DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 63 <-- 63 --> PDF |
PRIZNANJA ŠUMARSKIM ZNANSTVENICIMA AKADEMIKU DUŠANU KLEPCU DODIJELJEN POČASNI DOKTORAT (Dr Honoris Causa) SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenulo je na svojoj 3. redovitoj sjedniei akademske godine 1999/2000. održanoj 3. veljače 2000. postupak za dodjelu počasnog doktorata akademiku Dušanu K1 e p c u. Članovi Fakultetskog vijeća su imali na umu saznanje, daje redoviti profesor Šumarskog fakulteta u mirovini, akademik Dušan Klepac, osobito ugledna osoba, posebni znanstvenik, čiji je rad značajno pridonio razvoju šumarske znanosti kod nas i u svijetu. Akademik Dušan Klepac je velik dio svoga znanstvenog, pedagoškog i stručnog rada posvetio slavonskom hrastu lužnjaku, najvrijednijoj i najpoznatijoj hrvatskoj vrsti drveća. Znakovito je da je akademik Dušan Klepac od 1977. godine voditelj Centra za znanstveni rad JAZU, odnosno HAZU u Vinkovcima, koji se, gledano sa šumarskog stajališta, isključivo bavi slavonskom šumom, hrastom lužnjakom i poljskim jasenom te ostalim značajnim vrstama iz sastava slavonske šume. Sve navedeno, pored ostaloga, bio je razlog da Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zamoli Sveučilišni senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao ugledno Sveučilište u Hr vatskoj i najuglednije u Slavoniji, da pokrene postupak i dodijeli počasni doktorat akademiku Dušanu Klepcu. Na temelju prijedloga pet članova Sveučilišnog senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u sastavu: prof. dr. sc. Marijan Šeruga, prorektor za znanost, prof. dr. sc. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta, prof. dr. sc. Draženka Jurković, prorektorica za nastavu, prof. dr. sc. Željko Bukvić, dekan Poljoprivrednog fakulteta i prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta, Sveučilišni senat je 28. veljače 2000. pokrenuo postupak dodjele počasnog doktorata akademiku Dušanu Klepcu i na istoj sjednici imenovao Povjerenstvo za ocjenu prijedloga u sastavu: prof dr. sc. Marijan Šeruga, prorektor za znanost i predsjednik Povjerenstva te članovi, prof. dr. sc. Slavko Matić, redoviti profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. Csaba Matyas, voditelj Povjerenstva za šumarstvo Mađarske akademije znanosti, prof dr. sc. Tomislav Bačić, redoviti profesor Pedagoškog fakulteta i prof. dr. sc. Draženka Jurković, prorektorica za nastavu Sveučilišta u Osijeku. II. Životopis akademika Dušana Klepca Akademik Dušan Klepac, redoviti sveučilišni profesor u mirovini, prvi dekan samostalnog Šumarskog fakulteta u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, dopisni član Akademije šumarskih znanosti u Meksiku i Firenci, ekspert FAO-a (Food and Agriculture Organization, Rome), rođenje 17. svibnja 1917. u Čabru, Gorski kotar. Gimnaziju je završio u Zagrebu, šumarstvo studirao na Poljoprivre- dno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1939. godine. Šumarsku karijeru započinje 1940. godine u odjelu za uređivanje šuma Banovine Hrvatske i NDH-a, kasnije kao privatni šumarski inženjer upravlja šumama Prvostolnog kaptola zagrebačkog, zatim radi u Ministarstvu šumarstva NR Hrvatske, da bi 1947. natječajem bio izabran za sveučilišnog asistenta na Poljoprivredno šumarskom fakultetu iz predmeta Uređivanje šuma. Doktorirao je 1951. na Šumarskom fakultetu i obranio disertaciju Uređivanje šuma s oplodnom sječom, a habilitirao 1953., nakon čega je izabran za docenta iz 421 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 64 <-- 64 --> PDF |
