DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 92 <-- 92 --> PDF |
NOVI PROGRAM GOSPODARENJA ZA G.J. "BELEVINE" (2000-2009) - ZAUSTAVLJANJE NEPOVOLJNIH TRENDOVA I INICIRANJE POVOLJNIH PROCESA U "RAZVOJU" PREBORNE ŠUME? Šuma Belevine sastavni je dio Nastavno pokusnog šumskog objekta "Zalesina", gdje se u okviru redovnog i normalnog gospodarenja izvodi terenska nastava za studente Šumarskog fakulteta već 50 godina. Istovremeno NPŠO Zalesina sa svoja tri šumska objekta, od kojih je najbliži šuma Belevine, predstavlja središte znanstvenih istraživanja i ishodište za znanstveno-is- traživački rad u prebornim šumama, te stjecište mnogih stručnih ekskurzija. U okviru upravljanja sa NPŠO Zalesina i gospodarenja šumskim objektima, Šumarski fakultet je kontinuirano uređivao te šume izrađujući redovito Programe gospodarenja i provodeći ih na dosljedan način zadnjih 50 godina. Međutim, sadašnje stanje nekih šuma, u ovom slučaju šume Belevine, nije odraz samo gospodarenja zadnjih 50 godina, već puno dalje unazad, a isto tako i nekih drugih kompleksnih čimbenika. Tijekom vremena, kako su se razvijali društveni, gospodarski, vlasnički odnosi, tehnološki razvoj, potrebe društva te spoznaja o šumi, mijenjali su se i postupci prema šumi, stoje utjecalo na njen sveukupan "razvoj". U okviru šuma Gorskog kotara, ti su se utjecaji odrazili i na šumu Belevine. Područje Gorskog kotara prekrivale su prašume bukve s vrlo malim udjelom crnogorice. Tek krajem 16. stoljeća javljaju se prva iskorišćivanja stihijskim sječama bukve. Razvojem metalurgije i obrta, u 18. stoljeću dolazi do još jačeg korištenja tih šuma, čemu pogoduje i izgradnja cestovnih prometnica iz unutrašnjosti prema moru. Neposredno na šumu Belevine imala je velik utjecaj izgradnja Lujzinske ceste, te kasnije izgradnja željezničke pruge Zagreb-Rijeka. Dolazi do razvoja trgovine drvom, a sječe postaju organiziranije po prostoru i vremenu. Razdoblje od 1871. godine obilježila je njemačka porodica Th urn i Taxi s, kada je započeta i ostvarena ideja oblikovanja čistih sastojina crnogorice. Znakoviti su podaci koji govore daje udio bukve u šumi Belevine 1867. godine bio 67 %, 1930. godine pao je na 19 %, dok se 1950. godine radi o potpuno čistim sastojinama crnogorice sa svega 3 % bukve. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja, Šumarski fakultet kontinuirano gospodari šumom Belevine na jedinstven način, provodeći dosljedno ciljeve i smjernice gospodarenja koje su na početku postavljene; ondašnje je- dnodobne i prijelazne strukture prevesti u prebornu, temeljnicu svesti na optimalnu od 34 do 37 nr, preborna sječa u sastojini max. intenziteta od 25 % svakih 10 go dina, oblikovanje mješovitih sastojina jele i bukve omjera 80:20 preborne, strukture grupimičnog prostornog rasporeda stabala. Redovito su rađeni planovi gospodarenja na temelju inventarizacija, u početku totalnim, a kasnije na primjernim površinama. Prvi plan gospodarenja izrađen je po Instrukciji iz 1937. godine, a u drugom je etat određen po Melardovoj formuli. Poslije, od 1963. godine, uređivanje je vršeno po metodi Novog sustava za uređivanje prebornih šuma. Gospodarilo se po načelima intenzivnog gospodarenja u biološkom i tehničkom smislu. Rezultati gospodarenja najbolje se odražavaju u kretanju drvne zalihe, prirasta, propisanih i izvršenih sječa, strukture po vrstama drveća, te kretanja debljin- ske strukture i odnosa prema normalnoj tijekom proteklog pedesetgodišnjeg razdoblja. Kretanje ukupne i prosječne drvne zalihe po ha u zadnjih šest inventura pokazuje da se ukupna drvna zaliha kretala u rasponu od okruglo 120000 do 130000 m\ odnosno od 460 do 500 mVha. Ako se promatra konstitucija drvne zalihe po vrstama drveća, znakovit je trend stalnog smanjivanja udjelajele u drvnoj zalihi u zadnjih 30 godina. S druge strane, udio bukve raste tijekom cijelog razdoblja od početnih 3 % pa do 24 %. To svakako ukazuje na procese koji utječu na promjenu unutarnjih strukturnih odnosa u tim prebornim sastojinama. Tijekom cijelog razdoblja, propisane i izvršene sječe bile su iznad izmjerenog prirasta s obzirom na činjenicu da se nastojalo postojeću drvnu zalihu svesti na normalnu. Sveukupno gledano, tijekom zadnjih 48 godina posječeno je 113309 m3 drvne zalihe, što gotovo odgovara iznosu drvne zalihe šume na panju koja stalno postoji tijekom navedenog razdoblja. Ako ze uzme da dob zrelih stabala ("proizvodni ciklus") u ovoj prebornoj šumi iznosi najmanje 150 godina, to znači da se tijekom jednog "proizvodnog ciklusa" mogu posjeći tri drvne zalihe zrelih i nezrelih prihoda. To govori o vrlo visokoj proizvodnosti ove preborne šume. Međutim, iz slike koja prikazuje kretanje strukture drvne zalihe po debljinskim razredima i vrstama drveća te njenog odnosa prema normali tijekom šest proteklih inventura, uočljivo je stalno pomicanje distribucije u desno. Kada se to uspoređuje s usvojenom normalom, u šumi se nalazi sve više prezrele drvne zalihe s jedne strane, te manjak srednjedebelih stabala s druge strane. 450 |