DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 69 <-- 69 --> PDF |
marstva i drvne tehnologije, gdje sam već davne 1965. godine boravio na jednomjesečnom studijskom boravku u Katedri za zakladane lesa, te stekao važna saznanja o šumarskoj znanosti općenito, a posebno o šumarskoj znanosti i šumarstvu Češke Republike. Ta obveza i odgovornost mi nalažu da po drugi puta izrazim svoje obećanje da ću se boriti za znanstvenu istinu, posebice onu koja ide u prilog unapređenju šuma i šumarstva, kako moje domovine Hrvatske, tako i Vaše uvažene države Češke Republike, a to znači i cijele Europe pa i šire, znajući i ponoseći se s tim da moja domovina stvarno i formalno, sigurno i zaslužno ulazi u europsku obitelj, u koju je povijesno, kulturno i civilizacijski uvijek pripadala. Sreća je što pravo šumarstvo, a šume posebno ne poznaju i ne priznaju nikakve granice. Tako je u šumarskoj struci bilo i u prošlosti kada su granice bila velika prepreka, tako je i danas kada su one puka formalnost, a siguran sam da će tako biti i u buduće, kada ih s administrativnog stajališta neće ni biti. Šumarska struka i znanost nije nikada priznavala formalne prepreke, a šuma nas je inspirirala i hrabrila da ih svladavamo zbog općeg, ljudskog interesa i zbog ljubavi za šume, toga najsloženijeg ekosustava na svijetu, koji svakom čovjeku i svim narodima osigurava temeljne životne uvjete. Kao što nismo priznavali granice u šumama i šumarstvu tako smo uvijek podržavali prave prijateljske odnose između naših naroda, posebno zbog zajedničke povijesti, a uvjeren sam i bolje budućnosti. Upravo je to jedan od razloga što se danas nalazim na ovom uvaženom mjestu, na Vašem Sveučilištu, i primam odličje koje je za mene i obveza za nastavak zajedničkog rada u gospodarenju šumama, posebno šumama hrasta lužnjaka. Vjerujem da će naš zajednički rad i suradnja posebno u šumama slavonskoga hrasta lužnjaka kod nas u Hrvatskoj i moravskim lužnjakovim šumama sa značajnim središtem u šumskom gospodarstvu u Židlahovicama i znanstvenim institucijama u Brnu i dalje, davati dobre rezultate na unapređenju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka, koje u vašem šumarstvu, kao i u šumarstvu Hrvatske, zauzimaju značajno mjesto s gospodarskog, ekološkog i socijalnog stajališta. Nadam se da za to postoje svi uvjeti. Još jednom se najsrdačnije zahvaljujem na prijemu i velikoj časti koju ste ukazali meni osobno, mome Šumarskom fakultetu u Zagrebu i mojoj domovini Hrvatskoj. Sukladno propisanoj proceduri i običajima koji vladaju prilikom dodjele počasnog doktorata bit ću slobodan ukratko iznijeti temeljna načela gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojima se nalazi ijedan dio rezultata mojih istraživanja, a uvjeren sam da se oni u većem dijelu mogu primijeniti u šumama hrasta lužnjaka u Češkoj (sljedilo je predavanje). Tomislav Starčević, dipl. ing., održao je u ime gostiju iz Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb sljedeći govor. Poštovani gospodine rektore, poštovani profesori, dragi naš profesore Slavko Maticu, dame i gospodo, kolegice i kolege ! Lijepo je danas i ovdje u Češkoj, u ovom lijepom Brnu biti hrvatskim šumarom i Hrvatom. Ponos je to i čast za hrvatsku šumarsku znanost, našu šumarsku struku i za našu domovinu. Nas nekoliko šumara iz Hrvatske, došlo je danas svojom nazočnošću svjedočiti činu promoviranja našeg uvaženog profesora uzgajanja šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof, dr. sc. Slavka Matica počasnim doktorom šumarskih znanosti Sveučilišta u Brnu. Nema šumara u Hrvatskoj koji nije bio student, suradnik u terenskim istraživanjima ili prijatelj doajena hrvatskog uzgajanja šuma prof, dr. sc. Slavka Matica. Snaga, veličina duha, ljubav i zanos kojim prof. Ma- tić gradi i kao misionar pronosi stručnu i znanstvenu misao nadilazi mogućnosti prosječnog čovjeka. Svim svojim bićem gradio je nastavu iz predmeta uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu, okupljao šumarsku struku, sjajne asistente i suradnike, otvarao trajno nove projekte istraživanja i istodobno prometejskom snagom u kontinuitetu, znanstvenim metodama, odgovarao na najaktualnija životna pitanja šumarske operative. Nema područja u gospodarenju šumama, a svaki zahvat u šumi nužno mora biti uzgojni zahvat, u kojem naš prof. Matić nije ostavio trag. Odgovorio je na svaki uzgojni zahvat njege šuma, na intenzitete proreda, na tehnologiju prirodne obnove svih naših šuma, od hrasta lužnjaka, preko prebornih šuma bukve i jele, do me- 427 |