predmeta Uređivanje šuma. Za izvanrednog sveučilišnog profesora izabran je 1956., a za redovitog 1959. godine. Višegodišnji je predstojnik Katedre za uređivanje šuma, koju osniva 1960. godine. Od osnivanja poslijediplomskog studija na Šumar- _ skom fakultetu 1961. vodi znanstveno područje Uređivanje šuma i predaje dva kolegija. Odgojio je kao mentor 14 magistara i 6 doktora znanosti. Na Šumarskom fakultetu uz redovitu nastavu bio je voditelj velikog broja znanstveno-istraživačkih zadataka, predsjednik Izvršnog odbora Zavoda za šumarska istraživanja, član Poslovodnog odbora Šumarskog fakulteta, član Savjeta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Član je Hrvatskog šumarskog društva, te Ekološkog društva Zumberak. III. Opis znanstvenog, nastavnog i javnog rada akademika Dušana Klepca Najbolju i cjelovitu sliku bogate i plodonosne aktivnosti na područjima znanstvenog, nastavnog i javnog rada akademika Dušana Klepca, dobit ćemo sustavnim navođenjem aktivnosti na tim područjima, po redoslijedu događanja. Šk. god. 1951/52 bio je na specijalizaciji u Francuskoj kod profesora Leone Schaefera u Nancyju. Od 1965. aktivnije član Međunarodne organizacije šumarskih istraživačkih organizacija (1UFRO), a od 1981. do 1986. član je Izvršnog komiteta te organizacije. Delegat je u Europskoj komisiji za šume FAO-a u Rimu na osmom, devetom, desetom i dvanaestom zasjedanju. Tijekom 1964. i 1965. bio je dopredsjednik Europske komisije za šume FAO-a u Rimu. U 1960. godini 3 mjeseca boravi u SAD-u u okvirima programa tehničke pomoći. S referatima sudjeluje na kongresima IUFRA u Ox- fordu, Beču, Oslu, Kyotu i Ljubljani. Dva puta je bio dekan i dva puta prodekan Šumarskog fakulteta. Dvije godine (1966. i 1987.) radi kao ekspert Ujedinjenih nacija u svojstvu gosta profesora na Sveučilištu Chapingo u Meksiku. Četiri semestra predaje Rast i prirast šumskog drveća i sastojina, na engleskom i španjolskom jeziku, te Uređivanje šuma na poslijediplomskoj nastavi. Tijekom 1970. i 1977. držao je predavanja za posli- jediplomante na Šumarskom fakultetu u Padovi, 1988. gost je profesor na Sveučilištu u Potenzi, a 1987., 1988., 1990. profesor na poslijediplomskom studiju u Chanii (Kreta). Na poziv vlade SAD-a, kao predstavnik europske regije 1978. mjesec dana surađuje na višeregional- nom projektu zaštite okoliša i boravi na šest Sveučilišta u SAD-u. Kao član Međunarodnog centra za poslijediplomski studij poljoprivrede i šumarstva u Parizu 1985. drži predavanja u Tunisu Pinus halepensis in Dal ma tie. Na seminaru u Udinama ima pozivni referat 1986., a u Talijanskoj nacionalnoj šumarskoj akademiji u Fi- renzi 1987. drži predavanje o hrastu lužnjaku. Isto tako 1980. na poziv sveučilišta u Götingenu održao je predavanje na tamošnjem Šumarskom fakultetu. Počasni je član-osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti, dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenzi, izvanredni član JAZU 1977., redoviti član HAZU od 1991., gost profesor Međunarodnog centra za poslijediplomsku nastavu u Parizu. Od 1997. redoviti član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu. Dvije godine bio je predsjednik savjeta za daljinska istraživanja JAZU, a od 1977. voditelj je Centra za znanstveni rad JAZU, odnosno HAZU Vinkovcima. Član je Savjeta NP Plitvička jezera, član Uredništva Glasnika za šumske pokuse, Šumarskog lista, Šumarske enciklopedije te glavni i odgovorni urednik monografije Hrast lužnjak u Hrvatskoj. U 2000. godini objavio je knjigu Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj - Spačva, u izdanju HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci. Objavio je 211 radova, četiri knjige, jedan priručnik i veći broj priopćenja, prikaza, recenzija i si. Od toga 101 izvorni znanstveni rad. Knjiga Uređivanje šuma 1965. godine u Francuskoj je ocijenjena u znanstvenom šumarskom časopisu kao jedan od najboljih udžbenika iz toga područja, a stručno ju je ocijenio profesor R. Viney (Revue forestiere française No 5, 1965.) Rezultati nekih njegovih znanstvenih radova našli su primjenu u praksi u svijetu i našoj zemlji (Nov način