DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski lisl br. 9 10, CXXIV (2000). 533-547
Posjed sačinjavaju na istoku i sjeveroistoku gore Posjed otočke imovne općine na temelju segrega-
Plješivica i Mala Kapela, a na zapadu i jugozapadu gora cionalnog elaborata iz 1879. godine obuhvaćao je sljeVelebit.
Nagib terena se kreće od 5" do i 45°. deću površinu:


Šume Čistine


k.J. 127.947,39 8.098,33
ha 73.521,27 4.660,30
U svom sastavu posjed otočke imovne općine imao
je 58 mjesnih općina ukupne površine 472.024,90 k.j.
ili 271.633,43 ha. To bivše otočko okružje na sjeveru


Neproduktivno


1.854,74


1.067,34


Ukupno
137.900,46
79.356,79


graniči s Ogulinskim okružjem, na istoku s Bosnom,
jugu i jugoistoku s Ličkim okružjem, dok se na zapadu i
jugozapadu proteže do Jadranskog mora.


II. TLO I PODNEBLJE
Gorje u posjedu ove Imovne općine sastavljeno je iz
kredne formacije (vapnenci, dolomiti, lapor, pješčenjaci
i razni konglomerati). Glinena tla prekrivena su slojem
humusa različite debljine. To su krški predjeli gdje kiše
obilno padaju u ožujku i travnju, te u listopadu i studenom.
Proljeća su kratka, jesen traje samo dva mjeseca,
dok su zime duge i do 5 mjeseci, sa sniježnim pokriva


čem od 1 do 2 m. Srednja godišnja temperatura iznosi
9,2° C, s maksimumom u srpnju, a studeni u siječnju.


Podneblje je kontinentalno do primorsko, vjetrovi
su bura i jugo, koji ponekad ruše krovove.


Tlo i podneblje je nepovoljno za rast šume. Kasni
proljetni mrazevi, te rani ujesen su učestali, kao i ljetni
suneožar koji nepovoljno utječe na bilje.


III. NALAZECE SE VRSTI ŠUMSKOG DRVEĆA
Glavne vrste šumskog drveća su: bukva (F. sylvatica),
jela {A. pectinata), smreka (P. excelsa), hrast kitnjak
(Q. sessiliflord) i druge vrste.


Sume su čiste i mješovite sastojine. Čistih bukovih
šuma i drugih bjelogorica ima 105.513,73 k.j. (ili
60.718,95 ha), crnogorica 25.540 k.j. (ili 14.697,36 ha)
i hrasta kitnjaka 6.837 k.j. (ili 3.934,44 ha).


Na dobroj stojbini bukva raste 120 do 150 godina, a
može biti zdrava i do 200 godina na vapnenoj podlozi.
Jela svojom visinom nadmašuje bukvu, pa je treba pomagati
jer je potisnuta prekomjernim sječama. Hrast kitnjak
zauzima manje površine, a odlikuje se trajnim drvetom.
Smreka ne zaostaje za jelom i često je nadkriljuje.


Osim ovih glavnih vrsta prirodno dolazi crni bor (P.
nigra i obični bor (P. sylvestris) koji čine autoktone sastojine
na manjim površinama, bijeli javor (A. pseudoplatanus)
dolazi pomiješan s bukvom i jelom, zatim
obični grab (C. betulus), brijest {U. carpinifolia), obični
jasen (F. excelsior), brekinja (S. torminalis), mukinja
(S. aria) i druge vrste.


Od grmova najčešća je obična lijeska (C. avellana),
klen {A. carpinifolia), svib (C. sanguined), dren (C.
mas), trušljika (C. oxiacanta), crni trn (P. spinosa), bazga
(S. nigra), tisa (T. baceata), divlja kruška (P. communis),
ruj (R. cotinus) i dr.


IV ODNOSAJI VLASNIŠTVA


Prema zakonu iz 1879. šume su u posjedu i vlasništvu
otočke imovne općine, a prema Zakonu iz 1860.
godine ostala su sva prava pravoužitnika i to:


a) Pravo na građevno i ogrijevno drvo svih mjesnih,
crkvenih i školskih općina
b) Pravo na građevno drvo svih krajiških zadruga,
pašu, žirenje, nastor i dr.
Pravoužitnicima su priznata sva prava po Zakonu iz
1873. godine i nadopunom Zakona iz 1881. godine na


šumu i njene proizvode, uz poštivanje naputka o potrajnom
gospodarenju iz 1852. godine.


Strah o ograničenju prava pravoužitnika nije bio
opravdan, jer je kod diobe otočka imovna općina prošla
puno bolje nego lička imovna općina.


Racionalno gospodarenje šumama bilo je uspostavljeno
u otočkoj imovnoj općini, jer se je tako trajnim
užitkom moglo udovoljiti svim ovlaštenicima.


V. DOSADAŠNJE GOSPODARENJE I SADANJE STANJE
A. Organizacija gospodarenja zakonu o vlasništvu iz 1871. godine sve mjesne općine
Zakonom iz 1873. godine uređena je uprava i gos(
58) u okružju moraju sačinjavati jednu samostalnu cjepodarenje
šumama krajiških imovnih općina. Prema linu Imovnu općinu, dok djelokrug nekadašnjih pukov