DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Slika 4. Kapitalni jelen "četrnaesterac" iz lovišta Mcdustrugovi,
odstrjcl iz 1920.god. U suhom stanju i na kratkoj čelenci
rogovlje je težilo 11,25 kg. Izloženo izvan službene konkurencije.


Tablica 1. Mjere rogovlja jelena običnog (u em) iz Međustrugova
(I), Bilogore (II) i Garjevice (III) utvrđene na
lovačkim izložbama u Zagrebu 1925., Zagrebu 1996. i
Kamenici 1999. godine


I II 111
Dužina grane rogovlja lijeve 109 117 121
desne III 116 121
Dužina nadočnjaka lijevog 35 39 48
desnog 38 43 43
Dužina srednjaka lijevog 51 47 56
desnog 53 47 56
Opseg vijenca lijevog 29 29 29
desnog 30 29 29
Donji opseg grane lijeve 17 19 18
desne 17 18 18
Gornji opseg grane lijeve 20 17 16
desne 20 17 17
Težina rogovlja -12.25 11,70 12,89
Raspon rogova -111(3) 84(2) 115(3)
Broj parožaka -14 18 21


U jelena lopatara uz dužinu grana rogova i težinu od
važnosti je pri vrednovanju izgleda bila dužina i širina
lopate. Zlatnu izložbenu medalju osvojilo je tako rogovlje
lopatara iz zvjerinjaka Novi Marof grofa J.
Bombellesa, čije su lopate mjerile u dužinu 76,5 cm i
širinu 16,0 cm.


Rogova srnjaka, kako rekosmo, bilo je najviše na izložbi,
"golemi bedast suvišnog običnog materijala",
zbog kojeg su i dobro postavljena načela vrednovanja
dovedeni u pitanje. Zlatnim kolajnama, uz već spomenutog
srnjaka J. Lončarića iz Skrada, nagrađeni su


"srnci ", u kolekcijama izlagatelja J. Palm e (Ljubljana),
A. pl. Makanc a (Sarajevo), M. Kneževića (Teslić),
I. baruna Ožegović a (Bela), J. Bönela (Đakovo),
K. pl. Zajca (Zagreb), S. Schneller a (Dobra),


D. Czernitzkya (Delnice), M. Kulmera (Šestine),
J. Bombellesa (Opeke) i dr.
Kod kuka divokoza koristila se modificirana njemačko-
austrijska formula koja je uzimala sve mjere kao i
postojeća CIC-formula, ali bez upotrebe koeficijenta.
Umjesto utvrđivanja opsega jače kuke i množenjem istog
s konstantom 4 prosudbeno povjerenstvo zagrebačke
izložbe mjerilo je opsege obaju kuka, a njihov prosjek
uzimala dvostruko. Dvostruko je uzeta i visina rogova.
Zlatnim izložbenim kolajnama nagrađivane su
kuke s ocjenom od preko 115 točaka, srebrnim od 110
do 115 i brončanim od 100 do 110 točaka. Po tim kriterijima
ukupno je dodijeljeno 8 zlatnih, 10 srebrnih i 15
brončanih medalja, a dobili su ih mahom slovenski
izlagači. Nažalost, uz samo nekoliko rogova divokoza
iz Hrvatske šumarnika K. pl. Zajca posve su izostale
trofeje ove divljači s Velebita (gdje je u to vrijeme divokoza
s te planine posve istrjebljena).


Kako je ocjenjivano ono malo prispjelih rogova
muflona, koje su izložili M. Kühner, P. Wittmann i V.
Vuchetich, ostaje nepoznanica. Činjenica je daje zlatna
kolajna pripala grofu Kulmeru za muflona čiji su rogovi
"sve do očiju kao spužalina bilipovijeni ".


U divljih svinja - veprova, lovačkom trofejom smatrane
su kljove ali i dermopreparati glave s kljovama!
Pri ocjenjivanju kljova mjerena je dužina i širina jačeg
sjekača. Brusači nisu uzimani u obzir. Zlatna odličja
dodjeljivana su kljovama sa dužinom sjekača od 23 cm
naviše, srebrna od 21 do 23, i brončana sjekačima od 19
do 21 cm dužine. Ukupno su dodijeljene 4 zlatne, 3 srebrne
i 3 brončane medalje. Dermopreparati glave veprova
ocijenjeni su tako daje mjerena duljina od oka do
vrha njuške i od uha do vrha njuške, pri čemu je jakost
kljova uzeta samo djelomično u razmatranje. Zlatnu
kolajnu dobio je kapitalni vepar iz Belja šumarnika K.
Schallera.


Osnivanje Saveza lovačkih društava
za Hrvatsku i Slavoniju


Zagrebačka lovačka izložba iz 1925. god. "koja je
svojom ljepotom i bogatstvom prekrasnih trofeja zapanjila
ne samo domaće, već i strane lovce ... koja je zorno
pokazala kakovo bogatstvo lova leži u našoj državi "


postigla je i svoj drugi cilj. Na sam dan otvorenja izložbe
8. rujna 1925. u Zagreb su pristigli delegati 22
lovačka društva iz Hrvatske i Slavonije, održavši svoju
dugo pripremanu konferenciju na kojoj su razmotrili
samo jedno pitanje: da lije bolje da se svi lovci začlane
u današnje Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva,
ili da se osnuje nova organizacija u koju bi unišla sva