uređivanja šuma, Formula za određivanje in- teziteta proreda na temelju tečajnog volumnog godišnjeg prirasta i dr.). Primio je više odlikovanja, priznanja i nagrada među kojima: Srebrnu plaketu Udruženja inženjera šumarstva u Meksiku (1968), Zlatnu plaketu i povelju Saveza inženjera šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske (1976), Republički nagradu Ruder Bošković za znanstvenu djelatnost u području prirodnih znanosti (1980)., Republičku nagradu za životno dijelo (1986), Povelju Šumarskog fakulteta u Zagrebu za osobiti doprinos razvoju i promicanju 422 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 65 <-- 65 --> PDF |
šumarske sveučilišne nastave i znanosti ( 1998), Čovjekom godine proglašenje za 1997 - 1998. u izboru Međunarodnog bibliografskog centra Cambridge, Engleska. IV. Ocjena iznimnog doprinosa akademika Dušana Klepca u znanosti, nastavi i javnom životu Republike Hrvatske i čovječanstvu uopće Iz opisa znanstvenog, nastavnog i javnog rada akademika Dušana Klepca, razvidno je da se radi o vrhunskom sveučilišnom profesoru i akademiku, koji je svoj dugogodišnji i plodonosni rad usmjerio u ravnomjerne aktivnosti na pedagoškom i znanstvenom području, iz čega logičnim slijedom proizlazi njegova aktivnost i doprinos na javnom i društvenom polju, koja se temelji na osobnim znanstvenim i pedagoškim razultatima. Posebno je značajno daje akademik Dušan Klepac sveukupni svoj rad dao na ocjenu i izložio javnoj kritici kako hrvatskoj tako i svjetskoj znanstvenoj i stručnoj šumarskoj javnosti. Kao vrhunski znanstvenik i poznavatelj hrvatskih šuma rezultate svojih istraživanja u našim šumama prezentirao je hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti. Njegovi rezultati istraživanja, predavanja, udžbenici i javni istupi na sveučilištima diljem Hrvatske, Europe i Amerike, imali su znanstvenu, obrazovnu, pedagošku, javnu i društvenu ulogu. Sirio je saznanja prije svega o Hrvatskoj, a potom i o njezinoj preko 200 godina staroj šumarskoj struci, njezinom šumarstvu i šumama, za koje se zna da su najprirodnije i najstabilnije u cijeloj Europi. Poseban znanstveni i stručni doprinos akademika Dušana Klepca je rad na problematici slavonskoga hrasta lužnjaka i njegovih šuma. Već u prvim svojim znanstvenim radovima, posebice u svojoj disertaciji Uređivanje šuma s oplodnom sječom, daje veliki prinos uređivanju regularnih šuma u Hrvatskoj, u kojima se slavonski hrast lužnjak nalazi po vrijednosti i kvaliteti na prvom mjestu. Od tada hrast lužnjak nalazi svoje mjesto u preko 40 njegovih izvornih znanstvenih radova, velikom broju stručnih radova i projekata, dvije knjige, i jednoj monografiji, koju je sam uredio. Radovi su objavljivani i kod nas i u svijetu. Dugodišnji rad u rukovođenju s Centrom za znanstveni rad HAZ-u u Vinkovcima (23 g.), rezultirao je značajnim radovima o slavonskom hrastu lužnjaku, ali i o povijesti šumarstva Hrvatske, odnosno Slavonije, kao šumarski najznačajnijeg dijela. Akademik Dušan Klepac je u svojim znanstvenim i drugim radovima dao zaslužno mjesto slavonskome hrastu lužnjaku. To je vrsta drveća koja je obilježje hrvatskog šumarstva, a simbol je mnogih osobina koje su svojstvene našim hrvatskim prostorima i ljudima. On obilježava životne uvjete predstavljene osobinama tla, vodnog režima i klime, a njegov se utjecaj širi na ekološke, socijalne, gospodarske, kulturne, nacionalne i vjerske posebnosti, kojima se tisuću godina prilagođa- vao, razvijao i oblikovao ih hrvatski čovjek. Slavonski hrast nosi vrhunska obilježja kakvoće drva izražene u njegovim mehaničkim, kemijskim i estetskim svojstvima koja imaju samo plemenite vrste drveća. Poznato je daje on najplemenitiji od plemenitih, tvrd, trajan, postojan i vječan, kao i hrvatski čovjek koji se razvijao u sjeni njegovih krošanja. Akademik Dušan Klepac dao je i