DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 80 <-- 80 --> PDF |
DOBITNICI REKTOROVE NAGRADE STUDENTI ŠUMARSKOG FAKULTETA ZAGREB Povodom Dana državnosti, 30. 5. 2000., u prostorijama Rektorata zagrebačkoga Sveučilišta podijeljeno je prestižno priznanje zagrebačkoga sveučilišta - Rektorova nagrada. Nagrada je dodijeljena za najbolje studentske radove, odnosno umjetnička ostvarenja u 33 1. akademskoj godini 1999/2000. Ove je godine podijeljeno 100 nagrada te tri posebne nagrade za timske radove studenata koji su postigli uspjeh na inozemnim natjecanjima i smotrama. Diplome i skromnu novčanu potporu uručio je rektor zagrebačkoga Sveučilišta, prof. dr. sc. Branko Jer en. U svom je govoru istaknuo kako je ove godine na natječaj stigao velik broj iznimno kvalitetnih radova, pa su se povjerenstva za ocjenu radova susrela s poteškoćama pri rangiranju i nagrađivanju pristiglih radova. Svrstavši ovogodišnje dobitnike u elitu zagrebačkoga sveučilišta, poželio im je uspjeh u nastavku studija te u kasnijem znanstvenom djelovanju, naglasivši važnost ove nagrade i kao moguću prednost pri zapošljavanju. Dotaknuvši se fenomena globalizacije i budućeg ulaska R. Hrvatske u europske i svjetske integracije, istaknuo je kako je nagrada rektora zagrebačkoga Sveučilišta priznata u Europi i u Svijetu. U skupini biotehničkih fakulteta je i Šumarski fakultet, čija su dva studenta, Marko Š p r i š i ć i Stjepan Dekanić , svojim radovima izborili mjesto među 100 nagrađenih studenata. Dodjeli nagrada bio je nazočan i prof. dr. se. Nikola Lukić , prodekan Šumarskoga fakulteta. Oba nagrađena rada svrstana su u kategoriju znanstvenih radova s aktuelnim i atraktivnim temama, te ocijenjeni kao iznimno kvalitetni. Marko S p r i š i ć, student 4. godine Šumarskog fakulteta Zagreb, Šumarskoga odsjeka, nagrađuje osvojio radom pod naslovom: "Pomlađivanje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl)". Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Slavka Matic a i mr. se. Igora A n i ć a na Zavodu za uzgajanje šuma. Rad sadrži 13 grafikona, 9 tablica, 2 karte te 22 naslova upotrijebljene literature. Sastojine poljskoga jasena s biološkog, ekološkog i gospodarskog gledišta pripadaju među najznačajnije u Hrvatskoj. Rasprostranjene su na oko 27 600 ha u poplavnim područjima Posavine, Podravine, pokupske i bjelovarske zavale s oko 6,3 milijuna m! drvne zalihe i godišnjim prirastom od oko 220 000 m´. Temeljni način pomlađivanja regularnih sastojina poljskoga jasena je prirodno pomlađivanje pod zastorom krošanja starih stabala. Zbog specifičnih stanišnih prilika, a i zbog novih utjecaja kao što su bujno širenje čevitnjače (Amorpha fruticosa L.) koja zakorovljuje stanište, te nepovoljnih promjena vodnoga režima zbog hidrotehničkih zahvata, otežano je pomlađivanje sastojina poljskog ja sena. Imajući to na umu, autor je kao temeljni cilj istraživanja usporedio dvije najčešće metode pomlađivanja sastojina poljskog jasena (oplodna i čista sječa), te utvrđivanje optimalnog načina obnove. U radu su prikazane ekološko-biološke značajke vrste, sinekološke značajke sastojine te temeljne značajke staništa (mikroreljefa, hidropedološke značajke, vodnoga režima). Terenski dio istraživanja obavljen je u g.j. "Josip Kozarac" šumarije Lipovljani, odsjek 18b. Za pokus je odabrana sastojina koja je u fazi pomlađivanja i to čistim sječama u obliku pruga širine 40 m. Pokusne plohe postavljene su pod neposječenom prugom i na pruzi na kojoj je matična sastojina posječena čistom sječom. Rezultati pokusa nedvojbeno pokazuju kako se poljski jasen bolje pomlađuje pod zastorom krošanja matične sastojine, gdje je mladi naraštaj brojniji i vitalniji, bez obzira da li je nastao prirodnim pomlađivanjem ili je dobiven nekom od metoda prirodnog pomlađivanja. Najbolje rezultate od primijenjenih metoda pomlađivanja pod zastorom krošanja pokazuje metoda umjetnog pomlađivanja sadnjom sadnica. Stjepan D e k a n i ć, apsolvent Šumarskog fakulteta Zagreb, Šumarskoga smjera, nagrađuje osvojio radom pod naslovom: "Biomasa alepskoga bora (Pimis halepensis Mili.) kao dodatni izvor energije u priobalnom području Hrvatske". Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante P. B. K rp an a na Zavodu za iskorištavanje šuma. Rad je opsega 32 stranice, a sadrži 6 tablica podataka i rezultata, 35 slika (1 kartu, 16 fotografija, 18 grafikona) te 53 naslova upotrebljene literature. U Hrvatskoj sastojine alepskog bora (Pimis halepensis Mili.) zauzimaju 40 000 ha površine, čija ukupna drvna zaliha iznosi 3 853 000 m3 ili oko 1,3 % ukupne drvne zalihe R. H. Mogući godišnji sječivi etat ovih sastojina je oko 120 000 m3. Šumarska se struka s jadranskoga dijela Republike Hrvatske, na čijem se području nalaze sastojine, susreće s problemom prodaje drva alepskog bora koje pilanari, i lokalno stanovništvo izbjegavaju zbog sadržaja smole u drvu. Još nedavno se alepski bor izvozio u Italiju, a veće količine prerađivala je i tvornica celuloze u Maglaju. Međutim, tvornica u Maglaju je zatvorena, a promjene na europskom tržištu celuloznog drva prekinule su izvoz u Italiju. Zbog ovih razloga, mogući godišnji sječivi etat se ne realizira, ili se realizira u vrlo malom dijelu. U isto vrijeme kada se javlja problem plasmana drva alepskog bora na tržište, dolazi i do krize energije koja je u Dalmaciji izbila istodobno s početkom Domovinskog rata. Sagledavajući globalne trendove u proizvodnji energije, čija je glavna smjernica napuštanje konvencionalnih izvora energije (donedavno smatranih neiscrpni |