DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. Vučetic I I. Dimilrov: VRKMKNSKK PRII.IKM I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU RHPUBLIKE HRVATSKI-: Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 549-560 grupa autora odlučila nastaviti godišnje analize i pokreska (SSR) vrijednost žestine (inteziteta) šumskih požanuti nova istraživanja, kako bi upozorilajavnost i odgora (D i m i t r o v, 1998). Od pokazatelja mogu se predlovorne osobe na širinu požarnog problema. žiti: spaljeno područje, prosječna veličina požara, troškovi upravljanja požarom i upravljanja šumom, količi U našoj bi zemlji trebale početi rasprave o moguć na drvnog gubitka i drugo. Ovo će uključivati i ocjenu nosti uspostavljanja prototipnog procesa za praćenje uspješnosti vatrogasnih postrojba u suzbijanju šumskih kriterija i pokazatelja (C&I) za šumske požare na na požara glede vremenskih prilika. cionalnoj razini, što će s obzirom na učešće u procesu globalizacije dovesti do međunarodnog uspostavljanja Nadalje, zaštita od požara trebala bi općenito pokuC& l, i konačno sve to uključiti u C&I procese održivog šati uravnotežiti troškove suzbijanja s vrijednostima izšumarstva diljem svijeta. Jedan od kriterija, na temelju loženim riziku, i postići da vatra ima prirodniju ulogu u sustava požarnog vremena FWI koji je primijenjen u upravljanju krajolikom. ovom raduje dnevna (DSR), mjesečna (MSR) i sezon 2. ŠUMSKI POŽARI U 1999. I USPOREDBA S 1998. GODINOM Prema prikazu podataka o požarima MUP-a RH za 1998. godinom broj šumskih požara je manji za 325 1999. godinu (Vatrogasni vjesnik, 4/2000.) u prošloj požara, dok je spaljena površina manja za 13 777 ha. 1999. godini, u Hrvatskoj je evidentirano 386 šumskih Prosječna spaljena površina po 1 požaru smanjena je za požara s 3 915 ha spaljene površine. U usporedbi s 14.8 ha (tablica 1). Tablica 1. GODINA Broj šumskih požara Spaljena površina u ha Prosječno spaljena površina po 1 požaru u ha 1998. 711 17691 24.9 1999. 386 3915 10.1 Ukupno spaljena površina na više vrijedne sastojine vrlo velike opasnosti od nastanka požara (tablica 2). Za šuma crnogorice i bjelogorice otpada površina od 2 816 razliku od toga u 1998. godini za isto razdoblje zabiljeha ili 43.4 %, a na manje vrijedne vrste raslinja (makija, ženo je 165 dana velike i 107 dana vrlo velike opasnosti garig, šikara i šibljak) otpada 1 059 ha ili 17.0 %. Na osod nastanka požara (Vučetić , 1998). Otuda proizlazi talo šumsko zemljište otpada 39.6 %. da su 1998. godine vremenski uvjeti za lipanj, srpanj, Tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 1999. godikolovoz i rujan bili povoljniji za pojavu šumskih požane na području priobalja s otocima zabilježeno je ukupra, nego za isto razdoblje u 1999. godini. no 222 dana u klasi velike opasnosti i 38 dana u klasi Tablica 2. Broj dana s klasom opasnosti od šumskog požar (VM - vrlo mala opasnost, M - mala opasnost, U - umjerena opasnost, V - velika opsnost i VV - vrlo velika opasnost) za priobalje s otocima tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. godine. SJEVERNO SJEVERNA DALMATINSKO SREDNJA JUŽNA MJESECI ISTRA HRVATSKO DALMACIJA ZALEĐE DALMACIJA DALMACIJA 1999. PRIMORJH VM 4 5 -1 1 1 M 15 10 7 7 6 2 LIPANJ U 11 15 19 20 14 20 V --4 2 9 7 VV ------ VM ------ M 5 3 2 6 4 2 SRPANJ U 23 20 15 14 18 12 V 3 8 12 11 9 17 VV --2 --- VM ------ M 1 2 2 3 3 2 KOLOVOZ U 7 4 2 9 5 - |