DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Zelić, J.: PRILOG RASPRAVI 0 TEORIJI RAS´I´A, PRIRASTA I ODRZIVOG RAZVOJA Šumarski list br. 7 X, CXXIV (2000), 5 15-53 I da umjesto jedne postoje dvije ravnotežne vrijednosti IM,* i N2*, koje su čudnovato stabilne. Događa se da čim populacija postigne u određenoj godini ravnotežno stanje N,*, u sljedećoj godini će biti stanje N2*. Populacija jednako titra (oscilira) između dvije stabilne vrijednosti. Grafička funkcija je sinusoida s periodom T (između dvije stabilne ravnotežne vrijednosti). Aplicirajući naprijed iznesene vrijednosti linearne funkcije na eksponencijalnu funkciju rasta ljudske populacije, trošenje zaliha prirodnih resursa i energije u cilju povećanja životnog standarda (kvaliteta života) mogu se slikovito pokazati momenti ili točke stabilnosti i stanja ravnoteže kao i momenti prijelaza u kaotično, nestabilno stanje. Predočena slika 8 pokazuje funkcionalnu vezu između koeficijenta unutarnjeg rasta (r) na apscisnoj osi i stupnja vrijednosti, boniteta na osi ordinate, u relativnom odnosu između 0 i 1 (1 i 100). Moglo bi se reći daje ocjena boniteta u korelaciji s koeficijentom unutarnjeg rasta (u ovom slučaju pretpostavljene populacije u zavisnosti od kapaciteta i kakvoće životnog okoliša. Na prikazanoj slici razlikuju se ravnotežne (stabilne) vrijednosti za 0 < r < 3. Na tom intervalu postoji jedna ravnotežna vrijednost. Kod r = 2.95 trend funkcije počinje se cijepati u dvije ravnotežne vrijednosti. Za naše razmatranje zanimljiva je vrijednost na osi ordinate (boniteta života) u odnosu na vrijednost r = 2.781.. .(e). Važnost tih veličina komentirat ćemo u dijelu rasprave o numeričkom bonitiranju istraživanog obilježja. Za vrijednosti r > 3.5 na slici 8 zorno se pokazuje nastanak mnoštva stabilnih ravnotežnih točaka s dugim periodama vremena za uravnoteženje. Slika oscilacija između ravnotežnih stanja pokazuje kaotično gibanje. Daljim povećanjem koeficijenta unutarnjeg rasta (r), ponovno se uspostavlja red, a onda opet kaos još zamršenijeg tipa, sve do vrijednosti r = 4. Za koeficijent unutarnjeg rasta r = 1, razvoj promatranog obilježja, odnosno populacije ima negativan trend (pad), što pokazuje slika 3. O posljedicama takvog događanja, kao moguću primjenu koeficijenta unutarnjeg rasta (r) komentirat ćemo u drugom dijelu rasprave. Zanimljivo je da se u procesu uspostavljnja ravnoteže vodi borba dviju suprotnih tendencija, tendencije da populacija ostane nepromjenjena (zatvoren sustav sa samoregulacijom) i tendencija promjena kao evolucija vrste i populacije uvjetovana višim, eksternim zakonitostima izvan individue i vrste. Kad se ravnoteža poremeti, uspostavlja se opet red na novoj razini (vidi slika 8). U konačnosti problem genetičke ravnoteže svodi se na regulacijske procese, samoregulaciju, povratne sprege i zakonitosti kibernetike. Promjena populacije moguća je samo poremećajem genetičke ravnoteže prirodnim ili umjetno izazvanim mutacijama, prirodnom ili umjetnom selekcijom te "slučajnim" vanjskim i unutarnjim čimbenicima. koeficijent unutarnjeg rasta ( r ) Slika 8. |