DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Propisani 10-godišnji etat od 32000 m3 u novom Programu gospodarenja nešto je veći od dosadašnjih propisa sječive drvne zalihe, ali značajno manji od onoga što je pretpostavljeno u simulacijskom modelu (45000 m3). lako propisani etat iznosi 145 % od izmjerenog volumnog prirasta, intenzitet sječe u pojedinim sastojinama kreće se od 19-25 % (prosječno 24 %). Iz ovoga je jasno da se ovdje radi o niskom postotku volumnog tečajnog prirasta zbog viška inertne zrele drvne zalihe. Uz količinu propisanog etata od upravo 32000 m\ značajan je naglasak na kvaliteti i načinu provođenja propisanog etata u budućoj ophodnjici. Stručna komisija koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u sastavu, mr. sc. Robert Ojurović, mr. se. Boris Pleše i mr. se. Ivan Grgi n č i ć, radila je u uredu i na terenu od 12. do 14. travnja 2000. godine radi izdavanja suglasnosti na predloženi elaborat Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Belevine". Nakon stručne rasprave u uredu i na terenu prilikom pregleda sastojina, komisija se složila s predloženim elaboratom, gdje provođenje propisanog etata treba poslužiti oslobađanju podmlađenih IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 1. Svjedoci smo sve učestalijih poteškoća u prirodnoj obnovi šumskih sastojina. Razloge nemojmo tražiti samo u našim stručnim postupcima. Oni su znanstveno istraženi i u dugogodišnjoj uspješnoj praktičnoj primjeni provjereni i potvrđeni. S druge strane, uzdrmana ekološka i biološka uravnoteženost prirodnih šumskih sastojina (dulji izostanak ili neredoviti puni urod sjemena, pad razine podzemnih voda, globalne promjene klime - posebice povišenje temperature i učestalost duljili sušnih razdoblja, zagađenost zraka, tla i vode štetnim sastojcima za biljke, kao i ostali nepovoljni utjecaji) često negativno jače utječu na uspješnost prirodne obnove od pozitivnih gospodarskih utjecaja. Zbog toga smatramo, da svi stručni propisi, posebice oni o kojima ovisi pravilnost postupaka kod prirodne obnove šumskih sastojina, moraju - radi valjane primjene - biti koncizno određeni i jasno protumačeni. No, da lije tome uvijek tako? grupa, iniciranju pođmlađenja, te na kraju, popravljanju nepovoljne strukture drvne zalihe. Fotografija stručne grupe koja je radila na odobravanju predloženog elaborata Programa gospodarenja (s lijeva na desno: mr. se. Borko Pleše, mr. se. Mario Božić, mr. se. Robert Ojurović, mr. se. Tibor Pentek, prof. dr. se. Ante PB. Krpan, mr.se. Ivan Grginčić i doc. dr. se. Juro Cavlović). Doc. dr. se. Juro Cavlović 2. Ovim cjelovitim osvrtom želimo ukazati na olaku zamjenu, neprimjerenu pojmovnu formulaciju i pogrešno poistovjećivanje bitno različitih uređajnih elemenata u naslovu istaknutog, a u šumarskoj struci uvriježenog stručnog nazivlja, kako je to propisano stavkom 1 članka 14 "Pravilnika o uređivanju šuma" (Narodne Novine br. 11 /1997): "Sklop sastojine je stupanj zastiranja tla krošnjama ili pokrovnost. Vrste sklopa krošanja kod jednodobnih sastojina se - prema stavku 2 - određuju i opisuju četvrtim uređajnim elementom - gustoćom, a kod raznodobnih sastojina - prema stavku 3 tlo je višestruko zastrto krošnjama. Progale, plješine i čistine su kod oba uzgojna oblika definirane površinom, koja nije obrasla šumskim dr- većem. Nejasno poimanje i pogrešno propisano poistovjećivanje osnovnih obilježja krošanja u prostoru sastojine može prouzročiti neadekvatnu primjenu stručnih postu- JE LI PRIHVATLJIVA ISTOZNACNOST UREĐAJNIH ELEMENATA SKLOP = GUSTOĆA = POKROVNOST = ZASTRTOST 457 |