značajan doprinos u istraživanjima ostalih šuma u Hrvatskoj. Veliki broj radova objavio je o hrastu kitnjaku, običnoj bukvi, mediteranskim šumama, a posebice treba istaknuti radove o prebornim šumama jele i bukve u Gorskom kotaru. Rezultati njegovih istraživanja našli su praktičnu svakodnevnu primjenu u šumarstvu Hrvatske. V. Tijek čina dodjele počasnog doktorata Sveučilišni senat na svojoj 6. sjednici u akademskoj godini 1999/2000., donio je odluku o dodjeli počasnog doktorata znanosti (dr. honoris causa) Sveučilišta Josipa Jurja Strossniayera akademiku Dušanu Klepcu. Počasni doktorat znanosti dodjeljuje se zbog njegovog iznimnog znanstvenog doprinosa u znanstvenom području Biotehničke znanosti, znanstvenom polju šumarstvo, a posebice u izučavanju slavonskih šuma i slavonskog hrasta lužnjaka kojim je pridonio razvoju hrvatske znanosti. Na svečanoj proslavi 25. obljetnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 26. svibnja 2000. godine pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana Mesića, u Hr vatskom narodnom kazalištu u Osijeku, uz nazočnost brojnih uglednika iz znanosti, politike i vjerskih krugo- 423 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 66 <-- 66 --> PDF |
va, rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik promovirala je predloženika akademika Dušana Klepca u počasnog doktora Sveučilišta. Izvjestitelj na svečanoj sjednici bio je prof. dr. sc. Slavko M at i ć, redoviti profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva za dodjelu počasnog doktorata. Akademik Dušan Klepac zahvalio se svima koji su sudjelovali u postupku za dodjelu počasnoga doktorata Sveučilišta u Osijeku, a nakon toga održao predavanje pod naslovom Hrvatsko šumarstvo pred novim tisućljećem. Ovim sljedećim predavanjem iskoristio je priliku da uputi šumarskoj i cijeloj hrvatskoj javnosti poruku: 1. Šuma je obnovljivi prirodni resurs koji se može obnoviti samo ako se njime pravilno gospodari na temelju šumskogospodarske osnove po načelima šumarske znanosti. Međunarodna unija šumarskih istraživačkih organizacija (IUFRO) usvojila je načelo obnovljivosti šuma kao devizu na međunarodnom kongresu 1976. godine u Oslu (Norveška). 2. Gospodarenje šumama počiva na načelu potrajnosti proklamiranom još 1852. godine. Danas je ono evoluiralo u načelo višenamjenske progresivne potrajnosti. Sastoji se u tome da se ne samo očuvaju i održe šumski ekosustavi, nego da se oni prošire, ozdrave, poboljšaju u pogledu njihove produktivnosti, zaštitne, ekološke, hidrološke i socijalne uloge. Time ne samo da će biti zadovoljeno načelo održivog razvoja nego i više od toga. 3. Šume imaju istodobno različite uporabe i različite koristi. Svaka šuma istodobno ima gospodarsko, ekološko, hidrološko i socijalno značenje. To je bio slogan na Svjetskom šumarskom kongresu u Scattlu uSAD-u 1960. godine. 4. Različite vrste drveća s različitim oblicima šumskog gospodarenja osiguravaju stabilnost šumskog ekosustava. To je načelo raznolikosti, između ostaloga, preporučila međunarodna konferencija o zaštiti okoliša 1992. u Rio de Jeneiro-u. 5. Bez čiste vode, bez zdrave hrane, bez čistoga zraka, bez plodnih oranica i bez zdravih šuma život bi bio vrlo težak. U tome nam mogu pomoći poljoprivreda i šumarstvo. Pošteno živjeti, nikoga ne ozlijediti i svakome svoje dati (iz rimskoga prava). Uvjeren sam da dijelim mišljenje svih hrvatskih šumara, posebno nas brojnih kojima je akademik Dušan Klepac bio uzor i učitelj, da je počasni doktorat, dr. honoris causa, došao u prave ruke na ponos cijele hrvatske šumarske struke i znanosti. Akademiku Dušanu Klepcu, velikom znanstveniku, pravom šumaru, dobrom i poštenom čovjeku, čestitamo na još jednom od brojnih životnih uspjeha, želeći mu puno zdravlja, dug i plodonosan život. Prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić 424 |