DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
(i. Ruhin: PARAZITSKI KOMPLEKS BOROVA ČHTN.IAKA {Jhaumetopoea pityocampa Schür.). Šumarski list hr. 7-X. CXXIV (2000). 363-372 estetska, zaštitna, itd.) daleko nadilaze ekonomske vrijednosti ovog prirodnog dobra. Gradacije borova četnja- ka, kao jednog od najčešćih i najvažnijih štetoč i nj a borovih sastojina, mogu u određenim uvjetima i razdobljima znatno reducirati ukupne vrijednosti priobalnih šuma. Masovna pojava borova četnjaka ovisna je o tri skupine gradoloških čimbenika: abiotski čimbenik (temperatura, padaline, vjetar, insolacija i tlo); ekofiziološka i genetska svojstva populacije štetočinja; paraziti, predatori i patogeni mikroorganizmi (virusi, bakterije i gljivice). Razvojne stadije borova četnjaka parazitira relativ- Trogir 1995. Eklozija leptira počinje 3., kulminira 10., a završava 26. kolovoza (23 dana). Uz masovnu pojavu leptira, počinje i eklozija parazita 25. kolovoza s izraženom kulminacijom 7. i traje do 20. rujna. Neotvorenih kokona ima 30%, kokona iz kojih su izašli leptiri 50%, a kokona iz kojih su izašli paraziti bilo je 20%. Eklozija gusjenica počela je 25. kolovoza i trajala do 13. rujna. Paraziti jaja počinju izlaziti 22. kolovoza i izlaze do sredine razdoblja izlaženja gusjenica, tj. do 4. rujna. 1996. Eklozija leptira počela je 6. i trajala je do 31. kolovoza (25 dana). Mužjaka ima 20% više od ženki. Paraziti se javljaju nešto ranije, već 28. srpnja i prestaju izlaziti do 6. kolovoza, kada počinje eklozija leptira. Neo- no velik broj parazita, međutim, manji broj parazita ima bitniju regulacijsku funkciju za dinamiku populacije. Od domaćih istraživača, sustavna višegodišnja istraživanja borova četnjaka i njegova parazitskog kompleksa, u nas su proveli Androić (1951, 1956, 1957, 1968, 1978, 1979), Harapin (1979, 1984), Kovačev ić (1947) i dr. Poznavanje regulacijskih mehanizama uopće, napose uloge parazitskog kompleksa, temelj su realne prognoze pojave i razvoja gradacije ovog štetočinje, a time i mogućnosti njegova suzbijanja. tvorenih kokona ima 26%, kokona iz kojih su izašli leptiri 48%, a onih iz kojih su izašli paraziti ima, također, 26%. Eklozija gusjenica počinje 27. kolovoza i traje do 14. rujna (19 dana). Eklozija parazita počinje 26. kolovoza i traje do kulminacije izlaska gusjenica, tj. do 5. rujna. Bis 1995. Eklozija leptira počinje 9. kolovoza i traje do 6, rujna (28 dana). Paraziti počinju izlaziti kada je eklozija leptira u maksimumu, tj. 15. kolovoza i izlaze do 15. rujna. Neotvorenih kokona bilo je 70%, kokona iz kojih su izašli leptiri 20%, a onih iz kojih su izašli paraziti bilo je 10%. Eklozija gusjenica traje od 11. rujna do 4. listopada (23 dana). Paraziti izlaze od 15 do 26. kolovoza. Zabilježena je velika gustoća populacije. CILJ I METODE ISTRAŽIVAN. Provedeno istraživanje prilog je daljnjem praćenju pojava vezanih za ulogu parazitskog kompleksa za gustoću i dinamiku populacije borova četnjaka u nas. Nastojali smo utvrditi koje su vrste parazita najbrojnije i najučinkovitije u redukciji brojnosti borova četnjaka istraživanog područja. Terenska istraživanja provedena su na pokusnim plohama u dvije uzastopne godine. Pogodnost navedene metode ispred metoda primjernih pruga proizlazi iz bio- ckoloških karakteristika borova četnjaka. Istraživanje je ograničeno na područje Uprave šuma Split, na tri pokusne plohe na kojima su u razdoblju od 1995. do 1996. godine sakupljani kokoni, leptiri, jajna legla i zapreci gu- sjenicama. Pored navedenoga, registriran je i intenzitet napada po broju zapredaka po stablu ili površini. Jajna legla sakupljana su u razdoblju od početka odlaganja jaja, te nakon eklozijc leptira, gusjenica i parazita. Na svakoj plohi sakupljeno je najmanje 100 jaj- nih legala. Zapreci su sakupljani u razdoblju od njihova formiranja, pa do odlaska gusjenica u tlo na kukuljenje. Kokoni su pronalaženi i uzimani iz tla kopanjem, kra- REZULTATI ISTRAŽIVA Eklozija leptira i parazita Sehn - Ziel und Forschungsmethoden jem mjeseca lipnja, a na svakoj plohi sakupljano je najmanje 100 kokona. Leptiri su sakupljani pomoću svjetlosne klopke, a kod sakupljanja je primijenjen i individualni ulov. Istraživanjima u laboratoriju obuhvaćeno je praćenje razvoja štetočinja i registriranje parazita. Određivanje parazita, jaja, gusjenica i kokona, obavljeno je po količini i kakvoći. U pogledu fitogeografske raščlanjenosti, sve se istraživane pokusne plohe nalaze u mediteranskoj regiji, i to njezinom litoralnom pojasu, kojega karakteriziraju tri vegetacijske zone: stenomediteranska, eumediteran- ska i submediteranska. U području submediteranske vegetacijske zone, kao posebna klimatskozonska zajednica opisana je mješovita šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Carpinetum orientalis adriaticum H-ić 1939), unutar kojeg se područja nalaze izabrane pokusne plohe 1 -Trogir i 3-Omiš. Pokusna ploha 2-Klis izabrana je u području klimato- gene zajednice hrasta crnike (Orno-Quercetum illicis H-ić, 1956/1958, Rauš 1976). A - Forschungsergebnisse terlingen und Parasitenausschlüpfen 364 |