DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 56 <-- 56 --> PDF |
J. DOMAC: PRVI RKZULTATI MF.OUNARODNOG PRO.ll.KTA SOCIO-I-.C´ONOVIIC ASPhC´I´S OF Šumarski list br. 7 8, (XXIV (2000). 413-419 Tablica I. Socijalni, gospodarski i ekološki aspekti različitih izvora energije [4] Table 1 Social, economic and environmental aspects of different energy sources [4] Aspekti / izvori energije Fosilna goriva Nuklearna energija Biomasa Obnovljivost ne ne da Smanjenje C02 ne da da Smanjenje zagrijavanja ne ne da Obogaćivanje krajobraza ne ne da Izbjegavanje rizika velikih incidenata ne ne da Izraziti troškovi saniranja šteta na okolišu da da ne Smanjenje administrativnih troškova ne ne da Inovacije ne da da Otvaranje novih radnih mjesta ne da da Poticanje decentralizacije gospodarstva ne ne da Poticanje izvoza ne da da Povećanje neovisnosti opskrbe energijom (razvijeni) ne da da Povećanje neovisnosti opskrbe energijom (u razvoju) ne ne da Povećanje prihoda poljoprivrednika ne ne da Dugo razdoblje zbrinjavanje otpada da da ne Preseljenje u urbana područja da da ne Povoljan odnos javnosti ne ne da Izbjegavanje međunarodnih sukoba i ratova ne ne da Moguće genetske deformacije ne da ne Prema brojnim izvorima, jedna od najvećih prepreka većem korištenju biomase je činjenica da se na energetskom tržištu ne vrednuju troškovi, štete i rizici koji nastaju korištenjem fosilnih goriva i nuklearne energije, te neizravne koristi iz korištenja biomase. Incidenti s izlijevanjem nafte iz tankera koji postaju sve češći, uzrokuju teške i dugotrajne štete za okoliš i živi svijet, ali i goleme troškove. Samo izravni troškovi incidenta Exxon-Valdez za čišćenje obale iznosili su 2,2 milijarde dolara, dok se medicinski troškovi i troškovi dekontaminacije nakon nuklearnog incidenta na Otoku 3 milje procjenjuju na 1 milijardu dolara [3]. Troškovi održavanja kanala za dobavu fosilnih goriva kroz vojne akcije trebali bi se također uzeti u obzir, kao cijeli niz različitih čimbenika (tablica 1.). 2. SUDIONICI, CILJEVI I ORGANIZACIJA PROJEKTA Participants; Aims and project organisation Međudržavna suradnja u sklopu Međunarodne energetske agencije {International Energy Agency) odvija se medu ostalim i kroz niz sporazuma (Agreement) koji se odnose na različite izvore energije, njihove aspekte i učinke. Jedan od takvih sporazuma je i IEA Bioenergy Implementing Agreement u sklopu kojega se potiče i vodi međunarodna suradnja na području održivog korištenja energije biomase. Sve do nedavno, pristupanje ovakvim sporazumima bilo je moguće isključivo za zemlje članice OECD-a. Tijekom sredine devedesetih godina takvo se stanje mijenja, te je krajem 1998. godine Republika Hrvatska, nakon godinu dana provedenih kao promatrač, prihvaćena kao punopravni član IEA Bioenergy. Ovaj je uspjeh još veći kada se uzme u obzir daje Hrvatska prva zemlja ne-članica OECD-a i zemlja u tranziciji kojoj je ovakvo članstvo omogućeno, te da se članstvo odobrava isključivo na temelju vjerodostojnog nacionalnog programa istraživanja i korištenja energije biomase te procjene da će pristupanjem nove zemlje članice, korist imati i ostale zemlje članice. Danas IEA Bioenergy broji 19 zemalja članica, a to su Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Danska, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Japan, Kanada, Nizozemska, Norveška, Novi Zeland, SAD, Švedska, Švicarska, Velika Britanija i Europska komisija. Nakon pristupanja, Hrvatska se aktivno uključila u dva projekta koji su bili u tijeku i to: Task 17: Short rotation crops for bioenergy (voditelj Švedska) i Task 25: Greenhouse gases balance of bioenergy systems (voditelj Austrija), a tijekom 1999. godine započinje pripreme za pokretanje vlastitog projekta. Nakon brojnih pripremnih aktivnosti, projekt je službeno pokrenut 1. siječnja 2000. i traje tri godine. Svrha novopokrenutog projekta (IEA Bioenergy Task 29) je poticanje korištenja biomase za proizvodnju energije umjesto fosilnih goriva u zemljama sudionicama, kroz postizanje boljeg razumijevanja socijalnih i eko- 414 |