DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 56     <-- 56 -->        PDF

J. DOMAC: PRVI RKZULTATI MF.OUNARODNOG PRO.ll.KTA SOCIO-I-.C´ONOVIIC ASPhC´I´S OF


Šumarski list br. 7 8, (XXIV (2000). 413-419


Tablica I. Socijalni, gospodarski i ekološki aspekti različitih izvora energije [4]
Table 1 Social, economic and environmental aspects of different energy sources [4]


Aspekti / izvori energije


Fosilna goriva


Nuklearna energija


Biomasa


Obnovljivost


ne


ne


da


Smanjenje C02


ne


da


da


Smanjenje zagrijavanja


ne


ne


da


Obogaćivanje krajobraza


ne


ne


da


Izbjegavanje rizika velikih incidenata


ne


ne


da


Izraziti troškovi saniranja šteta na okolišu


da


da


ne


Smanjenje administrativnih troškova


ne


ne


da


Inovacije


ne


da


da


Otvaranje novih radnih mjesta


ne


da


da


Poticanje decentralizacije gospodarstva


ne


ne


da


Poticanje izvoza


ne


da


da


Povećanje neovisnosti opskrbe energijom (razvijeni)


ne


da


da


Povećanje neovisnosti opskrbe energijom (u razvoju)


ne


ne


da


Povećanje prihoda poljoprivrednika


ne


ne


da


Dugo razdoblje zbrinjavanje otpada


da


da


ne


Preseljenje u urbana područja


da


da


ne


Povoljan odnos javnosti


ne


ne


da


Izbjegavanje međunarodnih sukoba i ratova


ne


ne


da


Moguće genetske deformacije


ne


da


ne



Prema brojnim izvorima, jedna od najvećih prepreka
većem korištenju biomase je činjenica da se na energetskom
tržištu ne vrednuju troškovi, štete i rizici koji
nastaju korištenjem fosilnih goriva i nuklearne energije,
te neizravne koristi iz korištenja biomase. Incidenti s
izlijevanjem nafte iz tankera koji postaju sve češći,
uzrokuju teške i dugotrajne štete za okoliš i živi svijet,
ali i goleme troškove. Samo izravni troškovi incidenta


Exxon-Valdez za čišćenje obale iznosili su 2,2 milijarde
dolara, dok se medicinski troškovi i troškovi dekontaminacije
nakon nuklearnog incidenta na Otoku 3 milje
procjenjuju na 1 milijardu dolara [3]. Troškovi održavanja
kanala za dobavu fosilnih goriva kroz vojne akcije
trebali bi se također uzeti u obzir, kao cijeli niz različitih
čimbenika (tablica 1.).


2. SUDIONICI, CILJEVI I ORGANIZACIJA PROJEKTA
Participants; Aims and project organisation


Međudržavna suradnja u sklopu Međunarodne energetske
agencije {International Energy Agency) odvija se
medu ostalim i kroz niz sporazuma (Agreement) koji se
odnose na različite izvore energije, njihove aspekte i
učinke.


Jedan od takvih sporazuma je i IEA Bioenergy Implementing
Agreement u sklopu kojega se potiče i vodi međunarodna
suradnja na području održivog korištenja
energije biomase. Sve do nedavno, pristupanje ovakvim
sporazumima bilo je moguće isključivo za zemlje članice
OECD-a. Tijekom sredine devedesetih godina takvo
se stanje mijenja, te je krajem 1998. godine Republika
Hrvatska, nakon godinu dana provedenih kao promatrač,
prihvaćena kao punopravni član IEA Bioenergy.
Ovaj je uspjeh još veći kada se uzme u obzir daje Hrvatska
prva zemlja ne-članica OECD-a i zemlja u tranziciji
kojoj je ovakvo članstvo omogućeno, te da se članstvo
odobrava isključivo na temelju vjerodostojnog nacionalnog
programa istraživanja i korištenja energije biomase


te procjene da će pristupanjem nove zemlje članice, korist
imati i ostale zemlje članice.


Danas IEA Bioenergy broji 19 zemalja članica, a to
su Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Danska, Finska,
Francuska, Hrvatska, Italija, Japan, Kanada, Nizozemska,
Norveška, Novi Zeland, SAD, Švedska, Švicarska,
Velika Britanija i Europska komisija.


Nakon pristupanja, Hrvatska se aktivno uključila u
dva projekta koji su bili u tijeku i to: Task 17: Short rotation
crops for bioenergy (voditelj Švedska) i Task 25:
Greenhouse gases balance of bioenergy systems (voditelj
Austrija), a tijekom 1999. godine započinje pripreme
za pokretanje vlastitog projekta. Nakon brojnih pripremnih
aktivnosti, projekt je službeno pokrenut 1. siječnja
2000. i traje tri godine.


Svrha novopokrenutog projekta (IEA Bioenergy Task
29) je poticanje korištenja biomase za proizvodnju energije
umjesto fosilnih goriva u zemljama sudionicama,
kroz postizanje boljeg razumijevanja socijalnih i eko-


414