DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 92 <-- 92 --> PDF |
NOVI PROGRAM GOSPODARENJA ZA G.J. "BELEVINE" (2000-2009) - ZAUSTAVLJANJE NEPOVOLJNIH TRENDOVA I INICIRANJE POVOLJNIH PROCESA U "RAZVOJU" PREBORNE ŠUME? Šuma Belevine sastavni je dio Nastavno pokusnog šumskog objekta "Zalesina", gdje se u okviru redovnog i normalnog gospodarenja izvodi terenska nastava za studente Šumarskog fakulteta već 50 godina. Istovremeno NPŠO Zalesina sa svoja tri šumska objekta, od kojih je najbliži šuma Belevine, predstavlja središte znanstvenih istraživanja i ishodište za znanstveno-is- traživački rad u prebornim šumama, te stjecište mnogih stručnih ekskurzija. U okviru upravljanja sa NPŠO Zalesina i gospodarenja šumskim objektima, Šumarski fakultet je kontinuirano uređivao te šume izrađujući redovito Programe gospodarenja i provodeći ih na dosljedan način zadnjih 50 godina. Međutim, sadašnje stanje nekih šuma, u ovom slučaju šume Belevine, nije odraz samo gospodarenja zadnjih 50 godina, već puno dalje unazad, a isto tako i nekih drugih kompleksnih čimbenika. Tijekom vremena, kako su se razvijali društveni, gospodarski, vlasnički odnosi, tehnološki razvoj, potrebe društva te spoznaja o šumi, mijenjali su se i postupci prema šumi, stoje utjecalo na njen sveukupan "razvoj". U okviru šuma Gorskog kotara, ti su se utjecaji odrazili i na šumu Belevine. Područje Gorskog kotara prekrivale su prašume bukve s vrlo malim udjelom crnogorice. Tek krajem 16. stoljeća javljaju se prva iskorišćivanja stihijskim sječama bukve. Razvojem metalurgije i obrta, u 18. stoljeću dolazi do još jačeg korištenja tih šuma, čemu pogoduje i izgradnja cestovnih prometnica iz unutrašnjosti prema moru. Neposredno na šumu Belevine imala je velik utjecaj izgradnja Lujzinske ceste, te kasnije izgradnja željezničke pruge Zagreb-Rijeka. Dolazi do razvoja trgovine drvom, a sječe postaju organiziranije po prostoru i vremenu. Razdoblje od 1871. godine obilježila je njemačka porodica Th urn i Taxi s, kada je započeta i ostvarena ideja oblikovanja čistih sastojina crnogorice. Znakoviti su podaci koji govore daje udio bukve u šumi Belevine 1867. godine bio 67 %, 1930. godine pao je na 19 %, dok se 1950. godine radi o potpuno čistim sastojinama crnogorice sa svega 3 % bukve. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja, Šumarski fakultet kontinuirano gospodari šumom Belevine na jedinstven način, provodeći dosljedno ciljeve i smjernice gospodarenja koje su na početku postavljene; ondašnje je- dnodobne i prijelazne strukture prevesti u prebornu, temeljnicu svesti na optimalnu od 34 do 37 nr, preborna sječa u sastojini max. intenziteta od 25 % svakih 10 go dina, oblikovanje mješovitih sastojina jele i bukve omjera 80:20 preborne, strukture grupimičnog prostornog rasporeda stabala. Redovito su rađeni planovi gospodarenja na temelju inventarizacija, u početku totalnim, a kasnije na primjernim površinama. Prvi plan gospodarenja izrađen je po Instrukciji iz 1937. godine, a u drugom je etat određen po Melardovoj formuli. Poslije, od 1963. godine, uređivanje je vršeno po metodi Novog sustava za uređivanje prebornih šuma. Gospodarilo se po načelima intenzivnog gospodarenja u biološkom i tehničkom smislu. Rezultati gospodarenja najbolje se odražavaju u kretanju drvne zalihe, prirasta, propisanih i izvršenih sječa, strukture po vrstama drveća, te kretanja debljin- ske strukture i odnosa prema normalnoj tijekom proteklog pedesetgodišnjeg razdoblja. Kretanje ukupne i prosječne drvne zalihe po ha u zadnjih šest inventura pokazuje da se ukupna drvna zaliha kretala u rasponu od okruglo 120000 do 130000 m\ odnosno