DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Prilog 1 RAZLOZI ZBOG KOJIH SU MNOGI OSJEČKI EKOLOZI I "OSJEČKI ZELENI" PROTIV PREIMENOVANJA PARKA PRIRODE U NACIONALNI PARK Utjecaj čovjeka na prirodne ekosustave Baranje datira od početka naseljavanja ovoga prostora, a posebno je izražen tijekom 19. i 20-tog stoljeća, Zbog utjecaja čovjeka izvornost prirode je upitna. Za potrebe agrara čovjek je izgradio moćne obrambene nasipe (146 km), prokopao (981 km) melioracionih kanala, izgradio brojne hidrotehničke objekte i na stotine km cesta i puteva, Zapriječio je razlijevanje rijeka Dunava i Drave na gotovo 44.000 ha nekada poplavnog područja, Izravnao (ispravio) tok rijeka Dunava i Drave, zbog čega je za prirodu izgubljeno 30-ak većih riječnih meandara, koji su utjecali na trajanje poplava, Na branjenom (od poplave) području je hidro-tehničkim mjerama i postupcima isušio mnoge bare i "jezera" i preobrazio ih u poljodjelske površine, U gospodarskim šumama i širem prostoru ritova stvorio je uvjete za opstojnost brojnih krda jelenske divljači i divljih svinja. U svezi s tim izgradio je lovačke ceste, puteve i prosjeke, postavio mnogo lovno-tehničkih objekata, izgradio je više lovačkih kuća, lugarnica i jedan veći lovački dvorac. Svojim znanjem i mjerama utjecao je na populaciju divljih životinja, U šumske sastojine unio je klonove i vrste euro-američkih topola te druge vrste korisnog (alok- tonog) drveća i grmlja, Odstrijelivši posljednjeg vuka 1887. čovjek je ostao jedini "predator" i regulator brojnosti populacije krupnih papkara i drugih životinja, Utjecaj čovjeka proširio se na vodeni prostor i njegove biljne i životinjske zajednice. U Kopački rit slijevaju se otpadne vode cijelog dravskog zaobalja. Onečišćene su: pesticidima, umjetnim gnojivima, gnojnicom iz brojnih septičkih jama sela Bilja i Kopačeva, onečišćene su prelivnim vodama iz Mesne industrije "Bclje" (do rata) i iz svinjogojske farme iz Darde, Sredinom 19. i posebno u 20-om stoljeću na području Baranje i Lovišta "Bclje" (Park prirode "Kopački rit") formiraju se manja šumsko-poljodjelska naselja, pustare. Iako danas pustare i šumska naselja pomalo izumiru, još uvijek na području Parka prirode radi veći broj šumskih radnika (oko 200) čiju bi egzistenciju ugrozio pravno i formalno status nacionalnog parka, Poštivajući međunarodne kriterije (brojne konvencije) o vrsti ili kategoriji zaštićenih objekata prirode, - područje Kopačkoga rita (7000 ha) treba i dalje zadržati status Posebnog zoološkog rezervata prirode, a šume Tikveša (šum. predjeli: Oršoš, Zlatna Greda, Menteš, Petreš, Kolonca, Buda, Siga it.) Parka prirode Prilog 2 RAZLOZI ZBOG ČEGA SU ŠUMARI PROTIV PREIMENOVANJA PARKA PRIRODE "KOPAČKI RIT" U NACIONALNI PARK U nacionalnom parku zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara (NN 30/94. čl. 4.). dokida se prihod od šume i divljači, Lovište "Hrvatskih šuma" (bivše lovište "Bclje") je specifična eksluziva vrhunskog lovnog turizma u Europi, Tradicija lova stara je gotovo 200 godina Korištenjem divljači osigurava se prihod od lovnog turizma, prodaje mesa divljači i prodaje žive divljači Brojnost visoke divljači (posebno jelenske) u ravnoteži je s prirodnim mogućnostima ekosustava: biljnom masom, prostorom i drugim ekološkim čimbenicima i temelji se na dugogodišnjim istraživanjima. Nestankom šumara, šumara lovaca umanjit će se interes za zaštitom divljači što otvara prostor bez- dušnom krivolovu i sličnim pojavama kojima će se ugroziti život brojnim skupinama životinja 448 |