DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 65     <-- 65 -->        PDF

šumarske sveučilišne nastave i znanosti ( 1998), Čovjekom
godine proglašenje za 1997 - 1998. u izboru
Međunarodnog bibliografskog centra Cambridge,
Engleska.


IV. Ocjena iznimnog doprinosa akademika
Dušana Klepca u znanosti, nastavi i javnom
životu Republike Hrvatske i čovječanstvu
uopće


Iz opisa znanstvenog, nastavnog i javnog rada akademika
Dušana Klepca, razvidno je da se radi o vrhunskom
sveučilišnom profesoru i akademiku, koji je svoj
dugogodišnji i plodonosni rad usmjerio u ravnomjerne
aktivnosti na pedagoškom i znanstvenom području, iz
čega logičnim slijedom proizlazi njegova aktivnost i
doprinos na javnom i društvenom polju, koja se temelji
na osobnim znanstvenim i pedagoškim razultatima.


Posebno je značajno daje akademik Dušan Klepac
sveukupni svoj rad dao na ocjenu i izložio javnoj kritici
kako hrvatskoj tako i svjetskoj znanstvenoj i stručnoj
šumarskoj javnosti. Kao vrhunski znanstvenik i poznavatelj
hrvatskih šuma rezultate svojih istraživanja u našim
šumama prezentirao je hrvatskoj, ali i svjetskoj
javnosti.


Njegovi rezultati istraživanja, predavanja, udžbenici
i javni istupi na sveučilištima diljem Hrvatske,
Europe i Amerike, imali su znanstvenu, obrazovnu, pedagošku,
javnu i društvenu ulogu. Sirio je saznanja prije
svega o Hrvatskoj, a potom i o njezinoj preko 200
godina staroj šumarskoj struci, njezinom šumarstvu i
šumama, za koje se zna da su najprirodnije i najstabilnije
u cijeloj Europi.


Poseban znanstveni i stručni doprinos akademika
Dušana Klepca je rad na problematici slavonskoga
hrasta lužnjaka i njegovih šuma. Već u prvim svojim
znanstvenim radovima, posebice u svojoj disertaciji
Uređivanje šuma s oplodnom sječom, daje veliki prinos
uređivanju regularnih šuma u Hrvatskoj, u kojima
se slavonski hrast lužnjak nalazi po vrijednosti i kvaliteti
na prvom mjestu. Od tada hrast lužnjak nalazi svoje
mjesto u preko 40 njegovih izvornih znanstvenih radova,
velikom broju stručnih radova i projekata, dvije
knjige, i jednoj monografiji, koju je sam uredio. Radovi
su objavljivani i kod nas i u svijetu.


Dugodišnji rad u rukovođenju s Centrom za znanstveni
rad HAZ-u u Vinkovcima (23 g.), rezultirao je
značajnim radovima o slavonskom hrastu lužnjaku, ali
i o povijesti šumarstva Hrvatske, odnosno Slavonije,
kao šumarski najznačajnijeg dijela.


Akademik Dušan Klepac je u svojim znanstvenim i
drugim radovima dao zaslužno mjesto slavonskome
hrastu lužnjaku. To je vrsta drveća koja je obilježje hrvatskog
šumarstva, a simbol je mnogih osobina koje su


svojstvene našim hrvatskim prostorima i ljudima. On
obilježava životne uvjete predstavljene osobinama tla,
vodnog režima i klime, a njegov se utjecaj širi na ekološke,
socijalne, gospodarske, kulturne, nacionalne i
vjerske posebnosti, kojima se tisuću godina prilagođa-
vao, razvijao i oblikovao ih hrvatski čovjek. Slavonski
hrast nosi vrhunska obilježja kakvoće drva izražene u
njegovim mehaničkim, kemijskim i estetskim svojstvima
koja imaju samo plemenite vrste drveća. Poznato je
daje on najplemenitiji od plemenitih, tvrd, trajan, postojan
i vječan, kao i hrvatski čovjek koji se razvijao u
sjeni njegovih krošanja.


Akademik Dušan Klepac dao je i značajan doprinos
u istraživanjima ostalih šuma u Hrvatskoj. Veliki broj
radova objavio je o hrastu kitnjaku, običnoj bukvi, mediteranskim
šumama, a posebice treba istaknuti radove
o prebornim šumama jele i bukve u Gorskom kotaru.
Rezultati njegovih istraživanja našli su praktičnu svakodnevnu
primjenu u šumarstvu Hrvatske.


V. Tijek čina dodjele počasnog doktorata


Sveučilišni senat na svojoj 6. sjednici u akademskoj
godini 1999/2000., donio je odluku o dodjeli počasnog
doktorata znanosti (dr. honoris causa) Sveučilišta
Josipa Jurja Strossniayera akademiku Dušanu
Klepcu. Počasni doktorat znanosti dodjeljuje se zbog
njegovog iznimnog znanstvenog doprinosa u znanstvenom
području Biotehničke znanosti, znanstvenom polju
šumarstvo, a posebice u izučavanju slavonskih šuma
i slavonskog hrasta lužnjaka kojim je pridonio razvoju
hrvatske znanosti.


Na svečanoj proslavi 25. obljetnice Sveučilišta Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku 26. svibnja 2000. godine
pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike
Hrvatske gospodina Stjepana Mesića, u Hr


vatskom narodnom kazalištu u Osijeku, uz nazočnost
brojnih uglednika iz znanosti, politike i vjerskih krugo-


423