od 460 do 500 mVha. Ako se promatra konstitucija drvne zalihe po vrstama drveća, znakovit je trend stalnog smanjivanja udjelajele u drvnoj zalihi u zadnjih 30 godina. S druge strane, udio bukve raste tijekom cijelog razdoblja od početnih 3 % pa do 24 %. To svakako ukazuje na procese koji utječu na promjenu unutarnjih strukturnih odnosa u tim prebornim sastojinama. Tijekom cijelog razdoblja, propisane i izvršene sječe bile su iznad izmjerenog prirasta s obzirom na činjenicu da se nastojalo postojeću drvnu zalihu svesti na normalnu. Sveukupno gledano, tijekom zadnjih 48 godina posječeno je 113309 m3 drvne zalihe, što gotovo odgovara iznosu drvne zalihe šume na panju koja stalno postoji tijekom navedenog razdoblja. Ako ze uzme da dob zrelih stabala ("proizvodni ciklus") u ovoj prebornoj šumi iznosi najmanje 150 godina, to znači da se tijekom jednog "proizvodnog ciklusa" mogu posjeći tri drvne zalihe zrelih i nezrelih prihoda. To govori o vrlo visokoj proizvodnosti ove preborne šume. Međutim, iz slike koja prikazuje kretanje strukture drvne zalihe po debljinskim razredima i vrstama drveća te njenog odnosa prema normali tijekom šest proteklih inventura, uočljivo je stalno pomicanje distribucije u desno. Kada se to uspoređuje s usvojenom normalom, u šumi se nalazi sve više prezrele drvne zalihe s jedne strane, te manjak srednjedebelih stabala s druge strane. 450 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 93 <-- 93 --> PDF |
451 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 94 <-- 94 --> PDF |
U okviru pripremnih radova za izradu novog programa gospodarenja, ljeti 1999. godine, grupe studenata vođene asistentima, izvršile su sveobuhvatne izmjere i snimanje postojećeg stanja sastojina u gospodarskoj jedinici. U svakom odsjeku položena je kvadratična mreža sa stranicom od 90 m. Na križištima mreže, svakih 90 m is- kolčavane su kvadratične plohe pomoću poludijagonala površine 900 nr. Na plohama su mjereni promjeri svim stablima iznad 5 cm prsnog promjera, mjerene su tri visine te bušeni izvrtci sa tri stabla po položaju najbliža središtu plohe, bušen je po 1 izvrtak sa stabla debljinskog stupnja 7,5 cm, mjereni su promjeri i visine dva dominantna stabla jele koja gravitiraju primjernoj plohi, iz- brajan je ponik i podmladak na kružnoj podplohi promjera 4 m, izbrajan je mladi i stariji mladik na kružnoj podplohi promjera 8 m, te opis elemenata staništa i sas- tojine na dijelu koji gravitira primjernoj plohi. Izmjerena srednja visina dominantnih stabala za cijelu šumu od 35,5 m odgovara prethodnim izmjerama. Na tome podatku zasniva se i mješovita normala jele i bukve u omjeru 80:20, uz dimenziju zrelosti za jelu od 70 cm i za bukvu od 40 cm, po kojoj se gospodarilo u prošlome razdoblju. Sadašnje stanje sastojina i cijele šume najbolje će biti prikazano u odnosu na propisanu normalu po kojoj se gospodari. Za prosječnu prebornu sastojinu unutar najznačajnijeg uređaj nog razreda Raznodobne sjemenjače jele II koji zauzima 91 % ukupne površine šume, prikazana je raspodjela broja stabala i drvne zalihe po debljinskim stupnjevima (razredima) u odnosu na spomenuti normalni model (slike 2 i 3). Na prvi pogled uočljive su dvije značajke. Postoji izraziti višak ukupnog broja stabala i drvne zalihe iznad 50 cm prsnog promjera, te manjak stabala i drvne zalihe ispod 50 cm prsnog promjera. Kako raspodjela broja stabala i drvne zalihe bukve uglavnom odgovara normalnom modelu, odstupanja od normalnog modela ogledaju se u stanju raspodjele stabala i drvne zalihe jele. Iznad propisane dimenzije zrelosti za jelu od 70 cm nalazi se 93 mVha, što predstavlja 26 % drvne