DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 89     <-- 89 -->        PDF

zbog koje je 1984. godine došlo do ekološke katastrofe
(Getz, 1984). "Izvornost" ugrožavaju brojni obrambeni
nasipi (146 km), cjelokupna kanalska mreža (981
km), izgrađene ceste, putevi, umjetno uzgojene šume,
uzgojena divljač (jeleni, srne, divlje svinje, fazani itd.),
regulacija rijeka Dunava i Drave, skraćenje njihovog toka,
uništenje njihovih prirodnih meandara, stabiliziranje
njihovih obala kamenom, gradnjom pera itd.


Osim ribolova ovdje je "tradicija" sakupljanje žaba,
puževa, gljiva, jaja barskih ptica. Također je i lov na
barske ptice "tradicija" lovaca, itd. Do 1960. godine
barske ptice lovile su se golim rukama u vrijeme mita-
renja. "Izvornost" hidroekosustava Sakadaša i kanala
Conakut, Hulova i dijelom Kopačkoga jezera, ugrožavali
su (onečišćuju) motori na tekuća goriva ugrađeni u
brojnim plovilima, kojima su se prevozili turisti od Sakadaša
do Kopačkoga jezera, itd.´´


Mijenja se i jezikoslovlje, pa će se tako sječa drveća
zvati "uklanjanje starih i dotrajalih drvenastih biljaka",
turistički lov na krupne sisavce mijenja se u selekcijski
ili redukciju prenamnoženih vrsta, za ribolov već imamo
terminološki usvojen naziv, odlov ribe ili spašavanje
ribe (od života op. aut.). Većim dijelom Zakon o zaštiti
prirode napisan je u maniri istodobne negacije svojih
odredbi, reklo bi se nije rezolutan nego više transpa-
rentan?


Zaključak
Zaključujemo; kriteriji koji se koriste u hrvatskom
zakonodavstvu, a kojima se neko područje proglašava
n. parkom vrlo su općeniti, nedorečeni, neuvjerljivi. U
konkretnom slučaju preimenovanja Parka prirode i Posebnog
zoološkog rezervata "Kopački rit" u n. park o-
sim u iznošenju nepotpunih i pristrano opisanih ekoloških
značajki i vrijednosti, postoji i politika lokalne samouprave
povezana s, nekim čelnicima Javne ustanove
protiv ovdašnjih šumara i šumarstva kao struke,
"Osječkih zelenih" i svih onih koji drukčije gledaju na
interese ove regije. "Činjenično" stanje izneseno u Nacrtu
ide u prilog n. parku. Odredbe Zakona o zaštiti prirode
i mnoge međunarodne konvencije i dogovori pogrešno
su protumačeni, pa je ispalo da predlagači Nacrta
ne razlikuju kategoriju parka prirode od nacionalnoga
parka?!


Pozadina svega su nesporazumi između "Hrvatskih
šuma" i DUZPO7 proizašli iz želje bivšeg DUZPO-a da
pod svaku cijenu "zaštiti" što veće područje, uključujući
i gospodarske šume i prikaže Hrvatsku vodećom eu-


"Teoretski tradicijsko poljodjelstvo ne bi trebalo ugrožavati izvornost
ekosustava, ukoliko se ne bi koristili: pesticidi, umjetna gnojiva,
raznovrsni strojevi na tekuće gorivo, deterdženti, a broj sudionika,
poljodjelaca ostao isti?


ropskom državom u proglašavanju dijelova svoga teritorija
zaštićenim objektima prirode. U tome su im zasmetali
šumari koje je trebalo potisnuti s utjecajnih mjesta
(Državnog Sabora, Ministarstava, Državnih uprava,
itd.), stoje, moramo priznati, DUZPO-u dosta dobro polazilo
za rukom.


U slučaju Parka prirode Kopački rit, - institucija nacionalnoga
parka bila je najpogodniji oblik u ostvarenju
cilja. S postojećim kriterijima i njihovim pogrešnim tumačenjem
te i imponiranju javnosti, pridobilo se Poglavarstvo
Osječko-baranjske županije, pa i, kako smo vidjeli,
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izma-
nipulirani kriteriji trebali su kasnije, nakon proglašenja,
poslužiti u definiranju upravljanja i korištenju n. parka.


N. park prema Nacrtu bivše DUZPO-a bez uvažavanja
kriterija provedljivosti prouzročio bi dodatne neprilike
i nesuglasice između korisnika i upravljača. Ugrozilo
bi se i ono malo korisnih aktivnosti i inicijativa kojima
se od rata pokušava obnoviti fond jelenske divljači, šume,
ceste, lovačke kuće, lugarnice opljačkane u vrijeme i
poslije Domovinskoga rata. Stvorili bi se uvjeti stanovitoj
anarhiji, kriminalu (krivolovu na visoku divljač),
kradi drveća, itd. prividu "ničije zemlje", državne, itd.


Da bi se na području lovno-šumskog dijela Baranje
dogodio neki bitniji pomak u razvoju gospodarstva potrebno
je (pod hitno) promijeniti Zakon o zaštiti prirode
iz 1994. godine i šumarima vratiti pravo upravljanja i
gospodarenja zaštićenim objektima prirode uz obveznu
obnovu lovišta "Belje" (dijela Parka prirode) u granicama
od prije rata. Prijedlog je zasnovan na činjenici o
financijskim mogućnostima šumarskoga menage-
menta, ranijim iskustvima u eko-turizmu, visokom
stručnošću i željom za nastavljanjem tradicije lova i
šumarstva utemeljenog i inoviranog iskustvima šumara
iz sredine 18. stoljeća. Šumari bi do sada, da im
se ostavilo pravo upravljanja Parkom prirode, obnovili
turističku kuću na Sakadašu, izvadili iz vode i obnovili
turistički brodić "Lisku" i pokušali riješiti problem za-
rašćivanja poluotoka na Kopačkom jezeru bez izrade
skupocjenih elaborata na račun Svjetske banke i državnoga
proračuna.


I na kraju, bez stabilne i ekonomski profitabilne Hrvatske,
obnovljenoga Državnoga dobra "Belje", lovišta,
normalizacijom političkih i društvenih prilika i one
imućne klijentele od prije rata, te dobre suradnje s Ministarstvom
zaštite okoliša i prostornoga planiranja, -
razvoj eko i seoskoga turizma za koji se zalaže općina
Bilje i općenito gospodarstva gotovo da neće biti.


"Prouzročio ih je Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94) u 1994. g. koji
je donesen pod čudnim okolnostima.


447