdoblju 1980-1997. iz njemačkih državnih šuma i aproksimacija eksponencijalnim trendom The development of average prices per 1 m´ of timber sold in the period 1980-1997 from German state forests and its approximation by exponential Slika 14. Kretanje godišnjeg etata i sječa u m´Vha u njemačkim državnim šumama u razdoblju 1980-1997. godine The development of the annual cut and the medium allowable cut in mVha in the German state forests in the period 1980-1997 3. ZAKLJUČAK Iz prednjih stohastičkih analiza, proizlazi daje stupanj objašnjenosti promjena proizvodne funkcije u kojima je količina sječe funkcijom utrošenog rada i kapitala relativno nizak, najniži pri državnom, najviši u privatnom šumoposjedu. Nema nikakve sumnje da su čimbenici koji bi omogućivali sječu kao što su stanište i klima od daleko većeg značaja po količinu sječa od rada i kapitala. Očiglednu tendenciju ka povećavanju proizvodnosti ljudskog rada u njemačkom šumarstvu opravdavaju izračunate empirijske proizvodne funkcije, što ima za posljedicu stalan rast investicija i pad utrošaka radnih sati. Valja imati na umu da su upravo osobni izdaci jedna od najvećih stavaka troškova, pa je i nastojanje da se oni smanje razumljivo, što pokazuje za dobar dio takvih kretanja i obračun proizvodne funkcije u razdoblji od 1980. do 1998. Glede funkcije tražnje/ponude njemačkog šumarstva, poznato nam je iz svakodnevne prakse, koliko upornosti pokazuju sve vrste šumoposjeda pri pregovorima o cijenama šumskih proizvoda s industrijom. To daje međutim prilično malo od kretanja moguće objasniti funkcijom tražnje/ponude, razlogom je u prvom redu činjenica da se pri određivanju veličine sječa (pa time i ponude) moraju respektirati u prvom redu načela potrajnog gospodarenja, koja se sve rigorozije primjenjuju u industrijski razvijenim zemljama Europe. 409 |