zalihe. Velik dio te zalihe prezreo je i znatno smanjenog prirasta. S druge strane, u dijelu tankih i srednjedebelih stabala koja su u manjku, posebno je izražen nedostatak stabala prsnog promjera oko 30 cm. S obzirom na izneseno stanje strukture "prosječne" preborne sastojine u odnosu na normalni mješoviti model, uz izmjerena visoka vremena prijelaza (slabije pri- rašćivanje stabala), ovdje je bitno prikazati i snimljeno stanje prirodnog podmlađivanja. debljinski stupnjevi (cm) Slika 2. Raspodjela broja stabala po debljinskim stupnjevima - Uređajni razred Raz. sjem. jele II 452 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Slika 3. Raspodjela drvne zalihe po de- bljinskim razredima - Uređajni razred Raznodobne sjeme- njačc jele II Dcbljinski razredi (cm) Kako je prije navedeno, na primjernim plohicama izbrajane biljke mladog naraštaja svrstane su u četiri Tablica 1. Stanje prirodnog podmlađivanja kategorije. Rezultati toga izbrajanja po odsjecima koji su svedeni na cijelu šumu prikazani su u Tablici 1. ukupno 8118 Broj biljaka po ha ponik podmladak mladi mladik stariji mladik jela 7498 2808 416 165 bukva 620 3236 413 157 6044 829 322 Podaci u tablici ukazuju na vrlo loše stanje prirodnog podmlađivanja. Ako se izuzme stanje ponika koji se svake godine pojavljuje i nestaje, broj biljaka pod- mladka i mladika koje su prošle stadij borbe za opstanak je nezadovoljavajuće mali. To se posebno odnosi najelu. Kako se to odražava na godišni priliv, odnosno na broj stabala koji godišnje ude u mjerljivi dio sastojinc, vidi se iz sljedećeg izračuna. Pr iliv Priliv N 7.5 + N ,:, 2 * t 7 .5 N 7.f + N12J 52 + 39 2 * 3 1.2 = 1.5 7 0 + 59 2 * 24.6 = 2.6 stabala/ha godišnje stabala/ha godišnje Priliv Ukupno 4.1 stablo/ha godišnje Godišnji priliv od 4 stabla po hektaru je daleko ispod optimalnog. Stalan i optimalan priliv stabala u sas- tojinu je osnovna pretpostavka postojanja normalne i stabilne prebome strukture. Pomoću SD modela (Č a v - 1 o v i ć ) simuliranje utjecaj priliva na kretanje ukupnog broja stabala za normalni čisti model jele na drugom 453 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 96 <-- 96 --> PDF |
bonitetu (slika 4). Primjerice, iz slike se može vidjeti da bi se uz priliv od 0 stabala za 50 godina prepolovio ukupan broj stabala u prebornoj sastojini. Isto tako, vidljivo je daje stalan priliv od najmanje 10 stabala po hektaru godišnje osnovna pretpostavka za stabilnu ravnotežu normalne preborne strukture. Vrijeme (godina) Slika 4. Utjecaj priliva na ukupan broj stabala -11 normala za jelu Ključni gospodarski postupci u budućim razdobljima proizilaze iz prije iznesenog stanja prebornih sasto- jina i cijele šume, kao i iz onoga što želimo postići u šumi. Postojeće stanje može se sažeti u dvije nepovljne činjenice; prenagomilana i prezrela drvna zaliha i slabo prirodno podmlađivanje. Osnovni cilj je tijekom duljeg razdoblja izazvati pozitivne prirodne procese koji će dovesti do stabilne normalne preborne strukture. U prilog razmišljanja o propisima budućih gospodarskih postupaka, ovdje dajem prikaz simulacijskih rezultata iz referata koji sam izložio na međunarodnom znanstvenom savjetovanju u Opatiji (rujan/listopad 1999) "Uz pomoć SD modela preborne sastojine (Cavlo- vić) i postavljenih temeljnih pretpostavki budućih gospodarskih postupaka, dobiveni su rezultati mogućeg budućeg razvoja strukture prosječne preborne sastojine. U model ugrađene pretpostavke i gospodarski postupci su: uzročno posljedična veza i odnos između zrele drvne zalihe i priliva normalni mješoviti model iz dosadašnjeg gospodarenja vrijedi i za buduće gospodarenje tijekom budućih 