DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 89 <-- 89 --> PDF |
zbog koje je 1984. godine došlo do ekološke katastrofe (Getz, 1984). "Izvornost" ugrožavaju brojni obrambeni nasipi (146 km), cjelokupna kanalska mreža (981 km), izgrađene ceste, putevi, umjetno uzgojene šume, uzgojena divljač (jeleni, srne, divlje svinje, fazani itd.), regulacija rijeka Dunava i Drave, skraćenje njihovog toka, uništenje njihovih prirodnih meandara, stabiliziranje njihovih obala kamenom, gradnjom pera itd. Osim ribolova ovdje je "tradicija" sakupljanje žaba, puževa, gljiva, jaja barskih ptica. Također je i lov na barske ptice "tradicija" lovaca, itd. Do 1960. godine barske ptice lovile su se golim rukama u vrijeme mita- renja. "Izvornost" hidroekosustava Sakadaša i kanala Conakut, Hulova i dijelom Kopačkoga jezera, ugrožavali su (onečišćuju) motori na tekuća goriva ugrađeni u brojnim plovilima, kojima su se prevozili turisti od Sakadaša do Kopačkoga jezera, itd.´´ Mijenja se i jezikoslovlje, pa će se tako sječa drveća zvati "uklanjanje starih i dotrajalih drvenastih biljaka", turistički lov na krupne sisavce mijenja se u selekcijski ili redukciju prenamnoženih vrsta, za ribolov već imamo terminološki usvojen naziv, odlov ribe ili spašavanje ribe (od života op. aut.). Većim dijelom Zakon o zaštiti prirode napisan je u maniri istodobne negacije svojih odredbi, reklo bi se nije rezolutan nego više transpa- rentan? Zaključak Zaključujemo; kriteriji koji se koriste u hrvatskom zakonodavstvu, a kojima se neko područje proglašava n. parkom vrlo su općeniti, nedorečeni, neuvjerljivi. U konkretnom slučaju preimenovanja Parka prirode i Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit" u n. park o- sim u iznošenju nepotpunih i pristrano opisanih ekoloških značajki i vrijednosti, postoji i politika lokalne samouprave povezana s, nekim čelnicima Javne ustanove protiv ovdašnjih šumara i šumarstva kao struke, "Osječkih zelenih" i svih onih koji drukčije gledaju na interese ove regije. "Činjenično" stanje izneseno u Nacrtu ide u prilog n. parku. Odredbe Zakona o zaštiti prirode i mnoge međunarodne konvencije i dogovori pogrešno su protumačeni, pa je ispalo da predlagači Nacrta ne razlikuju kategoriju parka prirode od nacionalnoga parka?! Pozadina svega su nesporazumi između "Hrvatskih šuma" i DUZPO7 proizašli iz želje bivšeg DUZPO-a da pod svaku cijenu "zaštiti" što veće područje, uključujući i gospodarske šume i prikaže Hrvatsku vodećom eu- "Teoretski tradicijsko poljodjelstvo ne bi trebalo ugrožavati izvornost ekosustava, ukoliko se ne bi koristili: pesticidi, umjetna gnojiva, raznovrsni strojevi na tekuće gorivo, deterdženti, a broj sudionika, poljodjelaca ostao isti? ropskom državom u proglašavanju dijelova svoga teritorija zaštićenim objektima prirode. U tome su im zasmetali šumari koje je trebalo potisnuti s utjecajnih mjesta (Državnog Sabora, Ministarstava, Državnih uprava, itd.), stoje, moramo priznati, DUZPO-u dosta dobro polazilo za rukom. U slučaju Parka prirode Kopački rit, - institucija nacionalnoga parka bila je najpogodniji oblik u ostvarenju cilja. S postojećim kriterijima i njihovim pogrešnim tumačenjem te i imponiranju javnosti, pridobilo se Poglavarstvo Osječko-baranjske županije, pa i, kako smo vidjeli, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izma- nipulirani kriteriji trebali su kasnije, nakon proglašenja, poslužiti u definiranju upravljanja i korištenju n. parka. N. park prema Nacrtu bivše DUZPO-a bez uvažavanja kriterija provedljivosti prouzročio bi dodatne neprilike i nesuglasice između korisnika i upravljača. Ugrozilo bi se i ono malo korisnih aktivnosti i inicijativa kojima se od rata pokušava obnoviti fond jelenske divljači, šume, ceste, lovačke kuće, lugarnice opljačkane u vrijeme i poslije Domovinskoga rata. Stvorili bi se uvjeti stanovitoj anarhiji, kriminalu (krivolovu na visoku divljač), kradi drveća, itd. prividu "ničije zemlje", državne, itd. Da bi se na području lovno-šumskog dijela Baranje dogodio neki bitniji pomak u razvoju gospodarstva potrebno je (pod hitno) promijeniti Zakon o zaštiti prirode iz 1994. godine i šumarima vratiti pravo upravljanja i gospodarenja zaštićenim objektima prirode uz obveznu obnovu lovišta "Belje" (dijela Parka prirode) u granicama od prije rata. Prijedlog je zasnovan na činjenici o financijskim mogućnostima šumarskoga menage- menta, ranijim iskustvima u eko-turizmu, visokom stručnošću i željom za nastavljanjem tradicije lova i šumarstva utemeljenog i inoviranog iskustvima šumara iz sredine 18. stoljeća. Šumari bi do sada, da im se ostavilo pravo upravljanja Parkom prirode, obnovili turističku kuću na Sakadašu, izvadili iz vode i obnovili turistički brodić "Lisku" i pokušali riješiti problem za- rašćivanja poluotoka na Kopačkom jezeru bez izrade skupocjenih elaborata na račun Svjetske banke i državnoga proračuna. I na kraju, bez stabilne i ekonomski profitabilne Hrvatske, obnovljenoga Državnoga dobra "Belje", lovišta, normalizacijom političkih i društvenih prilika i one imućne klijentele od prije rata, te dobre suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornoga planiranja, - razvoj eko i seoskoga turizma za koji se zalaže općina Bilje i općenito gospodarstva gotovo da neće biti. "Prouzročio ih je Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94) u 1994. g. koji je donesen pod čudnim okolnostima. 447 |