DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 96     <-- 96 -->        PDF

bonitetu (slika 4). Primjerice, iz slike se može vidjeti da
bi se uz priliv od 0 stabala za 50 godina prepolovio ukupan
broj stabala u prebornoj sastojini. Isto tako, vidljivo


je daje stalan priliv od najmanje 10 stabala po hektaru
godišnje osnovna pretpostavka za stabilnu ravnotežu
normalne preborne strukture.


Vrijeme (godina)


Slika 4. Utjecaj priliva na
ukupan broj stabala
-11 normala za jelu


Ključni gospodarski postupci u budućim razdobljima
proizilaze iz prije iznesenog stanja prebornih sasto-
jina i cijele šume, kao i iz onoga što želimo postići u
šumi. Postojeće stanje može se sažeti u dvije nepovljne
činjenice; prenagomilana i prezrela drvna zaliha i slabo
prirodno podmlađivanje. Osnovni cilj je tijekom duljeg
razdoblja izazvati pozitivne prirodne procese koji će
dovesti do stabilne normalne preborne strukture.


U prilog razmišljanja o propisima budućih gospodarskih
postupaka, ovdje dajem prikaz simulacijskih
rezultata iz referata koji sam izložio na međunarodnom
znanstvenom savjetovanju u Opatiji (rujan/listopad
1999)


"Uz pomoć SD modela preborne sastojine (Cavlo-
vić) i postavljenih temeljnih pretpostavki budućih gospodarskih
postupaka, dobiveni su rezultati mogućeg budućeg
razvoja strukture prosječne preborne sastojine.


U model ugrađene pretpostavke i gospodarski postupci
su:


uzročno posljedična veza i odnos između zrele drvne
zalihe i priliva


normalni mješoviti model iz dosadašnjeg gospodarenja
vrijedi i za buduće gospodarenje


tijekom budućih 40 godina posjeći gotovo svu drvnu
zalihu iznad 70 cm prsnog promjera


pretpostavka povećanja priliva jele i bukve od početnih
4 stabla po hektaru godišnje poslije prve sječe
pa do optimalnog priliva od 12 stabala godišnje po
hektaru na kraju 50-godišnjeg razdoblja


pretpostavka povećanja debljinskog prirasta, odnosno
smanjenja vremena prijelaza stabala


Nakon izvršenog simuliranja, dobiveni su rezultati
mogućeg budućeg kretanja ukupnog broja stabala, drvne
zalihe i etata (slike 5 i 6) te razvoja strukture prosječne
preborne sastojine (slika 7).


Broj stabala po ha bi se prvih 30 godina polagano
smanjivao, a potom bi došlo do bržeg rasta broja stabala
kao posljedica pretpostavljenog pojačanog priliva
tijekom zadnje dvije ophodnjice. Broj stabala jele i bukve
tijekom cijelog razdoblja je podjednak.


Kretanje drvne zalihe po ha, u kojemu je prikazan i
etat svakih 10 godina, razlikuje se od kretanja broja stabala.
Tijekom 50-godišnjeg razdoblja dolazilo bi do postupnog,
u početku bržeg a kasnije sporijeg smanjenja
ukupne drvne zalihe. Ono je isključivo posljedica smanjenja
drvne zalihe jele usljed sječe zrele i prezrele drvne
zalihe jele iznad 70 cm prsnog promjera. Sječa je u
početku velikog intenziteta (oko 35 %), a kasnije se postupno
smanjuje. Drvna zaliha bukve tijekom cijelog
razdoblja ima konstantnu vrijednost od oko 80 mVha.
To znači da bi se ovako intenzivnim sječama kojima bi
bio cilj uklanjanje prezrele drvne zalihe, pospješivanje
prirodnog podmlađivanja i popravljanja preborne strukture,
tijekom 50-godišnjeg razdoblja, početna drvna zaliha
od 430 mVha smanjila na 300 m´/ha ili na 75 % od
normalnog mješovitog modela. Ako se to prenese na cijelu
šumu, kako se vidi na Slici 9, tijekom prve ophodnjice
mogao bi se posjeći etat od 45000 m3, zatim
40000 m\ 35000 m\ 31000 m3 i 26000 m3. Sveukupno,
tijekom budućih 50 godina, u okviru prikazanog scenarija
gospodarenja, posjeklo bi se 177000 m!, stoje za
56 % više od izvršenih sječa u zadnjih 50 godina.


Slika 7 pokazuje izrazito spore promjene u razvoju


454