40 godina posjeći gotovo svu drvnu zalihu iznad 70 cm prsnog promjera pretpostavka povećanja priliva jele i bukve od početnih 4 stabla po hektaru godišnje poslije prve sječe pa do optimalnog priliva od 12 stabala godišnje po hektaru na kraju 50-godišnjeg razdoblja pretpostavka povećanja debljinskog prirasta, odnosno smanjenja vremena prijelaza stabala Nakon izvršenog simuliranja, dobiveni su rezultati mogućeg budućeg kretanja ukupnog broja stabala, drvne zalihe i etata (slike 5 i 6) te razvoja strukture prosječne preborne sastojine (slika 7). Broj stabala po ha bi se prvih 30 godina polagano smanjivao, a potom bi došlo do bržeg rasta broja stabala kao posljedica pretpostavljenog pojačanog priliva tijekom zadnje dvije ophodnjice. Broj stabala jele i bukve tijekom cijelog razdoblja je podjednak. Kretanje drvne zalihe po ha, u kojemu je prikazan i etat svakih 10 godina, razlikuje se od kretanja broja stabala. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja dolazilo bi do postupnog, u početku bržeg a kasnije sporijeg smanjenja ukupne drvne zalihe. Ono je isključivo posljedica smanjenja drvne zalihe jele usljed sječe zrele i prezrele drvne zalihe jele iznad 70 cm prsnog promjera. Sječa je u početku velikog intenziteta (oko 35 %), a kasnije se postupno smanjuje. Drvna zaliha bukve tijekom cijelog razdoblja ima konstantnu vrijednost od oko 80 mVha. To znači da bi se ovako intenzivnim sječama kojima bi bio cilj uklanjanje prezrele drvne zalihe, pospješivanje prirodnog podmlađivanja i popravljanja preborne strukture, tijekom 50-godišnjeg razdoblja, početna drvna zaliha od 430 mVha smanjila na 300 m´/ha ili na 75 % od normalnog mješovitog modela. Ako se to prenese na cijelu šumu, kako se vidi na Slici 9, tijekom prve ophodnjice mogao bi se posjeći etat od 45000 m3, zatim 40000 m\ 35000 m\ 31000 m3 i 26000 m3. Sveukupno, tijekom budućih 50 godina, u okviru prikazanog scenarija gospodarenja, posjeklo bi se 177000 m!, stoje za 56 % više od izvršenih sječa u zadnjih 50 godina. Slika 7 pokazuje izrazito spore promjene u razvoju 454 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Kretanje ukupnog broja stabala po ha-Ur. razr. Raz. s/em. jele II 17 19 21 23 25 27 29 31 33 Vrijeme (godina) Slika 5. Kretanje ukupnog broja stabala po ha-Ur. razr. Raz. sjem jele II Kretanje drvne zalihe - Ur. razr. Raz. sjem. jele II Vrijeme (godina) Slika 6. Kretanje drvne zalihe - Ur. razr. Raz. sjem. jele 11 strukture prosječne preborne sastojine. Tijekom 50-go- dišnjeg razdoblja dolazilo bi do polaganog smanjivanja broja stabala iznad 50 cm prsnog promjera, te povećanja broja stabala u prva dva debljinska stupnja. 1 nakon 50 godina ostaje velika praznina u području srednjede- belih stabala u odnosu na normalni model, pa ostaje pitanje koliko bi još bilo potrebno vremena da se postigne odgovarajuća normalna preborna struktura, odnosno zadovoljavajući broj srednjedebelih jelovih stabala. Ovdje treba istaknuti da se radi o rezultatima simu- lacijskog modela unutar dugog razdoblja. U stvarnosti, ovako dugoročno planiranje bilo bi upotpunjeno kontinuiranim i finijim planiranjem gospodarskih postupaka kao odziva na povratne informacije u sustavu šuma- čovjek. Isto tako, stoji otvoreno i pitanje stalnosti normalnog modela, odnosno potrebe za promjenjivim normalnim modelima glede "razvojnog stadija" preborne šume." 455 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 98 <-- 98 --> PDF |
broj stabala po deblj. stupnj. (nakon 10 god.) broj stabala po deblj. stupnj. (nakon 30 god.) Slika 7. Kretanje strukture po broju stabala tijekom budućih 50 godina - Ur. razr. Raz. sjem. jele II " 456 |