DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Ukidanjem lovnog gospodarenja dovodi se u pitanje genofond "beljskog jelena", doći će do regresije u pogledu vrijednosti i ljepote rogovlja "beljskog jelena", Očuvanje eksluzivnog lova na "Belju" sukladno je opredjeljenju Vlade RH u pogledu razvoja turizma; cijene divljači na "Belju" uvijek su bile 3 (tri) puta veće nego u drugim lovištima, Živi "beljski jelen" kao vrsta bio je izvozni proizvod za Australiju, Novi Zeland i SAD, Meso divljači kao visoko vrijedna živežna namirnica neopterećena antibioticima i sličnim dodatnim sastojcima koji se koriste pri uzgoju životinja za jelo, vrlo je zanimljiva kupcima u zapadnoj Europi, Prehrana orlova štekavaca i drugih grabežljivih i rijetkih životinja, temelji se djelomično na uginuloj, odstrijeljenoj divljači. Uskraćivanje ove prehrane moglo bi ugroziti populaciju orlova štekavaca i drugih životinja, Znanstveno-stručnim gospodarenjem šumama, lovištem (sa specifičnim obilježjima) uspjeli su se pomiriti interesi zaštite prirode, ekoturizma, čime su ispoštovana pravila upravljanja kao u nacionalnom parku, Zbog preimenovanja parka prirode u nacionalni park ugrozila bi se egzistencija 100-tinjak radnika i njihovih članova obitelji. Zbog svojih radnih navika, tradicije struke i obučenosti ne bi se mogli prekvalifeirati u druga zanimanja, Posjetitcljski ckoturizam i prije rata pokazao se nerentabilnim, a sada je još u težoj situaciji zbog ekonomsko-socijalnih prilika u zemlji, minskih polja, uništene infrastrukture (devastirane turističke kuće "Sakadaš", potopljenih i nestalih turističkih brodica "Liske" , "Vodomara", "Zmajevca" i "Jasena"), slabe platežne moći posjetitelja (djece, studenata i udruga) i specifične panonske klime i ekoloških prilika: ljetne sparine, neugodni kukci (komarči i obadi itd.) LITERATURA: Bralić, J. (1990): Nacionalni parkovi Hrvatske;" Školska knjiga", Zagreb. G e t z, D. (1987): Zašto sam protiv Nacionlnog parka, Šumarski list 7-8, god. CXXI, 432-433, Zagreb. Getz, D. (1992): Nacionalni park ili rezervat, Glasilo "Hrvatske šume" br. 8, Zagreb. Getz, D. (1955): Nacionalni park "Kopački rit", DA ili NE? Materijal za razmišljanje, studija, "Hrvatske šume", Osijek, 5-6 god. CCXII, 245-260, Zagreb. Getz, D. (1998): Zaštita prirode Beljskog lovišta (Park prirode i Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit") u kontekstu povijesnih zbivanja na tlu Baranje od druge polovice 18. stoljeća do Domovinskog rata 1991-1995., god., Šumarski list. l.U.C.U. (The World Conservation Union (1993): Parks for life, Action for Protected Areas in. Europe. K c v o, R. ( 1971 ): Mjesto nacionalnog parka Plitvička jezera medu objektima te kategorije u GUP-u 1971., Zagreb. Kevo, R. (1961): Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (2000): Nacrt prijedloga zakona o proglašenju nacionalnog parka "Kopački rit", Zagreb. M o v č a n, J. (1974): Utjecaji sadašnjosti, vrednovanje i međusobni odnosi prostora nacionalnog parka "Plitvičkajezera", p.p. 209-233, Plitvičkajezera, čovjek i priroda, Zagreb. Pongratz,A. (1944): Albertina, A. Magyar Nemzeti museum Albrecht Kir. Herzeg, Biologiai Allom- sanan Kiadvanyai, Vol, 1 1944. Republički zavod za zaštitu prirode (1966): Elaborat o potrebi zaštite Kopačkog rita, Zagreb. Szeczenyi, Z. (1995): Bellye, Horvatorszagi Magyarsag II Evfolyam, szam 9-12, Budapest. Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek (1980), Kopački rit, prostorni plan, Osijek. Zavod za zaštitu prirode Zagreb ( 1961 ): Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zagreb. Zavod za zaštitu okoliša, prirode, prirodne baštine (1991): Specijalni zoološki rezervat kopački rit, studije, Zagreb. Županija osječko-baranjska (1999): Nacrt zahtjeva o pokretanju postupka za proglašenje područja Kopački rit nacionalnim parkom, Osijek. Darko Getz 449 |