DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 92     <-- 92 -->        PDF

NOVI PROGRAM GOSPODARENJA ZA G.J. "BELEVINE" (2000-2009) -


ZAUSTAVLJANJE NEPOVOLJNIH TRENDOVA I INICIRANJE


POVOLJNIH PROCESA U "RAZVOJU" PREBORNE ŠUME?


Šuma Belevine sastavni je dio Nastavno pokusnog
šumskog objekta "Zalesina", gdje se u okviru redovnog
i normalnog gospodarenja izvodi terenska nastava za
studente Šumarskog fakulteta već 50 godina. Istovremeno
NPŠO Zalesina sa svoja tri šumska objekta, od
kojih je najbliži šuma Belevine, predstavlja središte
znanstvenih istraživanja i ishodište za znanstveno-is-
traživački rad u prebornim šumama, te stjecište mnogih
stručnih ekskurzija.


U okviru upravljanja sa NPŠO Zalesina i gospodarenja
šumskim objektima, Šumarski fakultet je kontinuirano
uređivao te šume izrađujući redovito Programe
gospodarenja i provodeći ih na dosljedan način zadnjih
50 godina.


Međutim, sadašnje stanje nekih šuma, u ovom slučaju
šume Belevine, nije odraz samo gospodarenja zadnjih
50 godina, već puno dalje unazad, a isto tako i nekih
drugih kompleksnih čimbenika.


Tijekom vremena, kako su se razvijali društveni,
gospodarski, vlasnički odnosi, tehnološki razvoj, potrebe
društva te spoznaja o šumi, mijenjali su se i postupci
prema šumi, stoje utjecalo na njen sveukupan "razvoj".
U okviru šuma Gorskog kotara, ti su se utjecaji odrazili
i na šumu Belevine.


Područje Gorskog kotara prekrivale su prašume bukve
s vrlo malim udjelom crnogorice. Tek krajem 16.
stoljeća javljaju se prva iskorišćivanja stihijskim sječama
bukve. Razvojem metalurgije i obrta, u 18. stoljeću
dolazi do još jačeg korištenja tih šuma, čemu pogoduje i
izgradnja cestovnih prometnica iz unutrašnjosti prema
moru. Neposredno na šumu Belevine imala je velik utjecaj
izgradnja Lujzinske ceste, te kasnije izgradnja željezničke
pruge Zagreb-Rijeka. Dolazi do razvoja trgovine
drvom, a sječe postaju organiziranije po prostoru i vremenu.
Razdoblje od 1871. godine obilježila je njemačka
porodica Th urn i Taxi s, kada je započeta i ostvarena
ideja oblikovanja čistih sastojina crnogorice. Znakoviti
su podaci koji govore daje udio bukve u šumi Belevine
1867. godine bio 67 %, 1930. godine pao je na 19 %,
dok se 1950. godine radi o potpuno čistim sastojinama
crnogorice sa svega 3 % bukve.


Tijekom 50-godišnjeg razdoblja, Šumarski fakultet
kontinuirano gospodari šumom Belevine na jedinstven
način, provodeći dosljedno ciljeve i smjernice gospodarenja
koje su na početku postavljene; ondašnje je-
dnodobne i prijelazne strukture prevesti u prebornu, temeljnicu
svesti na optimalnu od 34 do 37 nr, preborna
sječa u sastojini max. intenziteta od 25 % svakih 10 go


dina, oblikovanje mješovitih sastojina jele i bukve
omjera 80:20 preborne, strukture grupimičnog prostornog
rasporeda stabala.


Redovito su rađeni planovi gospodarenja na temelju
inventarizacija, u početku totalnim, a kasnije na primjernim
površinama. Prvi plan gospodarenja izrađen je
po Instrukciji iz 1937. godine, a u drugom je etat određen
po Melardovoj formuli. Poslije, od 1963. godine,
uređivanje je vršeno po metodi Novog sustava za uređivanje
prebornih šuma.


Gospodarilo se po načelima intenzivnog gospodarenja
u biološkom i tehničkom smislu.


Rezultati gospodarenja najbolje se odražavaju u
kretanju drvne zalihe, prirasta, propisanih i izvršenih
sječa, strukture po vrstama drveća, te kretanja debljin-
ske strukture i odnosa prema normalnoj tijekom proteklog
pedesetgodišnjeg razdoblja.


Kretanje ukupne i prosječne drvne zalihe po ha u zadnjih
šest inventura pokazuje da se ukupna drvna zaliha
kretala u rasponu od okruglo 120000 do 130000 m\ odnosno
od 460 do 500 mVha. Ako se promatra konstitucija
drvne zalihe po vrstama drveća, znakovit je trend
stalnog smanjivanja udjelajele u drvnoj zalihi u zadnjih
30 godina. S druge strane, udio bukve raste tijekom cijelog
razdoblja od početnih 3 % pa do 24 %. To svakako
ukazuje na procese koji utječu na promjenu unutarnjih
strukturnih odnosa u tim prebornim sastojinama.


Tijekom cijelog razdoblja, propisane i izvršene sječe
bile su iznad izmjerenog prirasta s obzirom na činjenicu
da se nastojalo postojeću drvnu zalihu svesti na
normalnu.


Sveukupno gledano, tijekom zadnjih 48 godina posječeno
je 113309 m3 drvne zalihe, što gotovo odgovara
iznosu drvne zalihe šume na panju koja stalno postoji
tijekom navedenog razdoblja. Ako ze uzme da dob zrelih
stabala ("proizvodni ciklus") u ovoj prebornoj šumi
iznosi najmanje 150 godina, to znači da se tijekom jednog
"proizvodnog ciklusa" mogu posjeći tri drvne zalihe
zrelih i nezrelih prihoda. To govori o vrlo visokoj
proizvodnosti ove preborne šume.


Međutim, iz slike koja prikazuje kretanje strukture
drvne zalihe po debljinskim razredima i vrstama drveća
te njenog odnosa prema normali tijekom šest proteklih
inventura, uočljivo je stalno pomicanje distribucije u
desno. Kada se to uspoređuje s usvojenom normalom, u
šumi se nalazi sve više prezrele drvne zalihe s jedne
strane, te manjak srednjedebelih stabala s druge strane.


450