DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Ustavu uključene pod opći interes i važnost, a proizvođači su kvalitetnog zraka i vode, pored drveta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija. Kako šume u privatnom vlasništvu danas kod nas rapidno propadaju, ne bi bilo pametno prepustiti ih privatnim kompanijama koje u profitu vide sve, bez obzira na temeljnu supstancu na kojoj se profit stvara. Vrlo često u takvom okruženju stečaj i propast dominira, a šume ne smiju propasti jer su nenadoknadive, a nakon propasti nužna su stoljeća da se obnove. U šumarstvu profita ne bi smjelo biti, a ima ga prije svega tamo gdje se jede temeljna supstanca, a to znači smanjuje površina, kvaliteta i stabilnost šuma. Uz spoznaju daje država vlasnik šuma i da ih je dala kvalificiranoj šumarskoj struci na upravljanje i gospodarenje, a to znači i na trajno unapređenje, pitanje je kako je šumarstvo organizirano. Gledajući u globalu organizacijska shema je dobra. Imamo Direkciju, 19 Uprava ili bolje i stručnije rečeno Gospodarstava, a svako gospodarstvo određeni broj šumarija i revira. Takva organiziranost osigurava vertikalu u kontroli i stručnom nadzoru, savjetodavnoj službi, potrajnom gospodarenju na razini cijele države, gdje bi svi trebali biti podjednako tretirani glede prava, prihoda i rada u skladu s osnovom gospodarenja, ali ne na temelju uranilovke podjednako stimulirani i motivirani. Po našem mišljenju najveći problem naše organiziranosti je neodgovarajuća raspodjela i pravo raspolaganja sredstvima u skladu s realnim potrebama i zaslugama određene Uprave. Direkcija se nepotrebno i neučinkovito i za ostale destimulirajuće opterećuje s vlašću koju čak proteže do svakog odsjeka u gospodarskoj jedinici. Dok je organizacija dobro postavljena u obliku piramide dotle je odlučivanje, raspodjela, investiranje, određena samostalnost, motivacija i stimulacija postavljena u obliku obrnute piramide. Ovakvim funkcioniranjem, gomilanjem zaduženja, prava, nepotrebne i nemotivirajuće vlasti, obezvrijeđene su Uprave, a posebice Šumarije. Upravitelj šumarije, kako reče jedan kolega upravitelj, ima još jedino pravo i kreativnu izražajnost da odredi u kojim će se prostorijama šumarije pušiti a u kojima ne. Sve navedene mane i anomalije stvaraju nezadovoljstva, destimuliraju rad i ponekad odvode ljude u krivom smjeru. Trenutačno je na sceni regionalnošu- marsko domoljublje, usudio bih se reći bazirano na šumarskoj nepismenosti, koje nema nikakve stručne ni upravne podloge. Mnogi zaboravljaju da su radeći u šumarskoj struci prije svega državni službenici i da mogu, a po nalogu i moraju raditi na odgovarajućem radnom mjestu diljem šuma Hrvatske. Šume ne priznaju niti poznaju granice, ni one državne a pogotovo ne regionalne ili granice politički formiranih područja. Kad govorimo o šumarstvu 21 stoljeća, mišljenja smo da način organiziranosti mora biti na sporednom planu. Prije svega moramo raspraviti o intezitetu i kvaliteti rada, poštenju i kreativnosti u radu te nastojati postojeće greške ispraviti. Javno poduzeće "Hrvatske šume" je po organiziranosti najbliže onome koje propisuje Zakon o trgovačkim društvima. Mnogo se toga može brzo i jednostavno napraviti uz opći dogovor, uvažavajući temeljne postulate naše struke. Uvjeren sam da će današnja rasprava baciti više svijetla, uvažavajući i podržavajući sve ono dobro do čega se stoljećima u hrvatskom šumarstvu došlo. Osim toga, ova rasprava treba biti jedna od mnogih koje će se u šumarstvu Hrvatske voditi, kako bismo se do kraja odlučili o formi, a ne o sadržaju našeg rada. Ne vidim razloga za nikakvu žurbu jer nas na nju nitko ne prisiljava. Ovo je samo jedan mali, skromni doprinos današnjoj i budućoj raspravi pri određivanju kuda i kako će ići naše šumarstvo 21. stoljeća. Željko Ren đul ić, dipl. ing. šum. Pomoćnik ministra Poštovani gospođine predsjedniče Hrvatskoga državnog sabora, gospodine predsjedavajući, kolegice i kolege šumari, gospođe i gospodo! Godišnja skupština Hrvatskoga šumarskog društva koja se održava u sklopu ovogodišnje proslave Dana hrvatskog šumarstva i tema o kojoj danas raspravljamo, a to je "Hrvatsko šumarstvo društvo za 21. stoljeće", zasigurno privlači pozornost svih nas koji smo vezani uz šumarstvo. Svi smo svjesni daje pred hrvatskim šumarstvom važan trenutak koji će u mnogo čemu odlučivati o našoj sudbini i budućnosti, što traži od svih nas da u sljedećem razdoblju zajednički definiramo pravce razvoja. 434 |